Pretraga

Hrvatski znanstvenik Igor Štagljar izabran za redovitog člana kanadske akademije znanosti

A- A+

Igor Štagljar, hrvatski znanstvenik i molekularni biolog izabran za redovitog člana kanadske akademije znanosti i umjetnosti i time postao jedini Hrvat u tom društvu. Njegov laboratorij dao je veliki doprinos u području razvoja seroloških testova i pripremanju lijekova protiv varijanti Omicrona, a istaknuli su se i na području istraživanja raka pluća, gušterače, debelog crijeva i raka dojke.

Foto: Igor Štagljar | Facebook

‘Najveća nagrada za nekog znanstvenika je kad ga drugi pohvale, a ne kada se on sam hvali koliko je on dobar’, rekao je naš znanstvenik Igor Štagljar koji je izabran za redovitog člana kanadske akademije znanosti i umjetnosti. Time je postao jedini Hrvat u tom društvu, javlja HRT.

– I eto me, tu sam i uživam jer je to stvarno velika čast i veliko priznanje ne samo za mene osobno već i za moj laboratorij. To je znak da stvarno radite dobru znanost i da radite nešto za boljitak ovog društva u cijelosti, ne samo društva već i svijeta, izjavio je Štagljar za HRT.

Njegov laboratorij dao je veliki doprinos u području borbe protiv COVID-19

Štagljar je znanstvenik i molekularni biolog čiji je laboratorij dao veliki doprinos u području razvoja seroloških testova i pripremanju lijekova protiv varijanti Omicrona, a istaknuli su se i na području istraživanja raka pluća, gušterače, debelog crijeva i raka dojke. Osim navedenoga, bavi se interaktivnom proteomikom i istražuje održavanje stabilnosti genoma.

Izdvojeni članak

Hrvat proglašen znanstvenikom s najviše stila na svijetu

Studirao je na zagrebačkom PMF-u

Završio je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na području molekularne biologije i mikrobiologije na Saveznoj tehničkoj visokoj školi u Zürichu gdje je ostao raditi na Sveučilištu. Od 2005. je profesor na Odjelu za biokemiju te Odjelu za medicinsku genetiku i mikrobiologiju Sveučilišta u Torontu.

Uvođenjem tehnologije membranskog dualnog sustava u kvascu, zahvaljujući kojoj se mogu pratiti kontakti među membranskim bjelančevinama, stekao je svjetsko priznanje. Dobitnik je i nagrade kanadskoga Fonda za inovacije, a od 2014. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.