Pretraga

Intervju s novim rektorom: ‘Sveučilište planiram učiniti medijski vidljivijim, a svim studentima moja su vrata uvijek otvorena

A- A+

Damir Boras, dekan Filozofskog fakulteta odabran je kao novi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Funkciju dekana jednog od najvećih fakulteta u državi obnašao je pet godina, a sada će sjesti na čelo institucije pod čijim skutima se nalaze čak 33 sastavnice na kojima se obrazuje oko 60 tisuće studenata. U intervjuu za Srednja.hr je objasnio kako planira Sveučilište podići na novu razinu kvalitete, kako će surađivati s Vladom, ali i studentima te kako se planira nositi s predstojećom Univerzijadom. Također je otkrio što misli o narušenim odnosima sa Studentskim centrom, a komentirao je i medijsku buru koju je podigao svojom prvom izjavom nakon izbora u kojoj je najavio ‘vraćanje biblijskih vrijednosti na Sveučilište’.

www.srednja.hr

Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Damir Boras, postao je novi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Pobjedu na izborima izvojevao je između još tri kandidata, prorektorice Blaženke Divjak i Melite Kovačević te dekana FER-a Nedjeljka Perića. U svojem je prvom obraćanju javnosti kao rektor teško suspregnuo emocije, što su mu neki mediji i spočitnuli, kao i dio izjave u kojem navodi planove za ‘vraćanje biblijskih vrijednosti na Sveučilište.’ U razgovoru je otkrio kako planira podići kvalitetu Sveučilišta i pojačati njegovu vidljivost na međunarodnoj razini, kakav će biti odnos studenata i rektorata pod njegovom palicom te kako planira surađivati s ministarstvom obrazovanja.

Izdvojeni članak

Video: Doznali smo što studenti misle o novom rektoru zagrebačkog Sveučilišta

Objasnio spornu izjavu o ‘biblijskim vrijednostima’

Boras je funkciju dekana obnašao pet godina, a mandat bi trajao i šest da u utorak nije odabran za novog rektora zagrebačkog sveučilišta. Svojim najvećim uspjehom smatra to što je dokazao da voli taj fakultet iako nije studirao na njemu. Također, ponosan je na činjenicu da su zajedničkim naporima izašli iz dugova te da je na Filozofskom fakultetu zavladalo zajedništvo tijekom njegova mandata.

– Želio sam postići da se ljudi međusobno poštuju, da nema ideoloških razmirica na fakultetu te da osnovni kriterij bude suradnja, bez obzira na različitost svjetonazora i nejednakih mišljenja, rekao je novi rektor.

Dotakao se i teme velikih studentskih prosvjeda koji su se 2009. održali na fakultetu, za koje tvrdi da su u načelu bili opravdani, no što se tiče fakulteta ne baš ugodni.

– Shvaćali smo da mladi gotovo uvijek imaju pravo, ali i da koji put drugačije reagiraju nego mi, no bez obzira na to pronašli smo zajednički jezik. Pokazao sam da se fakultetom može upravljati po načelu pomaganja, dobrohotnosti, ali i čvrstine, izjavio je Boras.

Upravo je to ono što je i mislio kad je izjavio da na sveučilište želi vratiti biblijske vrijednosti. Zbog te je izjave već prvi dan svog rektorskog poziva u medijima, ali i među studentima, dočekan ‘na nož’, pa je odlučio iskomentirati te pobliže objasniti što je zapravo time mislio.

– Radi se o temeljnim europskim vrijednostima našeg društva – moralu, etici, izvrsnosti rada a ne zasluga prema nečem drugom i ljubavi prema bližnjem. Poštovanje i vjera da pomaganjem drugima koristima i sebi i njima, započeo je rektor koji svoj mandat započinje u listopadu. Na pitanje smatra li da je termin ‘biblijski’ koji je iskoristio pomalo nespretan način , opovrgnuo je to.

Izdvojeni članak

Izabran novi rektor zagrebačkog Sveučilišta!

