Studenti o novoj ustavnoj tužbi rektora Borasa: Radi se o akademskim građanima opasnih namjera

O ‘nesuradljivosti’ kao osnovnom svojstvu djelovanja Sveučilišta u Zagrebu, autonomiji kao glavnom oružju u borbi s postavljanjem pitanja, sukobu interesa kao jednim od obilježja transformacije Hrvatskih studija te o netransparentnosti kao metodi rada Sveučilišta u Zagrebu raspisali su se studenti Hrvatskih studija okupljeni u inicijativu Studenti govore. Kako kažu, u upravi Sveučilišta radi se o akademskim građanima opasnih namjera.

Foto: FB Šveučilišne Švinjarije

Na novu ustavnu tužbu rektora Damira Borasa, kojom traži privremenu obustavu triju pokrenutih upravnih nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu i ukidanje odredbi zakona koje definiraju postupak upravnog nadzora, reagirali su studenti Hrvatskih studija okupljeni u inicijativu Studenti govore. U podužoj Facebook objavi intrigantnog naslova ‘Akademski građani opasnih namjera’, studenti ukazuju na kronologiju zbivanja oko upravnih nadzora nad zagrebačkim sveučilištem, raspravljaju o ‘nesuradljivosti’ Sveučilišta oko upravnih nadzora, netransparentnosti u djelovanju te autonomiji kao ‘glavnom oružju u borbi s postavljanjem pitanja’. Njihovu objavu prenosimo u cijelosti.

Akademski građani opasnih namjera

Jučer smo podijelili tekst sa srednja.hr “Novi udarac rektora Borasa na ministricu Divjak: Treći put ‘brani’ autonomiju Sveučilišta ustavnom tužbom“.

Želimo naglasiti i razjasniti određene elemente za koje smatramo da se ocrtavaju u ovoj situaciji, kao i u mnogima ranije, a koji se prije svega odnose na situaciju na Hrvatskim studijima. Stoga, iako dalje u tekstu navodimo kronologiju događanja oko upravnih nadzora, ne spominjemo paralelne događaje na Filozofskom fakultetu, iako smo svjesni da se dosta navedenog može odnositi na krizu i na tom fakultetu.

Kronologija prikazuje način na koji Sveučilište odgovara na postavljanje pitanja, kao i brzinu odgovora, a iz tog okvira slijedi i ono što smo nazvali ”nesuradljivost”, odnosno prepoznali kao osnovno svojstvo djelovanja Sveučilišta u Zagrebu. Osim ”nesuradljivosti”, autonomija kao glavno oružje u borbi s postavljanjem pitanja, sukob interesa kao jedno od obilježja transformacije Hrvatskih studija te netransparentnost kao metoda rada Sveučilišta u Zagrebu prikazani su kroz pregled dosadašnjih događaja.

1. KRONOLOGIJA

MZO počelo djelovati u skladu sa svojim zakonskim ovlastima: Pokrenut upravni nadzor nad Sveučilištem u Zagrebu!

Nakon što je u SRPNJU ove godine pokrenut upravni nadzor nad Sveučilištem u Zagrebu, na zahtjev NSZVO-a i to zbog raspisivanja i provedbe javnih natječaja za zapošljavanje na Hrvatskim studijima te najavljeno pokretanje upravnog nadzora zbog promjene statusa Hrvatskih studija, ministrica je krajem KOLOVOZA za medije izjavila da Sveučilište nije dostavilo potrebnu dokumentaciju za provedbu upravnih nadzora. Sveučilište u Zagrebu zatim je 4. LISTOPADA uputilo na Ustavni sud RH zahtjev za ocjenom ustavnosti zakona koji reguliraju provedbu upravnog nadzora nad Sveučilištem. NSZVO je 12. LISTOPADA zaprimio očitovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojemu stoji da su Hrvatski studiji nezakonito ustrojeni te da nezakonito izvode nastavu. Dopuna zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje uređuju upravni nadzor nad sveučilištima uslijedila je 17. LISTOPADA gdje se Sveučilište poziva na izjave ministrice o upravnim nadzorima nad Hrvatskim studijima te u kojemu se posebno elaborira kako ”autonomija sveučilišta ne može biti zajamčena niti osigurana ukoliko se dopusti provođenje upravnog nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu temeljem neodređenih i nejasnih odredaba ZZDVO-a i ZUDM-a”.

