Na današnji dan prije 30 godina Hrvatska je dobila internet: Ovi ljudi su zaslužni za to
Internet je u Hrvatsku službeno uveden prije točno 30 godina. Na današnji dan, 17. studenog 1992. u rad je pušten CARNET – akademska i istraživačka mreža. Među prvim su korisnicima bili Ministarstvo znanosti i tehnologije i nekolicina javnih fakulteta. Danas CARNET povezuje preko 4.130 institucija u znanstvenom i obrazovnom resoru.
Ilustracija: Unsplash
Prije točno 30 godina Hrvatska je dobila – internet. Na današnji dan, 17. studenoga 1992. u rektoratu Sveučilište u Zagrebu u rad je puštena hrvatska akademska i istraživačka mreža – Carnet.
Odbor u godinu dana uveo internet u Hrvatsku
Bila je to prava računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i poveznica na globalnu mrežu internet. Tako je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza sa svijetom bila je prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps.
Projekt našeg spajanja sa svijetom pokrenulo je tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu 1991. Zamjenik ministra tada je bio Branko Jeren. Uz njegovu je neposrednu potporu formiran Odbor za akademsku mrežu koji je vodio Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER), a u tom su tijelu još sjedili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišta računskog centra (SRCE), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Zadatak tog odbora bio je organizirati mrežu koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim drugim znanstvenim djelatnicima, kako u državi, tako i diljem svijeta. Nakon uvođenja interneta na današnji dan, 27. ožujka 1993. započela je registracija i rad nacionalne domene .hr, a prve ustanove koje su koristile međunarodni internet bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Tehnički fakultet u Rijeci, Institut Ruđer Bošković i Ministarstvo znanosti i tehnologije.
‘Cilj je bio povezati svakog znanstvenika s kolegama u svijetu’
Naši su građani također imali pristup internetu, putem javnog računala u SRCU, tako da su u nekom trenutku mogli pretraživati i prve hrvatske web stranice.
– Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili su uključeni ljudski i telekomunikacijski resursi Srca. Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže do uspostave akademske mreže i spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču , prošlo je nešto više od godinu dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu završio je nekoliko mjeseci nakon toga uvrštavanjem vršne nacionalne domene .hr, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca.
Iz današnje perspektive to izgleda nestvarno brzo. Internet je, naravno, od tada doživio mnoge promjene, proširio se iz akademskog okruženja na sva područja društva i gospodarstva, no ova početna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi. Budućnost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da će ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje živjeti, danas više nego ikad, a sve kako bismo odgovorili na globalne društvene izazove te unaprjeđivali naše živote što nam uspijeva već 30 godina.
‘Digitalna preobrazba po mjeri čovjeka’
CARNET je, za one koji ne znaju, uvođenjem interneta postao prvi i jedini pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj. Danas njihova mreža povezuje više od 4.130 lokacija znanstvenih, obrazovanih i drugih ustanova diljem države. Korisnici na raspolaganju imaju preko 70 usluga.
– Internet je prisutan u gotovo svim sferama naših života. S jedne strane, dostupno nam je više informacija nego ikada, a s druge se trebamo zapitati koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje našeg doživljaja stvarnosti te kako iskoristiti sve što nam internet i digitalne tehnologije donose. Cilj svih naših aktivnosti je digitalna preobrazba obrazovnoga sustava po mjeri čovjeka. Obuhvatili smo upise, praćenje polaznika tijekom cijelog procesa obrazovanja, digitalizaciju nastavnih i poslovnih procesa osnovnih i srednjih škola, visokog obrazovanja te razvoj računalnih mreža. Poseban naglasak u nadolazećem razdoblju stavit ćemo na podizanje razine digitalnih vještina, posebice napredne digitalne pismenosti kako bi naši korisnici bolje razumjeli i na siguran način koristili digitalne tehnologije, rekao je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.
Jako im je važno naglasiti, dodaje Puljiz, da u svim naporima interes korisnika stavljaju na prvo mjesto jer digitalizacija je tu da služi ljudima, a ne obratno.