– Mislim da je jasno ako sam dobio tisuću poruka i još toliko mejlova u kojima mi svi hvale to što sam rekao za razliku od jedne velike manjine koja ne želi razumjeti da su to i njihove vrijednosti. Ako se govori o vrijednostima onda se misli na prave vrijednosti – osveta nije prava vrijednost, to nije biblijska vrijednost i to su potpuno krivo shvatili. Oni ne poznaju Bibliju, koju bi trebali poznavati, ali trebali bi poznavati ono što se uvijek propagiralo u našem društvu, pomaganje drugima. Vrlo je teško razgovarati s onima koji to ne žele čuti, pojasnio je Boras.

Ne skriva emocije koje je potaknuo njegov izbor

Pogodili su ga i medijski napisi u kojima se navodi kako nije sposoban niti izreći izjavu do kraja, koju je na kratko prekinuo pod naletom emocija nakon izbora.

– Pojedini mediji prenapuhali su moje zastajkivanje. Mislim da nema ništa loše u tome što sam pokazao emocije. Nisam ih se niti trudio sakriti, da budem iskren, izjavio je rektor.

S obzirom da zbog rektorskih izbora na kojima je pobijedio njegova dekanska funkcija uskoro prestaje, logično je postaviti pitanje tko će biti novi dekan Filozofskog fakulteta. Izbori će se naravno održati, no novi nam rektor još nije htio o tome govoriti. Ipak je naglasio kako na Filozofskom fakultetu definitivno ima novih kandidata, vrhunskih ljudi zbog kojih kvaliteta upravljanja na jednom od najvećih fakulteta neće pasti.

Što se tiče upravljanja u Rektoratu, već sada razmišlja o funkcijama koje treba ispuniti.

– Tko će biti novi prorektori još ne mogu reći, niti znam sve. Jasno je da treba pokriti određena područja, a ja sam već direktno kazao da treba pokriti područje sporta, umjetničko područje, rad sa studentima kako bi se osvijestile one vrijednosti koje želimo osvijestiti, objasnio je.

Izdvojeni članak

Programi kandidata za novog rektora: Povećanje broja prorektora, sprječavanje odljeva mozgova i važnost spin-off poduzeća

‘Sveučilištem se ne može centralizirano upravljati’

Zagrebačkim Sveučilištem, kako tvrdi, ne želi upravljati centralizirano niti se to može.

– Dekani imaju pune ovlasti, dok Sveučilište ima svoje odgovornosti i statutarna prava. Ne znam otkud se u Hrvatskoj stalno povlači da su svi pokvareni, da svi kradu…Zato želim promijeniti te poruke, zbog čega je prvotno i išla ona moja izjava. Moramo biti društvo međusobnog pomaganja, a ne proizvodnje neprijatelja, mišljenja je novi rektor.

U tom smislu vidi i suradnju Vlade , odnosno Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta sa Sveučilištem, koja je u posljednje vrijeme dosta narušena. Otvoreno su se međusobno kritizirali dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš i resorni ministar Željko Jovanović, no odsad bi rektorat i ministarstvo trebali otvoreno i javno komunicirati.

Planira otvorenu komunikaciju s resornim ministarstvom

– Nikad za nesporazume nije kriva samo jedna strana. Treba razgovarati i javno komunicirati, treba javno iskazati svoje stavove, a ja sam našem ministru to uvijek i govorio. Prema mojem skustvu, njemu se može sve reći i on sve prihvaća. Dapače, on je dolazio braniti neke stavove koje je donijelo ministarstvo i radio je to vrlo pošteno, podmetnuo je leđa uz svoje suradnike koji, ja sam siguran, u nekim slučajevima baš i nisu bili u pravu. Ono što smatram da je dobro, to i kažem, a isto vrijedi i kad se ne slažem s nekim stavovima. Uvijek sam s njim razgovarao na akademskoj razini, kada se radilo o rebalansu proračuna upitao sam zašto zagrebačko Sveučilište uvijek loše prolazi, objasnio je Boras te dodao da je važna takva vrsta potpore jer je upravo to Sveučilište jedno od najboljih.

