Pretraga

Ravnateljica VII. gimnazije: Državna matura je bespotrebno trošenje novca, a fakultete koji ne daju perspektivu treba ukinuti

A- A+

Zagrebačka VII. gimnazija poznata je po uspjesima svojih učenika na državnim natjecanjima i državnoj maturi. Prošle je godine ta gimnazija na državnoj maturi imala prvo mjesto iz hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika, stoga smo o školi, državnoj maturi i Bolonji porazgovarali s ravnateljicom škole Ljiljom Vokić.

www.jutarnji.hr

Program koji se provodi u VII. gimnaziji je onaj općeg smjera, a godišnje se u školi školuje otprilike 800 učenika u 24 razredna odjela. Učenici redovito sudjeluju na gotovo svim državnim natjecanjima, i postižu dobre rezultate. Detalje o tome, kao i svoje mišljenje o državnoj maturi, Bolonji i općenito položaju mladih otkrila nam je bivša ministrica obrazovanja, i ravnateljica VII.gimnazije, Ljilja Vokić.

‘Državna matura je bespotrebno trošenje novca’

Ljilja Vokić je profesorica hrvatskog jezika i književnosti, a već 15 godina ravnateljica je VII. gimnazije u Zagrebu. Budući da izvršava upravo tu zadaću, već dugo ne radi kao profesorica, osim u slučaju kada mijenja odsutnog nastavnika. Kako sama kaže, već je petnaest godina birana na tu poziciju, samo je prvi put imala protukandidata, a nikada nije bila nametnuta, već birana uz suglasnost ministra.

VII. Gimnazija je općeobrazovnog profila, što je po njenom mišljenju, idealno za učenika koji žele steći i društveno-humanističke, i prirodne znanosti.

– Škola je općeobrazovnog profila, što je za mlade ljude dobro za stjecanje znanja i opće naobrazbe. Škola je poput drugih, a opet po nečemu različita, vlada ipak jedan red ‘obojen’ međusobnim uvažavanjem. Imamo jako dobre profesore, dobre učenike i vrlo dobru suradnju s roditeljima. Bez ovog posljednjeg nema ništa, objasnila je ravnateljica Vokić.

Izdvojeni članak

Intervju s novim ravnateljem MIOC-a: ‘Školi treba cijeli ravnatelj no želim i dalje predavati’

Budući da je i sama profesorica hrvatskog jezika, zanimalo nas je što misli o prošlogodišnjim pitanjima iz hrvatskoj jezika na državnoj maturi, koja su izazvala salve nezadovoljstva među maturantima. Pitanja su, kako kaže, bila pomalo zbunjujuća za maturante, ali težinu pitanja iz ostalih predmeta nije htjela komentirati. Što se državne mature općenito tiče, njeno je mišljenje kako se bez državne mature može, a ako već treba postojati, mnogo bi se toga trebalo izmijeniti.

– Moje mišljenje o državnoj maturi već je poznato. To je bespotrebno trošenje novca. Valja vidjeti, koliko je uposleno ljudi u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a profesori dežuraju besplatno, a ispravljaju zadatke opet srednjoškolski profesori . I što se promijenilo? Sve što znaju naučili su u školi, zašto sumnja u profesorovo ocjenjivanje u školi? Prošle školske godine na državnoj maturi iz matematike se prolazilo s 18 posto riješenosti zadataka. Pa gdje bi to i u kojoj školi bilo prolazno? Zapravo bi trebalo puno toga izmijeniti, jer neki fakulteti ipak održavaju svoje ispite. Promijenila bih, ako bih se uopće složila da ostane državna matura, to da se ništa ne događa u školi, nego kad učenici završe četvrti razred u svojoj školi, prijavljuju se za polaganje državne mature i to se događa izvan škole. Većina profesora je protiv ovog oblika državne mature, objasnila je ravnateljica.

Izdvojeni članak

Ravnatelj prijetio srednjoškolki: ‘Reći ću tvom budućem fakultetu da si problematična’

Učenici VII. gimnazije pri vrhu na upisu na fakultete

Za učenike njezine gimnazije, otkrila nam je, državna matura nije se pokazala kao prevelik problem. Njezini su učenici svake godine pri vrhu rang lista za upise na fakultete poput Pravnog, Ekonomskog, Medicinskog, Farmacije i FER-a, prošle godine ih je čak 26 upalo na Filozofski fakultet gdje je uvijek velika navala, kazala je ravnateljica.

O Bolonji pak ravnateljica Vokić nema pozitivno mišljenje, a odluku o uvođenju upravo takvog načina studiranja i bodovanja smatra ishitrenom, kao i puno toga što se uvodi u Hrvatskoj. Prema njenim riječima, uvijek se mora znati što smo postigli i jesmo li napredovali, a ako nismo, takvo nešto definitivno nije potrebno.

Ipak, naglašava, za njeke njezine učenika ni to ne predstavlja problem. Neki su od njih postali i znanstveni novaci, a u svijetlu budućnost polaznika ove gimnazije vjeruje jer su na prošlogodišnjoj maturi ostvari najbolje rezultate iz hrvatskog, engleskog i njemačkoj jezika. Dobre rezultate postigli su i iz kemije i biologije.

‘Ukinula bih fakultete ili grupe iz kojih studenti kod nas nemaju perspektivu’

Zanimalo nas je i koliko se zapravo generacije mladih razlikuju danas od onih prije desetak ili dvadeset godina, a Ljilja Vokić tvrdi kako se vidi velika razlika u mladima danas.

Izdvojeni članak

Intervju Toni Milun: Od prve snimke mobitelom do populariziranja matematike

– Generacije se razlikuju jako puno. Puno se toga u životima svih nas mijenja, mladi ljudi odrastaju u drukčijim okolnostima. Često se pozivaju na svoja prava, a zaboravljaju na obveze. Uostalom, kao i općenito zadaća je škole prilagoditi im se i pomoći im da odrastaju u dobre i čestite ljude, odgovorne, bez straha, hrabre, ali nikada nasilne. Djecu i školu treba voljeti, pa bude puno lakše raditi s njima, jer što ih naučite živi u njima i djeci njihove djece. Stoga je zadaća učitelja ogromna.

Što se tiče komentara o nezaposlenosti mladih i njihovoj sve manjoj nadi u vlastitu sigurnu budućnost, ravnateljica je imala drastičan prijedlog. – Nešto će se valjda promijeniti i u tome, kada krene gospodarstvo. Čitam često o različitim samostalnim inicijativama. Ukinula bih fakultete ili grupe iz kojih studenti kod nas nemaju perspektivu, a otvarala one koji otvaraju mogućnosti zapošljavanja, rekla je na kraju Vokić.

Ravnateljica VII. gimnazije: Državna matura je bespotrebno trošenje novca, a fakultete koji ne daju perspektivu treba ukinuti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap