Šeflja, kaciola i grabilica: Riječi s najviše sinonima u hrvatskome jeziku

Ponukani brojem različitih riječi, koje ste nam napisali za oklasak (drvenastu sredinu kukuruznog klipa), kao i prethodno za grabilicu za juhu (to vam je inače šeflja, kaciola itd…), a u kontekstu Mjeseca hrvatskog jezika, odlučili smo se provjeriti koje to riječi u našemu jeziku imaju najviše sinonima.

Spomenuti oklasak jedan je od rekordera s više od 40 različitih izraza za taj dio kukuruza. O ostalim pojmovima, plodnim u smislu broja istoznačnica, konzultirali smo se s profesoricom Milicom Mihaljević, koja obnaša funkciju voditeljice Odjela za hrvatski standardni jezik pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Apsolutni sinonimi u jeziku gotovo i da ne postoje

Obvezni dalmatinski izrazi za lakše sporazumijevanje na obali

Prije nego nam je profesorica Mihaljević dala primjere, utvrdila je neke opće postulate o sinonimiji.

– Apsolutnih ili pravih sinonima u jeziku nema ili su veoma rijetki, pa se sinonimima smatraju riječi koje se odnose na isti pojam i na isti predmet u izvanjezičnoj stvarnosti. Sinonimiju najčešće nalazimo u žargonu, među dijalektima (dijalektna sinonimija) i u nazivlju. U općemu jeziku česta je sinonimija između internacionalizma i domaće riječi, npr. epruveta – kušalica, apoteka – ljekarna, ali je tu obično riječ o sinonimnome paru, a ne o sinonimnome nizu, pojašnjava profesorica Mihaljević.

Dijalektni sinonimi brojni i duboko ukorijenjeni u razgovornom jeziku

S obzirom na različite utjecaje na stanovništvo Hrvatske kroz povijest, nije ni čudo da je dijalektna sinonimija učestala kod nas. Istaknuli smo primjere oklaska ili grabilice za juhu, a upravo ovaj potonji primjer svjedoči o jednoj zanimljivoj pojavi, koju ponekad uočavamo.

Primjerice predmeti u kući (šporet, kaciola, katriga, vikler, ceker, perilek, slinček) i okućnici (avlija, kapija, struga, kacavida, francuz) zatim hrana i piće (maneštra, fileki, gablec), način življenja, raspoloženja, ponašanje te stanja tijela i duha (fjaka, dišpetan, grintav, brijačina, žicanje, pegulan), neka su od područja, unutar kojih brojne izraze vezujemo za obitelj, odrastanje, zavičaj i prema kojima stoga osjećamo bliskost. U tim nam je onda poljima, dijalektizam odnosno ona riječ koju slušamo u svome neposrednom okruženju, kudikamo bliža, poznatija i prihvaljivija od neke ‘standardne, tuđe’.

Riječi koje ćete čuti u prvih mjesec dana studija u Zagrebu, a koje bi vam mogle biti nepoznate

Primjerice kada smo u našoj redakciji navodili  kako u svome kraju nazivamo grabilicu za juhu, skupilo se barem pet različitih izraza, ali istovremeno nitko od nas nije znao, da se taj predmet prema standardnom jeziku zove upravo tako.

No, postoji niz drugih situacija, u kojima se zbog dominantne uporabe dijalektizma, regionalizma ili naprosto slenga, moramo natjerati na razmišljanje o standardnojezičnom izrazu.

Profesorica Mihaljević definira što su dijalektni sinonimi te nam navodi neke od poznatijih primjera.

– Dijalektni sinonimi riječi su iz različitih narječja koje imaju isto značenje. Takvih primjera ima mnogo, a ovdje ću navesti neke poznate iz dijalektološke literature (primjeri su najčešće preuzeti iz Hrvatskoga jezika):

  • pomidor, paradajz, rajčica, paradajzlin, poma, paradajsija, jabučica, pomidora, pomedor, pamidor, pomidora, pomadora, kavada, kumador, kumidor

  • zaimača, kutlača, šeflja, kacijola, grabilica, paljak

    Turske riječi koje svakodnevno koristimo u hrvatskom jeziku
  • dinja, pipun, cata, melon, meloun, bistan, baćin

  • pas, kučak, ćuko, cucak, brek, bidzin

  • štednjak, šparhet, šparet, šporet

  • blazina, jastuk, kušin, vanjkuš

  • lubenica, dinja, bostan

  • ocat, kvasina, sirće.

