Pretraga

Protagonistica kurikularne reforme oštro o objavi rezultata mature po školama: ‘Još jedan promašen i štetan potez’

Zrinka Ristić Dedić, bivša članica Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, smatra kako ne bi bilo dobro objaviti rang listu škola po rezultatima državne mature, što je ministrica najavila na početku svoje ovogodišnje turneje. Protagonistica kurikularne reforme ističe da zbog različite satnice takve rang-liste ne bi bile valjane, ali ni pravedne. Tvrdi da bi se škola tako svela samo na učenje za maturu, dok bi se gradivo koje se na tim ispitima ne ispituje samo ostavljalo po strani.

Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić, znanstvenici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu | Foto: srednja.hr

– Najava ministrice o javnom objavljivanju rezultata škola na ispitima državne mature još je jedan promašen i štetan potez, koji govori o tome da u Ministarstvu ne razumiju funkciju i dosege državne mature, smatra dr. sc. Zrinka Ristić Dedić.

Loša ideja…

Bivša članica Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme komentirala nam je najavu ministrice o objavi rang lista škola po rezultatima državne mature.

– Moramo raditi na tome da postoji i zdrava konkurencija među školama, primjerice, gimnazijama, rekla je u ponedjeljak Blaženka Divjak.

Ristić pak smatra da to uopće nije dobra ideja.

Objašnjava kako Hrvatska ima državnu maturu koja s jedne strane predstavlja završne ispite srednjoškolskog obrazovanja (za učenike gimnazija), a s druge strane predstavlja ulazne, odnosno selekcijske ispite za upis u visoko obrazovanje (za sve pristupnike).

– U takvom sustavu, u kojem učenici ovisno o svojim namjerama upisa u visoko obrazovanje sami biraju koju razinu obveznih predmeta te koje izborne predmete će polagati, nemoguće je uspoređivati rezultate na državnoj maturi na razini škola. Što znači prosječan rezultat na višoj razini ispita iz matematike u školi u kojoj je tu razinu odabralo 10% učenika, u odnosu na prosječni rezultat na istome ispitu u drugoj školi u kojoj je isti ispit odabralo 30% ili 60% učenika? Naravno – ništa, kaže protagonistica kurikularne reforme.

‘Budući da se škole razlikuju, rang liste ne bi imale smisla’

Ističe da usporedbu rezultata na državnoj maturi dodatno komplicira činjenica da je hrvatski srednjoškolski sustav visoko diferenciran, odnosno da postoje brojni srednjoškolski programi koji se međusobno razlikuju po zastupljenosti općeobrazovnih predmeta koji se polažu na maturi i po satnici koju učenici imaju za pojedini predmet.

– Rang-liste škola stoga nisu valjane, a nisu ni pravedne. Uspoređivanje škola po rezultatima državne mature zanemaruje razlike u startnim pozicijama škola. Činjenica jest da se srednje škole međusobno razlikuju po tome koliko akademski uspješne učenike dobivaju na svom “ulazu” pa usporedba na “izlazu” nema smisla bez uvažavanja tih početnih razlika, smatra ova znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja. 

Pogodovanje školama s boljim učenicima

Osvrnula se i na iskustva drugih zemalja koja objavljuju rang-liste, kao što je na primjer Velika Britanija.

– U Britaniji se na vrhovima rang lista nalaze one škole koje primaju visoko uspješne učenike iz najviših slojeva društva, dok su na dnu one koje nemaju mogućnost selekcije takvih učenika i koje djeluju u vrlo teškim uvjetima. Umjesto da se vrednuje “dodana vrijednost” škole i to koliko škole pridonose akademskom napretku i široj dobrobiti svojih učenika (kakvi god oni početno bili), uspjeh škole se redukcionistički svodi samo na nekoliko brojki, na završni rezultat iz nekoliko predmeta. To je potpuno promašeno i u suprotnosti sa svime što se zagovara suvremenim pristupima obrazovanju, ističe Ristić Dedić. 

Svođenje škola na učenje za maturu

Štetno djelovanje usporedbi škola po rezultatima vanjskih ispita i objavljivanje rang-listi škola, tvrdi,  vrlo je veliko.

– Pokazuje se da, suprotno ministričinim dobrim željama, takva praksa ne potiče zdravu konkurenciju među školama, već smanjuje elan i motivaciju škola koje djeluju u teškim okolnostima, a škole općenito čini pretjerano kompetitivnima, napominje naša sugovornica.

U trci za najboljim rezultatima na maturi, dodaje, događaju se negativni povratni učinci na učenje i poučavanje.

– Cijeli kurikulum se svodi samo na predmete koji se polažu na maturi i koji su predmet usporedbi, a uči se i bolje rečeno, “drila” samo ono što se na tim ispitima ispituje, zaključuje dr. Ristić Dedić. 

SUDJELUJTE U ANKETI:

Mislite li da bi rezultati državne mature po školama trebali biti javno objavljeni?