S obzirom na to da upravo Sveučilište u Zagrebu na svjetskim rang listama akademskih institucija prilično loše stoji i bilježi pad, novog smo rektora upitali koje napore misli poduzeti kako bi se ta situacija promijenila. Naglasio je kako je Hrvatskoj u interesu da bude najjača u regiji što se tiče obrazovanja, a da to ona i jest, iako se beogradski Univerzitet na Šangajskoj listi smjestio na više mjesto.

Izdvojeni članak

Kandidat za zagrebačkog rektora: Na čelu Sveučilišta ne može biti čovjek koji ima crne rupe u svom životu

‘Trebamo biti međunarodno vidljiviji kao sveučilište’

– Mjerenja se temelje na kriterijima poput korištenja engleskog jezika u predavanjima, kao i na primjerice zapošljavanju nobelovaca, što si mi jednostavno ne možemo priuštiti. Također ne mjeri se kvaliteta nastave, a humanističko područje u mjerenjima je dosta zanemareno. Bitno je da se mjerimo s našim susjedima, poglavito sa sveučilištima u Ljubljani i Beogradu. Upravo potonje je raslo na listama jer su uključili insititute u sveučilišta koji su ih onda povukli gore. Mi smo nevidljivi u informatičkom smislu. Kada Sveučilište bude medijski vidljivije, a za to ima metoda i ja ću to zasigurno pokrenuti, onda ćemo te pokazatelje i isforsirati. Treba se vidjeti da postoje te shvatiti što je nama interesantno da poboljšamo kako bismo bili vidljiviji. Jedan od načina za to je i pojačavanje medijske vidljivosti, da se vidi što mi stvarno radimo, jer mnogo se toga ne vidi, a mjeri se, objasnio je Boras.

I za manjak stranih studenata u Zagrebu vidi rješenje, a ono je u povećanju smještajnih kapaciteta i većoj ulozi Studentskog centra. Tvrdi kako na Filozofskom fakultetu ima dosta stranih studenata, koji najčešće dolaze iz istočnih zemalja.

– Naravno, da bismo mogli imati veliku razmjenu trebamo i ići van, ali i primati ljude. Nažalost, tu nemamo kapaciteta. Nisu to samo pitanja znanstvene izvrsnosti, nego i pitanje smještaja. Dakle, mi nemamo dovoljno ni smještajnih kapaciteta da bi razmjene bilo u većoj mjeri, tu je naprosto riječ o reciprocitetu, kaže novi rektor.

Izdvojeni članak

Glasovanje završilo: Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu kandidat je za novog rektora zagrebačkog Sveučilišta

Nada se da će Sveučilište ponovno imati udjela u upravljanju SC-a

Budući da je komunikacija između Studentskog centra i Rektorata također ‘zaštekala’, Boras se i time planira pozabaviti u svome mandatu.

– Siguran sam da će s u mom mandatu riješiti situacija sa Studentskim centrom, nadam se da će sveučilite opet s njim surađivati u tom smislu, da ćemo ponovno imati udjela u upravljanju i to uz pomoć naših studenata. Želim da SC nije samo mjesto gdje se hrani i gdje se spava, već da to ponovno bude mjesto kulturnih aktivnosti. Jasno je da smještajne kapacitete, međutim, moramo riješiti, jasan je Boras.

I nadolazećoj Univerzijadi namjerava dati svoju punu potporu.

– To je velika stvar ne samo za studente i gradove u kojima se održava, već i za cijelu Hrvatsku. Davno sam tamo volontirao i vidio koliko je to pomoglo i sveučilištu, i Zagrebu i Hrvatskoj, kazao je.

‘Odljev mozgova intelektualni je i genetski gubitak’

S obzirom da je u Hrvatskoj prisutan odljev mozgova u zabrinjavajućoj mjeri, smatra da mladima treba vratiti nadu.

