Pretraga

Detalji zahtjeva sindikata: Osim 13. plaće i rasta osnovice, traže veći regres i dar za sv. Nikolu

A- A+

Zaposlenici javnih službi uskoro bi trebali dobiti novi temeljni kolektivni ugovor kojim se uređuju njihova prava. On se odnosi i na oko 70.000 zaposlenika u školama, a Matica sindikata sazvala je danas konferenciju za medije. Sindikati od Vlade traže 13. plaću i povećanje osnovice, ali i veći regres, dar za sv. Nikolu, viša sredstva za sistematski pregled te putne troškove.

Sanja Šprem, predsjednica SHU-a|screenshot: YouTube

U tijeku su pregovori za novi Temeljni kolektivni ugovor (TKU), pa je Matica hrvatskih sindikata sazvala konferenciju za medije kako bi javnost upoznala s potraživanjima sindikalne strane. Do sada su održana četiri sastanka predstavnika sindikata i Vlade, na kojima su otvorena pitanja o materijalnim pravima i problematike primjene prava.

13. plaća i veća osnovica

Kako je uvodno kazala Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, sindikalna strana svoje je karte vrlo jasno stavila na stol. Ističe kako se do sada najviše razgovaralo o roku važenja novog temeljnog kolektivnog ugovora. Sindikati smatraju da bi on trebao važiti iduće četiri godine, ali s obzirom na najavu donošenja novog Zakona o plaćama, vladina strana predlaže rok trajanja od dvije, što sindikati odbijaju.

– Kao što već znate, u ovim pregovorima otvorili smo zahtjev za isplatom 13. plaće u sustavu javnih službi. Isto tako, moramo reći da neovisno o rastu plaće i isplate 13. plaće, mi pregovaramo o rasu osnovice za naredni period. Otvorili smo mogućnost da u slučaju ako inflacija prijeđe šest posto da otvorimo pregovore o korekciji plaća, a ono na što ću sigurno najviše staviti naglasak je otvoreno pitanje vrijednosti sistematskih pregleda zaposlenika i naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru. Tu ću se zadržati jer smo u jednoj od tih tema postigli visok stupanj suglasnosti s predstavnicima Vlade, a to su sistematski pregledi.

Izdvojeni članak
novac kune

Na sastanku sindikata i Vlade pričalo se o COVID dodatku, naknadi za hranu i 13. plaći za javni sektor

Pregovarat će se o sistematskom, regresu, putnim troškovima, poklonu za sv. Nikolu

Dodaje kako je dosadašnji iznos od 500 kuna neprimjenjiv te su sindikati definirali da radna skupina u Ministarstvu zdravstva izradi analizu stvarnog iznosa koji bi trebao biti ugovoren kroz novi Temeljni kolektivni ugovor. Sastanak u Ministarstvu zdravstva oko tog pitanja održava se u petak, a dosadašnje analize pokazale su kako bi iznos za sistematski trebao biti najmanje 1.000 kuna.

Kada je riječ o cijeni prijevoza, Šprem podsjeća da je prije četiri godine ugovorena kuna po kilometru, čime zaposlenicima nije bio vraćen stvarni trošak puta, pa zaposlenici sami financiraju odlazak i dolazak s posla.

– Što se tiče ostalih prava koja potražujemo, osim 13. plaće i rasta osnovice, tražimo također isplatu regresa. Do sada je iznos bio 1.500 kuna, naša potraživanja su 2.000 kuna. Imali smo dugo godina isplatu dara povodom sv. Nikole u iznosu od 500 kuna, zadnji iznos je bio 600 kuna, sada je naše potraživanje 700 kuna. Zatražili smo i povećanje osnovica za izračun jubilarne nagrade u visini 2.000 kuna i, naravno, otvaraju se druga pitanja koja ustvari želimo kroz kolektivne pregovore materijalno poboljšati, kazala je Šprem.

