Ako uzmemo u obzir zadovoljstvo učenika obrazovnim sustavom, u državi Danskoj više ništa nije trulo. Pitanje je što je sa Srbijom? Za vas smo istražili s čime se suočavaju vaši vršnjaci u Srbiji i Danskoj.
“Polažemo malu maturu, tj. srpski i matematiku. Taj ispit iznosi 40 bodova kojemu se pribraja uspjeh iz šestog, sedmog i osmog razreda, gdje možemo ostvariti maksimalno 60 bodova. Na osnovu tih rezultata pišemo listu škola koje želimo upisati i upadamo u školu ovisno o broju bodova koje smo ostvarili”, rekla nam je Bojana iz Beograda.
Ono što je slično našem sustavu je to da učenici koji završe trogodišnju školu ne mogu upisati fakultet. Bojana nadodaje da učenici nisu zadovoljni programom jer smatraju da je preopširan, istog su mišljenja i neki njihovi profesori.
Kako bi upisali fakultete, srednjoškolci moraju položiti prijemni ispit i gleda im se ostvareni uspjeh u srednjoj školi. Međutim, Srbija planira reformirati svoj obrazovni sustav pa će umjesto prijemnih ispita učenici polagati državnu maturu. Važno je nadodati kako su fakulteti u Srbiji usvojili tzv. Bolonju.
Danski obrazovni sutav uvelike se razlikuje od onoga u Srbiji.
“Imamo nulti razred i to je priprema za školu i taj razred je obvezan. Idemo u školu od prvog do devetog razreda. Nakon toga možemo upisati deseti razred ukoliko želimo bolje ocjene ili ako ne znamo što želimo dalje studirati ili jednostavno nismo spremni za gimnaziju. Međutim, deseti razred nije obvezan”, javila nam je Marina iz Danske i nadodala ukoliko učenik završi deveti razred, naravno s dobrim ocjenama, može polagati završne ispite ako želi upisati gimnaziju.
U Danskoj postoji sedam različith gimnazija, tri najveće su STX(omogućuje upis na fakultet), HHX, HTX. Gimnazija im traje tri godine, za upis na fakultet gleda im se ostvareni uspjeh iz gimnazije.
Danci su zadovoljni svojim sustavom prvenstveno zbog toga što im je školovanje besplatno, trebaju platiti samo knjige. Marina je iznenađena time što se praksa u Hrvatskoj ne plaća, dok je njena sestra na praksi zaradila samo 7000 kuna.
Oba obrazovna sustava su posebna na svoj način. Što bismo mogli posuditi i ugraditi u naš sustav da ga poboljšamo? Komentirajte!