2. AUTONOMIJA SVEUČILIŠTA

Nije samo autonomija u Ustavu, i cenzura je: Sveučilište u Zagrebu izbjegava reći zašto Srednja.hr ne prima njihove medijske objave

Autonomija sveučilišta trebala bi štititi slobodu djelovanja svakog studenta, zaposlenika, sastavnice i tek zatim sveučilišta kao okvira u kojemu svi oni djeluju. Autonomija sveučilišta ne bi se smjela razumijevati kao osigurač za ostvarivanje partikularnih interesa, kao unaprijed potpisana abolicija za sva izigravanja i kršenja zakona i procedura ili kao bianco ugovor koji rektorski kolegij u užem sastavu ima pravo ispuniti kako god mu se prohtije. Ustav RH sveučilišnu autonomiju definira kao samostalno odlučivanje o vlastitom ustroju i djelovanju, ali u skladu sa zakonom. Čini se da vodstvu našeg vrlog Sveučilišta dio definicije iza zareza ne odgovara, pa su uprli sve snage, potpomognuti javnim sredstvima, da osiguraju takvo tumačenje autonomije koje bi omogućilo da izvor tih javnih sredstava ostane uskraćen za bilo kakav oblik kontrole. Republika Hrvatska bi, prema trenutnom vodstvu Sveučilišta, trebala biti svedena na bezuvjetnog sponzora, na mecenu gluhog i slijepog na pogodovanja, kršenja procedura, pravilnika i zakona, netransparentnost, zastrašivanja i prijetnje. Ukoliko Ustavni sud odluči da je provedba upravnih nadzora nad sveučilištima neustavna jer krši ideju autonomije zagarantirane Ustavom, Sveučilište u Zagrebu i njegovo sadašnje vodstvo ostat će upamćeni kao oni koji su osigurali da sveučilišta u Republici Hrvatskoj u potpunosti postanu države u državi.

3. SUKOB INTERESA

EKSKLUZIVNO: Unatoč mišljenju saborskog Odbora o autoplagijatu, 65-godišnji Mislav Kukoč zaposlen na Hrvatske studije

Povijest odnosa određenih osoba i Hrvatskih studija obilježena je sukobom interesa, a posljednjih mjeseci tim se osobama pridružuju i neka nova lica. Ante Čović je, nakon razrješenja s pozicije voditelja Hrvatskih studija, tužio Sveučilište najprije Upravnom, a zatim i Ustavnom sudu. Ante Čović je ujedno i jedan od onih koji su bili prijavljeni etičkom povjerenstvu od strane zaposlenika Hrvatskih studija. Ante Čović, nakon takve povijesti odnosa, odnosno sukoba, preuzima ključnu ulogu u ”transformaciji” Hrvatskih studija. Najprije vodi zloglasni Odbor koji donosi preporuku o promjeni statusa iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel, zatim predlaže ukidanje kvota za studij filozofije, a sada je glavni akter u izmjeni programa Hrvatskih studija kako bi ih se prilagodilo zakonskoj definiciji odjela, odnosno kako bismo svi mi – kako su i najavljivali – postali proširena kroatologija. Pavo Barišić, donedavni ministar znanosti i obrazovanja, bio je zamjenik voditelja u Čovićevom mandatu. Zajedno s njim, tužio je Hrvatske studije Upravnom i Ustavnom sudu. Također je od zaposlenika Hrvatskih studija prijavljen etičkom povjerenstvu za plagijat. Zahtjevi za upravnim nadzorom, koji su sada predmet ustavne tužbe, podignuti su za vrijeme njegova mandata. Nisu izašli iz ladice.

