Tjeskoba i socijalne fobije kod tinejdžera u rastu: U školu odlaze sa stresom i nervozom

Prosvjetni radnici viđaju sve više školaraca koji boluju od depresije, tjeskobe i socijalne fobije. Ovakvi poremećaji sve su češći i ozbiljniji, tvrde stručnjaci, a pogađaju sve više i više tinejdžera. Mnogi od njih u školu odlaze pod teretom stresa i tjeskobe, zbog čega mogu razviti ozbiljnije mentalne poremećaje.

Današnji školarci u sve su ranijoj dobi svjesni izazova profesionalnog svijeta, poslovnog života i općenito životne borbe. Sve ranije nastupa briga o budućnosti, koju im nameću i roditelji, a zbog pritiska koji pritom uza sve ostale nabijaju i samima sebi pati mnogo tinejdžera. Sve i jedna ocjena gleda se kao putovnica u sretniju budućnost, koja je mladim generacijama ovog društva sve neizvjesnija, što dodatno otežava ionako stresom nabijeno školovanje. Stručnjaci tvrde kako je ozbiljan stres kojeg prati tjeskoba sve češći među adolescentima, a mi smo upitali nekoliko hrvatskih školaraca s kakvim osjećajima odlaze na nastavu.

Sve neizvjesnija sigurna budućnost, od malih nogu djeca su pod velikim pritiskom

– Povećani stres nije primijećen samo među djecom koja pohađaju top škole i nalaze se među ekstremno motiviranim kolegama. Stručnjaci isti zamjećuju kroz sve demografske skupine, kaže obrazovna stručnjakinja Gloria Dirkmeat za Mercury news.

Više je razloga za to. Sigurna budućnost sve je neizvjesnija, ekonomske prilike i dalje su loše, sve je više disfunkcionalnih i prezaposlenih roditelja, uz sveprisutan pritisak na školarce u obrazovnim institucijama, ali i izvan njih. Sve se to očituje stesom koja prerasta u tjeskobu, koja može prijeći i u fobiju.

Mnogi pokazuju znakove perfekcionizma

– Kod mnogih postoji konstantna potreba da budu najbolji, no mnogi od njih ne razmisle jesu li zaista sretni, rekla je Dirkmeat. Osim akademskog pritiska, mnogi se bore sa vršnjačkim nasiljem i općenito pritiskom kolega.

Što vam stres uzrokuje i kako ga izbjeći

Kako bismo saznali kako u tom polju stoje hrvatski školarci, upitali smo ih s kakvim osjećajem odlaze u školu i što potiče određene emocije kod njih. Od nekoliko ispitanih većina je priznala da često u školu odlaze nervozni.

Krajem godine učenici pucaju po šavovima

– Volim ići u školu i radujem se sve što naučim, prezanimljiva mi je nastava jer sam upisao ono što sam oduvijek želio. Ipak, ova zadnja dva tjedna kad imamo puno ispitivanja i dizanja ocjena najgori je osjećaj na svijetu, za umrijeti. Prenervozan sam i preloše se osjećam, a ne mogu ni spavati, rekao nam je Dominik iz Medicinske škole u Karlovcu.

Mnogima s kojima smo razgovarali osjećaji variraju, ovisno o tome traje li vrijeme testova i ispitivanja ili ne. Posebno se na pritisak žale gimnaijalci, koji smatraju da se nose s preopsežnim gradivom.

– Meni, a koliko sam čula i mojim kolegama, odlazak na nastavu često bude stresan. Osobno sam često nervozna kada vidim što me sve čeka za učiti, a pogotovo kad se nagomilaju testovi i ispitivanja dođe mi da poludim, požalila se Marija iz XVI. gimnazije u Zagrebu.

Simptomi koji ukazuju da pucate pod pritiskom

Većina proživljava stres i nervozu prilikom odlaska na nastavu

– Moji osjećaji dosta variraju. Ove godine ipak postoji neka mala doza stresa koja zna biti i veća kada dođem u školu. Većinom se radi o nervozi i pritisku, kazala je Tea iz Medicinske škole u Slavonskom Brodu.

S njom se složila i Ana, učenica osmog razreda jedne osnovne škole, koja u školu odlazi s malom zabrinutošću i nervozom, ako se radi o nekom testu.

Jasno je da se svatko s obavezama i pritiskom nosi na svoj način, pa tako ima i onih koji bez obzira na očekivanja, ispitivanja i općenito stres koji je zavladao u učionicama ne pate od spomenutih problema.

Kako biti produktivan pod pritiskom

Manjem dijelu učenika pritisci ne kvare raspoloženje

– S obzirom da idem u Medicinsku školu i da mi je to bila želja, na nastavu idem s pozitivnim osjećajem, a to je pogotovo slučaj kada idem na praksu u bolnicu. Definitivno sam pogodio školu i nije mi nimalo žao svih silnih sati sna kojih sam izgubio tijekom godine. Što se tiče škole, obično je prisutno pozitivno raspoložnje, no ponekad zna biti drugačije. Može doći i do ljutnje, ciničnosti, sarkastičnih razgovora i nezadovoljstva. Raspoloženje uglavnom ovisi o predmetima koje slušam – neke učim sa zadovoljstvo, dok za neke jedva čekam da završe. Sve u svemu imam pozitivne osjećaje i zadovoljstvo, no naravno da ima iznimaka, rekao nam je Tin Vučković.

Isto proživljava i učenik Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu.

– Odlazim u školu s pozitivnim osjećajem zato što volim ono što sam odabrao, imam prijatelje s kojima se družim, tako da uz redovito obavljanje obaveza nemam potrebe za živciranjem i stresom, zaključio je Ilija Perić.

S kakvim osjećajem većinom odlazite u školu?

Odgovori