Studente ekonomije smo pitali da nam objasne zašto cijene svega uporno rastu
Zašto cijene rastu i hoće li se ikada smanjiti? Što je inflacija i može li ona ikada biti dobra? Iako je riječ o dosta složenim pitanjima, studente sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa smo pitali da nam cijelu situaciju objasne rječnikom koji bi i laik razumio.
Studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa na jednostavan način su nam objasnili inflaciju | Foto: srednja.hr
Još kao učenici, a potom i kao studenti, imamo određene troškove. Plaćamo prijevoz do škole ili faksa, kave i izlaske, obroke, odjeću i obuću, a kasnije i stanarinu i režije. Unazad nekoliko godina, ti su troškovi postali nešto veći, što ste sigurno primijetili po svojim džeparcima ili studentskim budžetima. Kada se govori o porastu cijena, spominje se inflacija, no koliko zapravo razumijemo taj pojam?
Objašnjenje o tome zašto cijene rastu odlučili smo potražiti od studenata Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). ZŠEM na prijediplomskoj razini izvodi dva studija, Ekonomija i management te Poslovna matematika i ekonomija. Uz njih, na diplomskoj razini izvode i niz MBA studija o kojima možete pročitati ovdje.
Kako je studirati na ZŠEM-u?
Studenti ZŠEM-a rano se na studiju upoznaju s tržištem i svime što se na njemu događa. Svi odlaze na stručnu praksu u poznate tvrtke, kako bi učili od stručnjaka iz industrije. U pronalasku idealnog poslodavca za praksu pomaže im Career Centar. Svake godine organiziraju i sajam karijera pod nazivom Student Future Day na kojem studenti ne pronalaze samo praksu, već i stalan posao.
Mnogi njihovi studenti već imaju stalan posao, a velik dio njih su i profesionalni sportaši. Najbolju hrvatsku floretašicu i studenticu ZŠEM-a smo, usput, nedavno ugostili u našoj redakciji, što možete pogledati ovdje. Razvoj dualne karijere nešto je što ZŠEM potiče, a svojim studentima olakšava omogućujući im puno fleksibilnosti pri izvršavanju obveza.
Svi ZŠEM studiji posebni su po tome što studenti, uz svoje primarno područje studija, mogu izabrati i koncentraciju, odnosno drugo područje u kojem se žele specijalizirati. Mogu birati između četiri koncentracije u kojima žele postati stručnjaci: Međunarodno poslovanje, Digitalni marketing i umjetna inteligencija, Financije i Fintech te Sportski management.
Na ZŠEM-u prevladava i multikulturalna atmosfera. Imaju razvijene programe mobilnosti i velik broj njihovih studenata odlazi studirati ili raditi van, pa tako upijaju znanja i iskustva iz svih dijelova svijeta. Isto tako, velik broj studenata iz drugih zemalja dolazi na ZŠEM, a već ove jeseni očekuju više od 200 stranih studenata.
Uz sve to, nastavnici ZŠEM-a su stručnjaci s puno iskustva u industriji o kojoj poučavaju, ali i vrhunski znanstvenici i akademici. Čak 81 % predavača sa ZŠEM-a su doktori znanosti. Zbog svega toga, svoja pitanja o inflaciji uputili smo baš ZŠEM-ovcima.
Što je inflacija?
Kako nam je objasnio Luka Medvidović, student četvrte godine studija Ekonomija i management, pitanje o rastu cijena zvuči jednostavno, ali zapravo uopće nije.
– Ovo pitanje nije niti blizu banalno. Inflacija je koncept koji može biti malo težak za razumijevanje, ali pokušat ću ga objasniti na jednostavan način.