– Mladi odlaze jer ovdje ne vide perspektivu, treba ih razumjeti ali i ohrabriti da svim silama ovdje pronađu posao, jer će vani lakše izgubiti svoj identitet. Odlaskom mladih iz zemlje mi nacionalno i kulturno gubimo, to je za državu i intelektualni, ali i genetski gubitak, jer upravo oni najbolji odlaze van, zabrinut je Boras te dodaje da Sveučilište mora ukazati na problem nemogućnost mladih da riješe osnovno egzistencijalno pitanje – pitanje stanovanja.

– Znanstveni novaci prije trebali su dobivati olakšice na stambene kredite, i imali su ih, no sada toga više nema. Kamate su mnogo veće nego što bi trebale biti, i to je velik problem, tvrdi Boras.

Izdvojeni članak

Dekan FER-a kandidat za novog rektora u tehničkom području

‘S obzirom na to koliko se malo ulaže u obrazovanje, mi smo fantastični’

Novoizabrani rektor također smatra da država treba mnogo više ulagati u znanost i obrazovanje. – Država ne ulaže dovoljno u obrazovanje i to se vidi po statistikama, u usporedbi s drugima. Mi tek nekih 0,6 posto BDP-a ulažemo u obrazovanje, dok neke druge države ulažu čak pet, šest posto u tu svrhu. Imali smo delegaciju iz Indonezije, koja nije bogata zemlja, ali po ustavu moraju u obrazovanje i znanost ulagati pet ili šest posto. Mi smo najveće industrijsko poduzeće u Hrvatskoj koje proizvodi vrhunske stručnjake, u koje vrlo malo ulažemo. I onda kažu da smo loši, naravno da padamo na listama.

S obzirom na novac koji je uložen, mi smo fantastični, oštar je Boras.
S obzirom da ima brojne planove koji Sveučilište trebali ustoličiti na respektabilnoj razini, novi rektor svoju poziciju svakako smatra izazovom.

– Naravno da imam tremu, što ste bliže preuzimanju funkcije normalno je da ona postoji. Ovo što se komentira po novinama da nisam sposoban izreći izjavu do kraja nije istina. Ja sam rekao sve što sam mislio, samo su me u jednom trenutku svladale emocije. Mislim da treba imati osjećaj, jer ako ga nemate kao dekan i rektor ne možete rješavati ljudske probleme, objasnio je.

‘Moja su vrata studentima uvijek otvorena’

S tim u vezi, Boras misli puno povećati rad sa studentima, ali i dekanima, a za tu komunikaciju smatra da se pomalo izgubila. Kako kaže, sa svojim studentima i predstavnicima je u vrlo dobrim odnosima, a njegova su vrata uvijek otvorena. Nije mu neobično niti kada ga studenti nazivaju u četiri ujutro nakon što policija intervernira radi preglasne brucošijade.

U videoanketi provedenoj na portalu Srednja.hr pokazalo se kako su studenti iznenađujuće neinformirani o rektorskim izborima, kao i o tome tko je sljedeći čelnik najvećeg hrvatskog sveučilišta. Dekan Filozofskog koji ubrzo tu funkciju napušta u tome ne vidi nikakav problem. 

– Kada studenti imaju dvadeset ispita ne stignu se baviti i politikom, što izbor dekana i rektora jest. Njihova je osnovna funkcija da se obrazuju, a oni koju su društveno svjesniji ti se i dodatno angažiraju, mišljenje je rektora.

Izdvojeni članak

U utrci za rektorsku fotelju u Zagrebu dvije prorektorice i četiri dekana

‘Treba izricati mišljenja na temelju ispravnih činjenica’

Nekolicina studenata u spomenutoj anketi nije htjela pred kamerom izreći svoje mišljenje o novom rektoru, jer je ono bilo negativno. Upitali smo odabranika smatra li da se studenti boje izreći svoje mišljenje.

– Meni su studenti svašta govorili i nikada nisu imali sankcije zbog toga. Bitno je izreći svoje mišljenje na temelju ispravnih činjenica, a ne poluinformacija, zaključio je rektor.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap