Tužna razmišljanja mladih u Hrvatskoj: ‘U životu ne možemo uspjeti bez učlanjenja u političku stranku’
Mladi misle da u životu mogu uspjeti ako se uključe u političke stranke. Ne znaju što znači participacija, ali kada im se objasni zanimaju se za to. To im objašnjavati ne mogu ni profesori u školama jer za to nisu dovoljno educirani. U školama bi više trebalo poticati rad volonterskih i debatnih klubova te vijeća učenika. Pokazali su to rezultati fokus grupe koju je Mreža mladih Hrvatske provela u sklopu novog istraživanja.
Mladi | foto: Pixabay
Mladi zapravo ne znaju što znači participacija i ne znaju što znači participirati u demokratskom smislu. No, kada im se to objasni i pokažu primjeri, participacija im postane zanimljiva. Mladi žele da ih se pita, a ne samo da ih se slika. To su samo neki od zaključaka fokus grupe s mladima koju je provela Mreža mladih Hrvatske u sklopu istraživanja’ Mladi u EU danas’, to jest projekta ‘Youth and Municipality act glocal’. Osim mladih, u fokus grupi sudjelovale su i udruge mladih, stručnjaci s područja obrazovanja i predstavnici donositelja odluka.
– Tako su mladi, odnosno učenici srednjih škola rekli da im je participacija zanimljiva, no misle da u životu mogu uspjeti samo ako se uključe u političke stranke kako bi si osigurali korist u kasnijem životu, stoji u izvješću fokus grupe.
Mladi smatraju da im treba građanski odgoj i obrazovanje
Nadalje, mladi smatraju da ih donositelji odluka ne čuju i da ih formalno obrazovanje ne priprema za participaciju. Škole, odnosno Politika i gospodarstvo u nekim srednjim školama, slabo ih priprema za to.
– Ako ne prepoznaju nastavnike da su aktivni, ne mogu ni učenici biti aktivni. Mladi smatraju da ih od ranije dobi nastavnici trebaju informirati o participaciji, kao što su dječja gradska vijeća ili učenička vijeća, stoji u rezultatima fokus grupe.
Mladi smatraju da je u školama potreban građanski odgoj i obrazovanje. Takav sličan predmet naziva Škola i zajednica postoji u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Tamo učenici provode projekte i donositeljima odluka ukazuju na probleme mladih, o čemu smo pisali.
‘Postoji dojam da nitko ne priprema buduće nastavnike za participaciju mladih’
Organizacije mladih pak su ustvrdile da je u škole potrebno ići direktno te ostvariti kontakt između onih koji rade s mladima, mladih i škola. Potrebno je puno više prostora za uključivanje mladih različitim suradnjama s donositeljima odluka i institucijama.
– Stručnjaci s područja obrazovanja rekli su da je mlade važno educirati što ranije, od osnovnih škola, kako bi mladi mogli sami sudjelovati u nekim oblicima participacije. Postoji dojam da nitko ne priprema buduće nastavnike i stručne suradnike za participaciju mladih. Na primjer, postoje nastavni predmeti Sociologija, Politika i gospodarstvo. Također, škola mora biti demokratska ustanova – Vijeća učenika trebaju biti aktivna i dobro funkcionirati da se čuje glas mladih i škola mora ‘disati’ demokraciju, stoji u rezultatima.
Da profesori sami smatraju da nisu dovoljno kompetentni podučavati o nekim temama pokazuje i nedavno istraživanje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Čak 60 posto učitelja, govori istraživanje, smatra da nije kompetentno predavati medijsku pismenost. Nadalje, rezultati fokus grupe govore da treba osnažiti debatne i volonterske klubove u školama.
– Neformalno se obrazovanje može provoditi u raznim drugim institucijama u lokalnoj zajednici – knjižnice, sportski klubovi i slično. Važna je i međugeneracijska solidarnost te međuvršnjačka potpora. Treba iskoristiti potencijal zajednice, stoji u rezultatima grupe.
Za aktivno poticanje participacije mladih potrebni su i savjeti mladih
Problem koji je ukazan u fokus grupi je i nepostojanje zanimanja osobe koja radi s mladima, odnosno ‘youth worker’. O tom problemu već smo izvještavali kada je predstavljen novi nacionalni program za mlade koji ne spominje ni mlade LGBT+ osobe i mlade osobe s invaliditetom, ni volontere ili radnike s mladima.
– Željka Josić, državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade potpisala je 2020. godine rezoluciju u ime Hrvatske koja se naziva Europska agenda za rad s mladima. U njoj piše da treba raditi na priznavanju profesije rada s mladima, kao i na obrazovanju tog spektra. No, takvo nešto se uopće nije implementiralo u nacionalno zakonodavstvo i strateški okvir ovog programa, napomenuo nam je tada Marko Kovačić, nacionalni korespondent za mlade za Europsku komisiju i Vijeće Europe.
Donositelji odluka pak su kao pozitivnu praksu izdvojili Akciju za pet u Rijeci, o kojoj smo također već pisali. Učenici tamo već 17 godina predlažu ideje za mlade, dobivaju novac iz gradskog proračuna te potom sami provode svoju ideju.
– Važan preduvjet za aktivno poticanje participacije mladih je da se stvaraju mehanizmi koji omogućavaju sudjelovanje zajedno u dijalogu – to mogu biti savjeti mladih ili radne skupine, navode donositelji odluka.
Podsjetimo i da je nedavno izglasan novi Zakon o savjetima mladih, jedini zakon u Hrvatskoj koji se dotiče mladih. Problematičan je od početka kada je Državni ured odjednom nakon javnog savjetovanja prihvatio prijedlog Mladeži HDZ-a o osnivanju Savjeta mladih RH kao koordinacijskog tijela. Prvotno su taj prijedlog odbili, a kasnije za naš portal rekli da bi to tijelo moglo biti novo nacionalno vijeće mladih.