Mislav Kukoč, još jedan s liste prijavljenih za neetične radnje od strane zaposlenika HS-a, zaposlen je na Hrvatskim studijima kao jedan od ove +65 ekipe (nije jedini takav), u nekoj nejasnoj i konfuznoj situaciji kada je zahtjev za upravnim nadzorom već odaslan, ali su Hrvatski studiji i dalje nastavili nemilice zapošljavati. Mislav Kukoč danas je na Hrvatskim studijima povjerenik za postdiplomske studije, uključujući i onaj filozofije, a s kojeg odsjeka je došla prijava za neetične radnje. Ustavni sudac Šumanović otac je novog zaposlenika HS/studenta postdiplomskog studija povijesti na HS/člana Studentskog zbora HS/predstavnika u suradničkom zvanju u DHV-u/predstavnika DHV-a u Senatu Vladimira Šumanovića. Mlađi Šumanović zaposlen je nakon jednog od natječaja za zapošljavanje zbog kojih je pokrenut upravni nadzor, a o ustavnosti kojega sada treba odlučivati njegov otac, ustavni sudac Miroslav Šumanović.

4. NESURADLJIVOST

Burno ljeto na Hrvatskim studijima: Pokrenut stegovni postupak protiv profesora Tomislava Janovića

Isključenost velikog dijela zaposlenika Hrvatskih studija iz svih procesa donošenja odluka, prijetnje stegovnim postupcima studentima i zaposlenicima zbog različitog mišljenja ili nepodobnosti, uskrata tražene dokumentacije Ministarstvu znanosti i obrazovanja i, zauzvrat, podizanje ustavnih tužbi, odnosno zahtjeva za ocjenu ustavnosti, vjerno prikazuju orijentaciju vodstva Sveučilišta, uz svesrdnu pomoć nametnutog vodstva HS-a, na ”nesuradljivost”. Umjesto dijaloga, uvažavanja, uključivosti i suradnje, vodstvo Sveučilišta odlučilo je silom ostvariti ono što je naumilo. Jako puno energije i sredstava troši se na održavanje te orijentacije – kroz slanje demantija, podizanje tužbi, opstrukciju rada različitih tijela na Sveučilištu (Odbor za statutarna pitanja, Odbor za proračun).

5. NETRANSPARENTNOST

PMF-ovac i član Senata Damir Bakić javno postavlja 6 neugodnih pitanja rektoru Damiru Borasu

Sve što je prethodno problematizirano i sve što se na Hrvatskim studijima događa u protekloj godini i pol dana u prvom redu označava netransparentnost. Informacije cure ili se propuštaju tajnim kanalima, o radu gore spomenutog zloglasnog Odbora ne zna se ništa – usprkos službeno poslanom zahtjevu za pristup informacijama, dokumentacija nastala radom Odbora nikada nije javno objavljena. Promjene programa na Hrvatskim studijima odvijaju se u tajnosti, u to što se mijenja i kako nisu upućeni ni studenti ni nastavnici, pa čak ni oni nastavnici čiji se kolegiji mijenjaju. Materijali za sjednice Privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća šalju se neposredno prije samih sjednica, datumi održavanja sjednica nisu poznati unaprijed, a sjednice se održavaju u Rektoratu. Sastanci sa studentima u organizaciji uprave koncipirani su tako da se puno govori, a malo kaže; konkretna pitanja ostaju bez konkretnih odgovora. Sastanci ili tribine u organizaciji studenata redovito se izbjegavaju uslijed čega studenti već više od godinu dana ostaju uskraćeni za informacije i raspravu svih zainteresiranih strana u priči oko Hrvatskih studija.

Odgovori