Lajtmotiv novinarskih nagrada godine bili su mladi i znanost: Novinarka godine Dora Kršul
Mladi su bili lajtmotiv HND-ove dodjele nagrada održane jučer na Svjetski dan slobode medija. Veliki broj nominacija i nagrada otišao je u ruke novinara koji su tematizirali mlade. U kategoriji novinar godine tri od četiri rada bili su vezani uz mlade i znanost. Tako je Ivana Dragičević s N1 televizije bila nominirana za serijal Glasači 2024., Hrvoje Šimičević je u serijalu tekstova za Novosti otkrio zlostavljanja i niz zataškavanja maloljetnika u Katoličkoj crkvi, dok je Dora Kršul s Telegrama osvojila nagradu za otkrivanje afere Geodetski i problematiziranje trošenje novaca u obnovi nakon potresa. Bilo bi posve nekorektno preskočiti i četvrtog nominiranog, Domagoja Novokmeta s N1 televizije koji je otkrio i detaljno objašnjavao publici kompliciranu priču oko afere plin za cent.
Nagrađene novinarke i novinari za radove u 2023. godini | foto: HND
Svjetski dan slobode medija obilježila su dva događaja koja su povezana i važna za istaknuti za kontekst vremena u kojem žive i rade novinari. Prvi je taj da je Hrvatska pala na listi slobode medija s 42. na 48. mjesto. Riječ je o listi koju godišnje sastavljaju Reporteri bez granica, a kao jedan od uzročnika pada navodi se i Vlada koja predstavlja prijetnju na čelu s tehničkim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Brojni nominirani i nagrađeni u svojim radovima obrađivali teme mladih
Spomenuti tehnički premijer je svoju ulogu prijetnje slobodi medija odlučio dodatno potvrditi dan prije dodjele nagrada Hrvatskog novinarskog društva s tumačenjem koji mediji krše zakon, što je zapravo, a što nije istraživačko novinarstvo. Premda to nije direktno rekao, očito je bilo kako se referirao na portal Telegram.hr i sinoć nagrađenu novinarku godine Doru Kršul. Plenković si je tako dao oduška i samostalno interpretirao tko su izvori za spomenutu priču, a kao zaključak izvukao kako ipak nije riječ o istraživačkom novinarstvu. Da je prvi put, pomislili bi da je riječ o omašci. Već duže vrijeme iz vrha HND-a tumače kako tehnički premijer ima želju postati glavni urednik svih medija u Hrvatskoj, a on pritom ne čini ništa kako bi njihove navode opovrgnuo, naprotiv.
Vratimo li se na HND-ovu svečanost, nemoguće je ne primijetiti kako su mladi često bili tema od interesa novinarki i novinara u protekloj godini. Ivana Dragičević (N1) napravila je serijal o mladim glasačima kao uvertiru u superizbornu godinu. To je godina u kojoj se pod povećalom gledaju gužve mladih u Varšavskoj i analiziraju politički trendovi među mladima. Sve ono što je kao domaću zadaću napravila u svojem serijalu Dragičević, uz opasku kako autor teksta ima blagi sentiment prema serijalu jer je i sam sudjelovao u njemu.
Dvostruki dobitnik večeri je bio Hrvoje Šimičević iz Novosti koji je tematizirao zlostavljanje maloljetnika u Katoličkoj crkvi i pokušaj zataškavanja istog. Njegova priča možda nije imala dugotrajni odjek u medijima i javnosti, ali će u HND-ovom obrazloženju pisati kako je riječ i o jednoj od najvažnijih priča u proteklih 30 godina. Šimičević je s ovom pričom pedantno zaštitio svoje izvore, a maloljetne žrtve su dobile makar minimalnu satisfakciju u obliku isprike odgovornih. Nagradu Jasna Babić dobio je za istraživačko novinarstvo kao i nagradu za pisano novinarstvo, dok je u kategoriji novinar godine bio drugoplasirani.
Dora Kršul je postala redovna dobitnica HND-ovih nagrada, a sinoć je njezina ustrajnost u sektoru znanosti okrunjena nagradom novinarke godine. Vrijedan dokaz kako se sektorsko usmjeravanje itekako isplati kroz godine kada na naplatu dolaze posvećeno vrijeme, trud i akumulacija stručnog znanja. Podsjetimo kako je kao novinarka portala Telegram.hr u 2022. dobila nagradu za istraživačko novinarstvo zbog otkrivanja afere na PBF-u. Prva nagrada koju je dobila bila je još 2017. za internetsko i istraživačko novinarstvo kao novinarka portala srednja.hr, odnosno za usporedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije s nacrtom Akcijskog plana za njezino provođenje.