Očekuje se rast osnovice za četiri posto

Mirela Bojić, glavna tajnica Matice sindikata, ističe kako se Temeljni kolektivni ugovor uvijek potpisivao na rok važenja duže od dvije godine, u pravilu na četiri godine. Kaže kako Vlada želi novi ugovor potpisati samo na dvije godine jer to vežu uz ono na što su se obvezali u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i druge reformske planove i pakete, a to je donošenje novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama. Ako se TKU potpiše na samo dvije godine, nakon tog roka ponovno bi se morali provoditi pregovori.

– Pitanje plaća u Zakonu će se rješavati na način da će ondje biti određeni nekakvi platni razredi, da ćemo govoriti o nekakvim dodacima, itd., dakle sve ono što ide u osnovnu plaću ili nekakve dodatke plaća koje će biti unutra tih platnih razreda ili neće. Zapravo ni sama Vlada ne zna na koji će način biti koncipiran taj Zakon. Upravo zbog toga smo mi stava da TKU treba biti potpisan na četiri godine, zato što jako mali dio onoga iz TKU-a, kad govorimo o plaćama, biti u Zakonu o plaćama. Plastično rečeno, neće Zakon o plaćama uređivati pitanje božićnice, regresa, prijevoza i svega što imamo u TKU, ističe Bojić i kao dodatan problem navodi dugotrajno prebrojavanje članstva koje je uoči ovih pregovora trajalo čak pet mjeseci, a mora se provoditi prije svakih pregovora.

Kada je riječ o 13. plaći, zahtjev sindikalista takav je da ona bude u razini prosječne plaće svakog zaposlenika. Što se tiče osnovice, 13. plaća nikako nije zamjena za neusklađivanje osnovice, kazao je Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Sindikati očekuju rast osnovice za četiri posto.

– To bi bilo nešto što će zaposlenici dobiti na kraju iduće godine, a mi želimo da naši zaposlenici participiraju u povoljnim ekonomskim okolnostima koje trenutno u Hrvatskoj imamo. I želimo da u tome participiraju već od samog početka iduće godine, a to je moguće kroz osnovicu. Naš je zahtjev da osnovica raste otprilike jednako kao što planiramo da će rasti plaća u privredi. Moram vas podsjetiti da je od 2010. do 2018., dakle punih osam godina su prosječne plaće u javnim službama rasle sporije ili su padale snažnije nego su se kretale plaće u privredi. I tek posljednjih nekoliko godina, dakle 2019., 2020. i 2021. su naše plaće u sustavu rasle nešto brže nego su rasle prosječne plaće u privredi. Mi očekujemo da se taj trend nastavi i na taj ćemo način pokušati ispregovarati osnovicu, dakle da naše plaće prosječno rastu minimalno toliko koliko očekujemo da će biti rast plaća u privredi, rekao je Kroflin.

Izdvojeni članak

Nastavljaju se pregovori: Sindikati žele 13. plaću za 230.000 radnika u javnom sektoru

Ribić: ‘Novaca ima’

Vilim Ribić ističe kako je došlo vrijeme da se u Hrvatskoj uvede 13. plaća za sve radnike, ne samo one iz javnog sektora, te smatra da ako to uspiju ispregovarati javne službe, uspjet će i ostali kroz sustav kolektivnog pregovaranja. Kaže kao 13. plaća nije važna samo zato što to već ima ugovoren veliki broj zemalja u Europskoj uniji, već zato i što je urgentna potreba za rastom cijene rada u Hrvatskoj, kako bi se zaustavilo iseljavanje.

– Čim pandemija prestane, s obzirom na liberalizaciju tržišta rada u mnogim zemljama, evo Austrija i Švicarska su digle zadnje zabrane za uvoz radne snage, mi kao nacija imamo zastrašujući problem. Otprilike smo izgubili 300.000 ljudi i to obično vrlo kvalitetne stručne ljude, ističe Ribić i dodaje da na takav način, slanjem najdragocjenije radne snage, siromašne zemlje financiraju bogate.

