Ivan Đikić službeno je primljen u Američku akademiju znanosti, a našoj nije bio dobar

Naš ugledni znanstvenik Ivan Đikić i službeno je primljen u Američku akademiju znanosti i umjetnosti, prestižnu instituciju koja djeluje od 1780. godine, a svoje članstvo redovito obnavlja. Đikić se bavi molekularnom biologijom, živi u Frankfurtu gdje radi na Sveučilištu Goethe i jedno od njegovih značajnijih otkrića je pronalazak bjelančevina važnih za razvoj tumora i bolesti živčanog sustava. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prije nekoliko godina odbila ga je primiti kao svog dopisnog člana.

Foto: Screenshot Youtube

Američka akademija znanosti i umjetnosti službeno je objavila imena novih članova među kojima senašao i Ivan Đikić. Hrvatski znanstvenik s inozemnom adresom izabran je u sekciju prirodnih znanosti (biološke znanosti).

Kako kvalitetnim obrazovanjem stvoriti uspješno društvo? To zna ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić

– Predsjednik Akademije David W. Oxtoby i predsjednica Upravnog odbora Nancy C. Andrews objavili su da je u Akademiju izabrano više od 200 izvanrednih pojedinaca u 2019. godini. Imena novih članova navedena su ispod, počevši s cijelom listom abecednim redom, a onda prema područjima i specijalnostima , stoji na stranicama Američke akademije znanosti i umjetnosti.

U području biologije nalazi se ime Ivana Đikića.

O Ivanu Đikiću

Rođen 1966. godine u Zagrebu, završio je Medicinski fakultet u Zagrebu na kojem je kasnije i doktorirao. Trenutno živi u Frankfurtu gdje kao redoviti profesor predaje na Sveučilištu Goethe, a radi i u Genentechu u San Franciscu te na Institutu Max Planck.

Đikić se bavi molekularnom biologijom, a jednim od najznačajnijih otkrića smatra se pronalazak bjelančevina važnih za razvoj tumora i bolesti živčanog sustava.

Bivši ministar Barišić tuži uglednog znanstvenika Đikića: Traži odštetu od 55.000 kuna zbog vrijeđanja

U fokus javnosti  ovaj znanstvenik došao je nakon što je bivšeg ministra obrazovanja, Pavu Barišića, prijavio Sveučilištu u Augsburgu sumnjajući da je autoplagirao svoju doktorsku disertaciju, odnosno prilikom njene izrade koristio svoja ranija djela adekvatno ih ne citirajući. Zbog angažmana po pitanju neetičnosti u akademskoj zajednici, a nakon što se na njega obrecnuo premijer Plenković, Đikić je napustio aktivno sudjelovanje u hrvatskoj znanosti.

HAZU ga odbio iako je bio najcitiraniji hrvatski znanstvenik

Inače, podsjeća Index.hr, 2010. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ožujku 2010. odbila je primiti Đikića za dopisnog člana, iako je u tom trenutku bio daleko najcitiraniji hrvatski znanstvenik. Koliko je cijenjen u inozemstvu dokazuje i činjenica da je te iste godine kada ga je HAZU odbio primiti, postao članom njemačke akademije znanosti Leopoldine, najstarije svjetske akademije prirodnih znanosti, a čiji su članovi, između ostalih, bili i Einstein, Goethe te Darwin.

One comment

  1. Đikić je na našem terenu poveo privatni rat protiv Barišića, i u svojim napadima bio opovrgnut od strane ugledne institucije iz Augsburga, u kojoj je Barišić branio svoje teze. Đikić se to NIKADA NE BI USUDIO napraviti američkom znanstveniku, pa je u redu da ga prime oni prema kojima je pristojan.

Odgovori