Mladi su često i teška tema, a posebno potresno bilo je prošlogodišnje ubojstvo u beogradskoj osnovnoj školi. Tragične priče je posebno teško ispričati na odgovoran i profesionalan način, a zato je i nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo otišla u ruke Jagode Bastalić za dokumentarni serijal prikazan u emisiji Labirint HRT-a o tragičnom masovnom ubojstvu u beogradskoj osnovnoj školi Vladislav Ribnikar.
Impresivan popis nagrađenih imena
Od ostalih dobitnika, ocjenjivački odbor HND-a nagradu za Životno djelo Otokar Keršovani dodijelio je Viktoru Ivančiću, a ostali dobitnici novinarskih nagrada HND-a za 2023. godinu su: dvostruki dobitnik Hrvoje Šimičević (Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo i Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo), Patrik Macek (Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju), Radio Teatar Bajsić i prijatelji (Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo), Saša Vejnović (Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo) i Jagoda Bastalić (Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo).
Također su dodijeljena i priznanja ‘Milan Grlović’ zaslužnim članovima HND-a: posthumno nedavno preminulom Damiru Matkoviću, Branku Mijiću, Tamari Marinković Margetić i Mariji Barić. Ova nagrada dodjeljuje se zaslužnim novinarkama i novinarima, članovima i članicama HND-a za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda; novinarkama i novinarima koji su se istaknuli u radu i aktivnostima HND-a.
Obrazloženje nagrada koje su osvojile priznanja za 2023. godine
Obrazloženje nagrada svih nagrađenih možete pročitati ovdje, a u nastavku ćemo izdvojiti tekst obrazloženja za nagradu novinarka godine koja je otišla u ruke novinarki Telegrama Dori Kršul.
‘Zahvaljujući istraživanjima novinarke Dore Kršul javnost je u 2023. doznala za nezapamćen niz skandala, kriminalnih radnji i repulzivnih moralnih posrnuća. U velikom finalu potkraj godine, zahvaljujući njezinim otkrićima, Ured europskog tužitelja uhitio je 29 osoba pod optužbama za ozbiljna kaznena djela. Istraživački serijal o Geodetskom fakultetu tjednima je bio glavna tema u državi, zahvaljujući nepopustljivoj upornosti novinarke Kršul koja je u slojevima otkrivala malverzacije tadašnjeg dekana i njegovih najbližih suradnika. Nakon početnih otkrića kako su novcem iz europskih fondova kupili luksuzne automobile i jahtu, koju su na kraju iznajmljivali, pedantnim istraživanjem došla je i do sumnjivog posla Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture i medija.
Iako se Ministarstvo uporno oglušivalo na upite i molbe za dostavom dokumentacije, Kršul je nakon sedam mjeseci istraživanja objavila serijal temeljen na dokumentima i iskazima relevantnih aktera. Unatoč tome, ministrica kulture i medija u javnim istupima uporno grubo napada Doru Kršul, što je osudio HND, ugledna američka Koalicija za žene u novinarstvu te Europska federacija novinara, koja je od ministrice zatražila hitnu ispriku. Serijal o malverzacijama vezanim uz Geodetski fakultet pritom je mali dio opusa koji je novinarka objavila. Tijekom ljeta bavila akademskom karijerom sada bivšeg ministra Marija Banožića i razotkrila da je njegov skandalozni rad prepisan iz knjiga profesora koji su potom taj plagijat ocijenili pozitivno.
Istraživala je i prevare na pripremama za maturu, razotkrivala fakultete koji godišnje upisuju tek nekoliko studenata, prokazivala naoko ugledne plagijatore znanstvenih radova. Zahvaljujući njoj studentima su vraćeni enormni iznosi školarina nakon što je raskrinkala osječki fakultet koji ih je ilegalno ubirao. Tekstovi Dore Kršul savršen su obrazac istraživačkog pristupa temi. Kad nađe početnu nit, strpljivo, krajnje temeljito i odgovorno počinje rasplitati zamršeno klupko, što često vodi do razotkrivanja ozbiljnih anomalija s dalekosežnim posljedicama na društvo.’