Naglašava kako se tome može parirati jačanjem vlastite ekonomije, da se povećava potražnja i da se povećavaju plaće i cijene rada. Dodaje kako se priča o nedostatnim sredstvima u državnom proračunu sluša već 20 godina.

– Sada ta priča više ne bi trebala egzistirati, ne samo zbog iseljavanja, već i zbog toga što ona nije istinita. Državni proračun nije nešto što je zadato kao Sveto pismo, nekakvim objektivnim ekonomskim pokazateljima. on je prvenstveno politički dokument. Ono što odgovara vladajućoj stranci to je prioritet u državnom proračunu i za to novca ima. Ja postavljam pitanje vladajućoj stranci: da li su građani ove zemlje i da li je iseljavanje prioritet vladajuće stranke? Čiji je to prioritet, nas sindikata ili njihov? U proračunu ima onoliko novaca koliko to politika odluči, ističe Ribić te dodaje kako je 13. plaća samo osam posto državnog proračuna.

–  Ako se želi napraviti nekakav pomak, nekakva podrška dizanju plaća, onda je ovo sada prilika. Em novaca ima, em nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju, već se time hvali i premijer. I mi mislimo da on ovaj puta govori istinu, nemamo problem s tim. Ako govori istinu, kome to bogatstvo treba i kome ono služi, imaju li građani ove zemlje pravo da participiraju u tom bogatstvu, kaže Ribić.

U slučaju objektivnih razloga za neisplatu 13., kaže da su sindikati spremni i da se prve godine isplati polovica plaće, a da onda druge godine bude cijela.

13. plaća iznosila bi kao i ostale mjesečne plaće zaposlenika

Održana su već četiri sastanka predstavnika sindikata i Vlade, a na pitanje što očekuju dalje, sindikalisti kažu – ne znaju.

– Mi iznosimo naše argumente, mi upozoravamo da ljude treba zadržati u zemlji, da se to ne može napraviti nikakvim lijepim frazama, niti hvaljenjem vlastite politike, nego samo poboljšanjem materijalnih uvjeta u kojima ljudi rade. Treba zadržati radnike i dobar dio poslodavaca je na našoj strani. Mislio sam da će nas poslodavci silno napasti zbog ovoga s 13. plaćom, ne, neki su mi prešutno dali do znanja da je to imperativ hrvatske stvarnosti. Ako to razumiju poslodavci, ja se samo pitam razumije li to Vlada, to ćemo sad vidjeti, rekao je Ribić i dodao da bi 13. plaća iznosila otprilike kao i prosječna plaća u Hrvatskoj, ali svatko bi imao svoju 13. plaću.

Sanja Šprem na kraju konferencije naglasila je kako se u sustavu obrazovanja uvijek štedi – i po pitanju zapošljavanja, i po pitanju plaća, i po pitanju prava. Dodaje i kako plaća nikada nije bila motiv za ulazak u sustav obrazovanja, ali da to ne znači da postojeće zaposlenike ne treba nagraditi i motivirati.

– Zahvaljujući našem štrajku u 13 mjeseci došlo je do povećanja plaća, što kroz osnovicu, što kroz ono što je postignuto štrajkom,  6,11 plus 6,12 posto. Tek tim nastojanjem, tek tim štrajkom i tek tim rezultatima štrajka došlo je do rješavanja pitanja zaostajanja plaća u obrazovanju unutar javnog sektora, zaključila je Šprem.

Snimku konferencije za medije pogledajte u videu ispod:


Trebaju li profesori biti jednako plaćeni bila je tema jednog od panela na našoj konferenciji srednja.hr+ Obrazovnih deset. Zanimljivu raspravu pogledajte u videu ispod:

Detalji zahtjeva sindikata: Osim 13. plaće i rasta osnovice, traže veći regres i dar za sv. Nikolu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap