Pretraga

‘Što trijezan misli, pijan govori’: Istina ili mit?

A- A+

Ovo je izreka koju su mnogi ljudi ponovili kad ih je povrijedilo nečije ponašanje u stadiju pijanstva. Mnogi se pitaju je li istina da ljudi u alkoholiziranom stanju rade i govore ono što zapravo misli i osjećaju, ili je posljedica alkoholiziranja stanje u kojem se vlastite misli i pojačani osjećaji ne mogu kontrolirati.

‘Pijan um govori trijeznim srcem’, rekao je jednom slavni filozof Jaques Rousseau, i sam poznat po tome što je volio zaviriti u dno čašice. Mnogi se slažu s njegovim mišljenjem, te smatraju da ljudi u pijanom stanju gube kontrolu, brišu vlastite granice i dozvoljavaju si izgovaranje svojih pravih misli i osjećaja naglas. No je li uistinu tako?

Izdvojeni članak

Neobično istraživanje: Inteligentniji ljudi češće posežu za alkoholom

Popuštene kočnice dozvoljavaju ljudima da kažu ono što inače ne bi rekli

U kineskoj poslovnoj kulturi vjeruju u to toliko da postoji običaj organiziranja zajedničkih pijanki poslovnih partnera, gdje je mnoštvo odnosa naprasno prekinuto upravo zbog stvari izrečenih pod utjecajem alkohola, piše Znanost. Međutim, nije sasvim sigurno da je ispravno nečiju osobnost pod utjecajem alkohola uzeti kao onaj pravi karakter.

Osobnost koju netko ima dok je pijan definitivno ima zajedničkog s osobnošću osobe u trijeznom stanju, a mnogi su ljudi ipak rekli kako stvari koje su rekli ili napravili pod utjecajem alkohola nikad ne bi napravili trijezni. Moguće je stoga da se radi samo o popuštenim kočnicama, koje dozvoljavaju ljudima da kažu upravo ono što zaista misle.

Izdvojeni članak

Mladi o cigaretama i alkoholu: Dobne granice se nitko ne pridržava

Alkohol na mozak utječe na kompliciran način

Ipak, ne mora uvijek biti tako. Postoji razlog zbog kojeg znanost drži kako ljudi nisu u stanju odgovarati za ono što rade dok su u alkoholiziranom stanju. Alkohol na mozak utječe na kompliciran način, a o tome znanost ima premalo informacija da bi mogla izričito tvrditi jedno ili drugo. Ono što je sigurno poznato jest to da alkohol utječe na hipokampus, odnosno centar za memoriju, zbog čega se neki drugi dan ne sjećaju događaja prethodne noći u kojoj su previše popili. Također, pod utjecajem alkohola je i centar za motoriku, ali i neofrontalni korteks, dio mozga odgovoran za rasuđivanje i razboritost pri donošenju odluka.

U mozgu se događaju brojne promjene

Činjenica je, dakle, da pijanstvo nije pasivan proces, i ono ne oslobađa samo želje koje imamo skrivene duboko u sebi, već je i aktivni kemijski proces koji se dobro uklapa u definiciju stimulansa, te sedativa. Dok je mozak u alkoholiziranom stanju, u njemu se događaju brojne promjene, a budući da mozak ne određuje točno ono što jesmo, znači da nas je alkohol sposoban i promijeniti. Vjerojatno poznajete nekoga tko se sasvim promijeni pod utjecajem alkohola, a koliko god vam to bilo teško shvatiti, očigledno postoji način na koji alkohol takve stvari postiže.