Zanimljivo otkriće: Koliki vam je IQ potreban za uspjeh u životu

Još davne 1921. psiholog sa Sveučilišta Stanford Lewis Terman krenuo je u misiju otkrivanja što je potrebno za uspjeh te odgovorio na pitanja koliko inteligentni trebate biti da biste bili uspješni poduzetnik ili kreativni genije. Jesu li primjerice Picasso ili Mozart koristili superinteligenciju kako bi kreirale svoja remekdjela te koliko pametni morate biti da uspijete u životu otkrila je velika studija.

Mnogi često misle kako je razlog izostanka uspjeha nedostatak prave strategije ili urođenih talenata. Drugu stranu priče otkrio je psiholog sa Stanforda, Lewis Terman, koji se otisnuo u potragu za pravim odgovorom na pitanje što je zapravo potrebno za uspjeh.

Neočekivane loše strane visoke inteligencije

Zanimljivo otkriće o stupnju inteligencije potrebnom za uspjeh

Svoje je istraživanje započeo odabravši tisuću najpametnijih učenika u Kaliforniji između trećeg i osmog razreda, prema njihovom kvocijentu inteligencije. Nakon mnogih testova i potrage, Terman je okupio finalni uzorak 856 mladića i 672 djevojke, a ta su djeca postala poznata pod zajedničkim imenom ‘The Termites’.

Terman i njegov tim započeli su testiranja nad njima na sve zamislive načine – pratili su njihov IQ, analizirali koliko knjiga svatko od njih ima kod kuće, pregledavali njihovu medicinsku povijest i tako dalje. Ipak, to je bio samo početak cijele priče.

Ono što njegovu studiju čini jedinstvenom jest to što se radi o prvoj longitudinalnoj studiji, što znači da je psiholog nastavio pratiti i testirati svoje subjekte godinama poslije. Studija, poznata pod slavnim imenom ‘Genetic Studies of Genius’, sakupila je podatke od učenika kroz njihove cijele živote. Nakon što je Terman preminuo, njegovi su kolege nastavili pratiti ‘Termite’. Sažeto rečeno, istraživanje je krenulo s najpametnijom djecom cijele jedne savezne države te pratilo njihov razvoj tijekom života. Nekoliko desetljeća kasnije, istraživači su otkrili nešto zaista zanimljivo, piše Business Insider.

Za loše rezultate na ispitima slobodno okrivite roditelje: Uspjeh u obrazovanju baziran je na genima

Teorija pragova

Iako mnogi ljudi izjednačavaju inteligenciju s genijalnosti, ključni zaključak Termanove studije jest da imanje visokog kvocijenta inteligencija nije jednako visokoj kreativnosti. Druge studije ostalih istraživača samo pojačavaju Termanove zaključke, vodeći do ‘teorije praga’, koja govori da nakon određene razine, inteligencija nema velikog efekta na kreativnost osobe. Najkreativniji pojedinci obično su dosta pametni, no oni to i ne moraju biti, barem po mjerilima konvencionalnih testova inteligencije. Kvocijent od 120, koji indicira da je netko dosta pametan, no ne i rijetko sposoban, generalno se smatra dovoljnim da biste bili kreativni genije.

Ako se vratimo na pitanje s početka teksta, odnosno ono jesu li Picasso ili Mozart koristili superinteligenciju za svoja remekdjela, iznenadit će te se.

Karta inteligencije Europljana: Razlog manje za ponos Hrvata

Bitno je prijeći minimalni prag, nadalje je bitan samo rad

Naime, prema ‘teoriji pragova’, ne nužno. Biti u jedan posto onih s visokom inteligencijom nema korelacije s velikom kreativnosti. Zapravo postoji minimalni prag inteligencije koju trebate imati, nakon čega se sve svodi na vježbu, trening i razvoj svojih vještina.

Ukoliko pomnije pogledate oko sebe, shvatit ćete da spomenuta teorija vrijedi za mnoge stvari u životu. Važne su osnove, odnosno minimum kompetencije koju trebate da biste razvili svoje vještine na poseban način. Nakon toga postoji jedino razlika između onih koji se više trude te onih koje je lako omesti. Jednom kada znate što trebate činiti, bitno je biti uporan u onome što radite.

Odgovori