Zamisli da imaš 10 kuna i želiš kupiti čokoladu koja košta 10 kuna. Sada, zamisli da se dogodi nešto što nazivamo inflacijom. Inflacija znači da cijene stvari počinju rasti. Dakle, ta ista čokolada koju si mogla/o kupiti za 10 kuna sada košta 12 kuna. Ali ti još uvijek imaš samo 10 kuna. To je problem inflacije – novac koji imaš vrijedi manje jer ne možeš kupiti onoliko koliko si mogla/o prije, pojasnio nam je Luka.
Luka Medvidović, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva
Zašto cijene zbog inflacije rastu?
Inflacija je složen proces, rekao nam je Luka, a ekonomisti koji ga najbolje razumiju, bave se najprestižnijim poslovima. I njemu samom je ta tema zanimljiva pa nam je rekao nešto više i o tome zašto cijene rastu.
– To može biti zbog više razloga. Možda je tvrtka koja proizvodi čokoladu počela plaćati više za sastojke ili za radnike. Ili možda ima više ljudi koji žele kupiti čokoladu, pa tvrtka podiže cijene. Očekivanja inflacije su također važna. Ako vlasnik trgovine misli da će cijene rasti, možda će početi podizati cijene ranije. Ako radnici misle da će cijene rasti, možda će tražiti veće plaće. To može stvoriti začarani krug gdje očekivanja inflacije uzrokuju stvarnu inflaciju, naveo je Luka.
Hoće li se cijene ikada smanjiti?
Ekonomisti se ne trude inflaciju samo razumjeti. Oni ju mogu i kontrolirati. Više o tome kako to čine, objasnila nam je Nika Ceranić, studentica koja će od jeseni započeti s drugom godinom studija na ZŠEM-u. Postoji mehanizam pomoću kojeg se inflacija može obrnuti, no nije vjerojatno da će do toga doći, rekla nam je Nika.
– Cijene se mogu smanjiti pomoću nečeg što se zove deflacija. Deflacija je suprotna od inflacije. To se može dogoditi ako intervenira država, te ako se provede restriktivna monetarna politika. Također se može dogoditi kada potražnja za proizvodima padne ili kada se troškovi proizvodnje smanje, ali prije će se dogoditi da će plaće narasti nego što će se cijene vratiti u ,,normalu“. Jedino što se može držati pod kontrolom je cijena nafte i osnovnih potrepština, ali i to naravno uz državnu intervenciju, objasnila nam je Nika.
Nika Ceranić, studentica ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva
Može li inflacija donijeti išta dobro?
Kada vidimo kako cijene rastu, a naši novčanici se brže prazne, inflacija može izgledati pomalo zastrašujuće. Ipak, tu situaciju moguće je sagledati iz šire perspektive, a upravo to uče studenti ekonomskih smjerova. Nika nam je objasnila da u nekim situacijama inflacija, dugoročno gledano, može donijeti čak i pozitivne učinke, no stvari nisu tako jednostavne.
– Inflacija može imati neke pozitivne učinke, iako je to obično složeno pitanje. Na primjer, umjerena inflacija može potaknuti ljude da troše i ulože svoj novac umjesto da ga drže neiskorištenog. To može potaknuti rast gospodarstvo i ekonomije države. Inflacija može smanjiti vrijednost dugova, što može biti korisno za ljude ili tvrtke s velikim dugovima. Također je pogodna za osobe koje su vlasnici nekretnina jer im vrijednost neprestano raste, a oni su istu za puno manji iznos kupili. Međutim, previsoka inflacija može biti štetna jer brzo rastuće cijene mogu smanjiti kupovnu moć ljudi i dovesti do financijske nestabilnosti. Stoga, kontroliranje inflacije i održavanje stabilnosti cijena su važni ciljevi monetarne politike, rekla je Nika.
Ako vam je promišljanje o pitanjima kao što su cijene, inflacija i deflacija zanimljivo, a planirate upis studija, studij ekonomije bi za vas mogao biti odličan izbor. Više o tome što Zagrebačka škola ekonomije i managementa nudi svojim studentima, možete pronaći ovdje.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Zagrebačke škole ekonomije i managementa