Profesorica Milica Mihaljević ističe i da je sinonimija jako zastupljena i u žargonu pa tako navodi primjere za ocjene – nedovoljan, jedinica kulja, sulja, kec, kolac, komad ili dovoljan, dvojka, duja, labud.

Mi bismo dodali primjer novca gdje se u žargonu koriste izrazi tipa pare, kinta, keš, lova, perje, šuške. 

 Sinonimija je prisutna i u nazivlju

Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla

Profesorica Mihaljević nam pojašnjava kako je sinonimija prisutna i u nazivlju (stručnoj terminologiji).

– Navest ću nekoliko primjera iz jezikoslovnoga i računalnoga nazivlja. Kad se pojavi novi pojam i naziv iz stranoga jezika, često se pojavljuje niz prijedloga u hrvatskome jeziku. Neko se vrijeme praksa koleba, ali onda najčešće prevlada neki naziv (npr. naziv pisač), pojašnjava profesorica Mihaljević i navodi primjere te pojašnjenja.

  • labijal, labijalni suglasnik/zatvornik/glas, usnenisuglasnik/zatvornik/glas, usnenik

  • bilabijal, dvousneni suglasnik/zatvornik/glas, dvousnenik

  • printer štampač, štampalo, ispisivalo, pisač, pisalo, pisaljka, tiskač, tiskalo, tiskaljka (danas je prihvaćeni naziv pisač)

  • hardware hardver, očvrsje, sklopovlje, sklopovi, strojevina, sklopovska oprema, sklopovska konfiguracija računala, materijalna osnovica, sklopovska podrška, sklopovska osnova, oprema, željezarija, računalna oprema, raditelj, tehnička oprema (Ovo su sve bili predloženi nazivi. U praksi uglavnom prevladava ili anglizam hardver ili hrvatski nazivi sklopovlje ili strojna ili računalna oprema).

Ostale vijesti povodom Mjeseca hrvatskog jezika: 

Riječi koje se drugačije govore u različitim dijelovima Hrvatske

Engleske riječi koje se mogu zamijeniti hrvatskom inačicom

Na današnji dan prije 536 godina otiskana je prva knjiga na hrvatskome jeziku

Jezični savjet ususret Danu ružičastih majica: Odjenut ću rozu ili roza majicu?

One comment

  1. I ovo sto ste vi nabrojali nije sve recimo: Čentrun/čantrun-lubenica – ljubenica…
    Ponegdije rijec bostan oznacava njivu ili polje gdije su posijane dinue i lubenice, ili zajednicki pojam za oboje.

    No sve su to razni utijecaji a stvorilo je bogatstvo naseg jezika.
    Ja sam imao srecu kao dijete sa roditeljima putovati i zivjeti od Dravograda do Jagodine, od Slavonije, Posavine i Zagorja do Bosne, Like i Dalmacije i mogu bez vecih problema govoriti na 4 dijalekta posebno ako sam par dana negdije da se potpuno preorijentiram (pesaltam). No pored toga svojevremeno sam se koristio i sa nekim stranim jezicima (Ceski i Poljski, Makedonski) koje sam postepeno zaboravio, a koje sam pokupio usput, ali se danas na dnevnoj osnovi sluzim sa: Hrvatskim, Slovenskim, Engleskim, Njemackim i Talijanskim u slangu. No recimo dalje poznajemi dobro razlikujem nekoliko dijalekata Njemackoga i Engleskoga a u skoli sam ucio samo Hrvatski i Njemacki, a Engleski na nekoliko kratkih tecajeva za strance. No svi ti jezici ponekada stvore konfuziju u mojoj glavi tako da vodim konverzaciju na jednom jeziku ali ponekada tako prebacim na neki drugi i tek kada primjetim da me drugi zacudjeno pogledaju vratim se unazad i popravim to. Osim toga u vecini situacija ne smisljam sto cu reci na Hrvatskom pa da onda to u glavi prevodim vec to ide direktno.

Odgovori