Pretraga

Ove godine zaposleni i nezaposleni mogu dobiti do 10.000 kuna za dodatno obrazovanje

A- A+

Još je i prije pandemije veliki problem tržišta rada bila nedovoljna usklađenost ponude radne snage i njezinih vještina s potrebama gospodarstva. Krajem 2021. na snagu je stupio novi Zakon o obrazovanju odraslih, a njime se uvodi mogućnost financiranja pohađanja obrazovnih programa za odrasle putem vaučera. Vaučeri u prosječnom iznosu od 10.000 kuna moći će se dobiti od travnja, a za četverogodišnje razdoblje za njih je osigurano 300 milijuna kuna.

Foto: Pixabay

Krajem prosinca 2021. na snagu je stupio novi Zakon o obrazovanju odraslih. Jedna od novosti koje su njime uvedene mogućnost je financiranja pohađanja programa za obrazovanje odraslih putem vaučera.

– Sukladno novom zakonskom prijedlogu, obrazovanje odraslih obuhvaćat će i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad. Neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad uključit će organizirane neformalne oblike učenja nezaposlenih i zaposlenih osoba usmjerenih na stjecanje vještina potrebnih za rad, a koji će se provoditi i financirati u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad. Takvo neformalno obrazovanje odraslih moći će se financirati putem vaučera, a iste će dodjeljivati Hrvatski zavod za zapošljavanje, pisalo je u obrazloženju Zakona u javnom savjetovanju.

Projekt kreće početkom travnja

Ovaj projekt započinje 1. travnja, a za njega je u iduće četiri godine osigurano je 300 milijuna kuna. Ovih dana Zajednica za obrazovanje odraslih Hrvatske gospodarske komore (HGK) organizirala dvodnevnu konferenciju na temu uvođenja vaučera, priopćeno je ih HGK.

– Vaučere za obrazovanje moći će koristiti zaposlene i nezaposlene osobe koje zbog nedostatka vještina ne mogu pronaći zaposlenje ili im u nedostatku vještina prijeti gubitak postojećeg zaposlenja. Dodjelom vaučera osigurava se stjecanje potrebnih vještina na brz i učinkovit način, a naglasak je na individualnim potrebama korisnika koji mogu birati obrazovni program i ustanovu koju žele pohađati, uvodno je pojasnio savjetnik predsjednika HGK Petar Mišević.

Dodijeljeni vaučeri moći će se, dodatno je pojasnio, koristiti u akreditiranim ustanovama za obrazovanje odraslih. Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, detaljnije je predstavio projekt istaknuvši kako će prosječna vrijednost vaučera iznositi 10.000 kuna po osobi, te da se da se mjerom planira obuhvatiti 30.000 ljudi.

– Korisnici sustava vaučera bit će nezaposlene osobe, od čega minimalno 12.000 dugotrajno nezaposlenih, kao i zaposlene osobe koje su zbog uvođenja novih tehnologija ili prelaska na zelenu proizvodnju i gospodarstvo suočene s mogućnosti gubitka posla ili žele promijeniti karijeru. Trajanje programa obrazovanja putem vaučera ne može biti duže od šest mjeseci, a osoba nakon odobrenja zahtjeva ima na raspolaganju šest mjeseci za njegovu aktivaciju, pojasnio je Vidiš.

Izdvojeni članak

Analiza pokazala: Učenici nakon škole nemaju dovoljno praktičnog znanja, mijenja se Zakon o strukovnom obrazovanju

Potencijalni korisnici zahtjev će podnositi HZZ-u

Kada započne provedba projekta, još je ranije najavljeno, za korištenje vaučera potencijalni korisnici će podnositi zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) putem posebne aplikacije. Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a, naglasio je kako je iznimno važno da se svi upoznaju s onim što ih čeka.

– Značaj cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, s obzirom na dinamiku kretanja na tržištu rada, vrlo je velik. Što kvalitetnija i što brža prilagodba potrebama tržišta rada je ključna. Ovaj sustav obrazovanja koji provodimo iziskuje veliki trud, ali uspjeli smo kroz njega osposobiti preko 23.000 ljudi. Već godinu dana intenzivno radimo na pripremi provedbe vaučera i ovo je dodatni iskorak u obrazovanju odraslih, poručio je Lončar.

Kako su pojasnili iz HGK-a, što se tiče kvalitete obrazovnih programa i njihove usklađenosti s potrebama tržišta rada, svi oni moraju biti izrađeni sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO-u). Ističu i da je Komora među svojim članicama provela istraživanje koje je za cilj imalo davanje realnog uvida u potrebe poslodavca o unapređenju konkretnih znanja i vještina postojećih zaposlenika koje bi se mogle unaprijediti konkretnim edukacijama.

– Time bi se zaposlenicima dala dodana vrijednost na tržištu rada, a tvrtkama bi se omogućile dodatne poslovne mogućnosti i veća konkurentnost na tržištu rada, zaključuju iz HGK.