Ova srednja škola ima 21 učenika, a 24 djelatnika: ‘Većina je na nepuno radno vrijeme’
Srednja škola Vladimir Nazor iz Čabra, smještena u sjevernom dijelu Gorskog kotara, ima samo 21 učenika, a prema informacijama na stranici škole 24 djelatnika. Prije dvije godine nisu upisali niti jednog učenika, što se nikada ranije nije dogodilo. Unatoč malom broju učenika, ostvaruju izvanredne rezultate. Kroz razgovor s ravnateljem Kristijanom Rajšelom saznali smo kako su se nosili s izazovima te kako su postigli inspirativno obrazovno okruženje usprkos malom broju učenika.
Srednja škola Vladimir Nazor u Čabru | foto: screenshot Google Maps
Kada je riječ o obrazovanju, veličina nije uvijek presudna. Srednja škola Vladimir Nazor iz Čabra, mala škola smještena u srcu planina, pokazuje da i sa smanjenim brojem učenika može postići izvanredne rezultate. Kroz razgovor s ravnateljem Kristijanom Rajšelom saznali smo kako su se nosili s neobičnim izazovima i kako su stvorili inspirativno obrazovno okruženje unatoč manjku učenika.
‘Mali broj učenika zapravo podiže motivaciju jer se s njima može puno bolje raditi’
Naime, prema podacima iz Školskog e-Rudnika, ova srednja škola ima ukupno 21 učenika, njih devet u prvom, u drugom nijednog, a u trećem i četvrtom razredu po šest učenika. Pitali smo ravnatelja kako uspijeva održati motivaciju zaposlenika u školi unatoč izazovima vezanim uz manji broj učenika.
– Mali broj učenika zapravo podiže motivaciju za rad jer se s njima u ovakvim okolnostima može puno bolje raditi, svaki učenik dobiva puno više pozornosti nego u velikim razrednim odjelima, puno je više vremena za rad s onima kojima treba dopunski rad i lakše se detektiraju talentirani. Više je vremena za ponavljanje gradiva jer provjera znanja uzima manji dio satnice, govori nam ravnatelj Rajšel.
Dodaje kako su upravo zbog toga i rezultati rada odlični gdje, primjerice na državnoj maturi, učenici iz ove škole redovno postižu nadprosječne rezultate što se može najbolje vidjeti iz statistika Školskog e-Rudnika MZO-a. Učenici također postižu odlične rezultate na natjecanjima u znanju, a ravnatelj ističe kako imaju i državne prvake iz više predmeta, kao i dobitnike Oskara znanja. Dakle, riječima ravnatelja, ‘odlični rezultati rada su najbolji motivator’.
Prije dvije godine u prvi se razred nije upisao nijedan učenik, ravnatelj: ‘To je posljedica depopulacije’
Kako je 2022. godine pisao Novilist.hr, u ovu srednju školu te se godine nije upisao niti jedan učenik, a ravnatelj je tada bio rekao kako se to ‘nikada u povijesti nije dogodilo’. Dvije godine kasnije, ravnatelj ističe kako kvaliteta obrazovanja ostaje prioritet, čak i s manjim brojem učenika.
– To je situacija koja se još nije dogodila i posljedica je depopulacije (te je godine u osnovnoj školi koja je naš izvor učenika bilo samo 18 osmaša) i straha da razrednog odjeljenja neće biti pa su se i prijavljeni učenici zadnji dan prijava za upis prijavili negdje drugdje da ne bi ostali neupisani (što ne drži vodu ali u strahu su velike oči). U takvoj situaciji niste baš u prilici nekako posebno reagirati, smanjila se satnica svima koji rade u prvom razredu, analizirali smo događaj i krenuli dalje, priznaje Rajšel.
Upitan o dinamici rada u školi s obzirom na neobičan omjer između broja zaposlenika i broja učenika, odgovara kako je dinamika ista kao i u svakoj drugoj školi. Prema podacima na stranici škole, broj zaposlenih je 24, a broj učenika prema Školskom e-Rudniku 21. No, kako navodi ravnatelj, većina nastavnika radi na nepuno radno vrijeme.
– Kako ima mali broj razrednih odjeljenja tako je i potreba za nastavom određenih predmeta mala što znači da većina nastavnika radi u nepunom radnom vremenu. Imamo samo dvije nastavnice zaposlene na puno radno vrijeme. Kad se zbroje svi radni sati u jednom tjednu i podijele sa 40, odnosno punim radnim vremenom, imamo 12 zaposlenih, dakle, nikako više od broja učenika, napominje ravnatelj.
Manjak sadržaja, paradoksalno, pridonosi boljim rezultatima: ‘Učenici nemaju što raditi nego učiti’
Na pitanje kako škola surađuje s lokalnom zajednicom i roditeljima kako bi se podigla svijest o prednostima obrazovanja u ovoj srednjoj školi, Rajšel odgovara afirmativno, ističući kako su većina roditelja bili učenici pa znaju i kakva je škola.
– Mi u stvari vrlo dobro surađujemo s lokalnom zajednicom i roditeljima, ali je problem u tome što potencijalnih učenika srednje škole ima sve manje, a još je veći problem što mladi ljudi ne žele otići iz Čabra zbog boljeg obrazovanja nekamo drugamo, nego zato što žele otići iz Čabra u kojem je sve manje sadržaja za mlade ljude i njihovo slobodno vrijeme. To, možda paradoksalno, pridonosi kvaliteti obrazovanja kod nas jer učenici nemaju što drugo raditi nego učiti, rekao je Rajšel.
‘Kad bi počeli zatvarati male škole, brzo bi odumrla i naselja u kojima su one’
Pitali smo ga i kako su kao škola zadovoljili minimalni broj učenika u razredu, te kako se nose s izazovima koji proizlaze iz toga. Govori nam kako Ministarstvo obrazovanja razumije izazove malih škola poput ove.
– MZO razumije da u Hrvatskoj ima sve više depopulacijskih sredina koje ne mogu popuniti razredne odjele do DPS-a. Uostalom, nitko nije rekao da je 20-25 učenika idealna veličina razrednog odjela za postizanje dobrih rezultata nego je za Hrvatsku optimalni odnos veličine odjela i troška obrazovanja. Kad bi male škole u Hrvatskoj počeli zatvarati, onda bi brzo odumrla i naselja u kojima su te škole, tvrdi ravnatelj.
Za kraj, iako to nije direktan problem škole, pitali smo ga kao ravnatelja ima li ova škola plan ili strategiju kako privući nove učenike i povećati interes za upis. Optimistično nam govori kako škola ima planove za privlačenje novih učenika u budućnosti.
– Mi već dugi niz godina provodimo prezentiranje škole u osnovnoj školi. Surađujemo i s lokalnom zajednicom, konkretno jer grad Čabar sufinancira prijevoz učenika u školu i udžbenike, organiziramo dane otvorenih vrata i slično, zaključuje Rajšel.
