Pretraga

Provjerili smo što u svojim programima obećavaju stranke kada je riječ o obrazovanju

Parlamentarni izbori održavaju se 5. srpnja. Kampanja je u tijeku, programi su napisani i obećavaju čuda i čudesa. Provjerili smo što neke stranke i koalicije u programima obećavaju kada je riječ o obrazovanju. Dok se HDZ hvali onime što je napravljeno u tijeku njihove vladavine, SDP upravo to kritizira. Miroslav Škoro i njegov Domovinski pokret mijenjali bi kvote na sveučilištima, a ne znaju da taj dio posla ne radi država, već Senati Sveučilišta. Most bi pak redizajnirao maturu, a Možemo je za ukidanje vjeronauka u školama.

Screenshot YouTube, srednja.hr

HDZ na izbore izlazi samostalno. Njihov program raspisan je na više od 100 stranica, a u dijelu koje se tiče obrazovanja naglašavaju da će nastaviti “kurikularnu reformu s ciljem modernizacije sustava odgoja i obrazovanja, uz postizanje šireg društvenog dogovora uključivanjem, uvažavanjem i pomirbom različitih pristupa i mišljenja”. Ipak, izgledno je da tu kurikularnu reforma, to jest Školu za život, kojom se hvale, neće nastaviti ministrica Divjak, već netko iz redova HDZ-a (tako je barem govorio Radovan Fuchs u debati na Novoj TV).

HDZ: Ponavljaju što bi sve bilo besplatno (financirano javnim novcem)

U sažetku programa HDZ ističe ključne točke programa. Planiraju osigurati dostupnost vrtića i škola svima kroz izgradnju i opremanje vrtića i škola, usklađivanjem troškova odgoja i obrazovanja s financijskim mogućnostima obitelji te uključivanjem djece s teškoćama u razvoju u obrazovni sustav. Navode i da će vrtić biti besplatan za one s najnižim primanjima, a učenicima srednjih škola iz obitelji lošijeg imovinskog statusa, osigurat će besplatan prijevoz.

U programu su se dotakli i vječne teme teških školskih torbi, pa kažu da će nakon provedene kurikularne reforme osigurati besplatne udžbenike i lakšu školsku torbu za sve učenike osnovne škole.

Navode i da će osigurati besplatno studiranje te besplatnu prehranu, smještaj i prijevoz studentima u skladu s imovinskim cenzusom. Naravno, sve ovo što oni opisuju kao “besplatno”, ustvari je financirano javnim novcem.

U HDZ-u planiraju i novi sustav napredovanja i nagrađivanja učitelja, nastavnika i profesora. Kažu da će nagrađivati izvrsnost, a dio plaće bit će fleksibilan i vezan uz posebne rezultate rada.

Unaprijediti Bolonjski proces

U dijelu koji se tiče visokog obrazovanja i znanosti HDZ u prgramu piše da će uvesti programsko financiranje visokoškolskih institucija (iako takvo što već postoji, no neka Sveučilišta odbila su potpisivanje programskih ugovora kakvo je zamišljeno za ovu akademsku godinu) te da će unaprijediti Bolonjski proces. Ne opisuju kako će ga unaprijediti i što točno.

Podići će i novac koji se izdvaja za istraživanje i razvoj, obećavaju, na 2% BDP-a do kraja mandata.

Tvrde, između ostalog, da će osnovati novi hrvatski fond za istraživanje, razvoj i inovacije. Uz to, kroz porezni sustav poticat će ulaganja u startupove, na način da se fizičkim i pravnim osobama odbije 30% ulaganja od porezne osnovice (poreza na dohodak odnosno poreza na dobit) ako startup uspije, odnosno 60% ako ne uspije, pri čemu će prodaja vlasničkog udjela biti oslobođena poreza na
kapitalnu dobit.

Restart želi povratak na zamišljenu reformu i devet godina osnovne škole

I dok se HDZ hvali dosadašnjim radom u sektoru obrazovanja, u programu Restart koalicije koju predvodi SDP, kritiziraju se odustajanje od provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije te “ishitrene i nepromišljene intervencije u obrazovni sustav”.

Zato su oni, piše u programu, “odlučni vratiti Hrvatsku na put istinske obrazovne reforme sadržane u Strategiji”.

Kod provedbenih mjera ističe se nekoliko točaka vezanih za obrazovanje. Jedna od njih je devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, a samo se posljednja odnosi na visoko obrazovanje i to vrlo generalno.

Ovo su njihove točke:

– osnovati Fond za kreditiranje učenika i studenata

– u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave stvarati dostupne mreže jaslica, dječjih vrtića i predškolskoga odgoja za svako dijete, uz održavanje jednakih odgojnih i smještajnih standarda i uz inzistiranje na održivosti kvalitete odgajatelja u predškolskim ustanovama

– započeti provedbu projekta devetogodišnje osnovne škole s cjelodnevnom nastavom

– uvesti odgoj i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju u obrazovne programe od predškolskih do visokoškolskih, te razne programe i kampanje za građansko obrazovanje odraslih

– ulagati u rad, kontinuirani profesionalni razvoj i usavršavanje učitelja

– uspostaviti cjelovit sustav osiguravanja kvalitete obrazovnih procesa na svim razinama i područjima s posebnim naglaskom na novi sustav praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika koji neće biti trauma, nego pomoć učeniku, roditelju, ali i nastavniku

– uspostaviti mrežu centara kompetentnosti u svim sektorima u strukovnom obrazovanju

– osigurati učenicima da tijekom školovanja steknu ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, a odraslima kvalitetne programe nužne za daljnji osobni i profesionalni razvoj

– osigurati besplatne i digitalno dostupne tečajeve, učenje na daljinu, te alate i materijale za učenje koji su jeftiniji, koje je lakše distribuirati i koji umanjuju geografske, prihodovne i infrastrukturne razlike među zainteresiranim građanima

– kako bi naše visokoškolsko obrazovanje moglo odgovoriti suvremenim izazovima, nužno je poticati kontinuiranu modernizaciju i nadogradnju studijskih programa

Domovinski pokret: Prvo htjeli ukinuti škole za manjine, pa promijenili mišljenje

Nešto drugačiji dio o obrazovanju raspisan je kod Miroslava Škore, to jest, Domovinskog pokreta.

– Domovinski pokret snažno će se založiti za postupno ukidanje segregacijskih elemenata u školama srpske nacionalne manjine u Vukovaru, uz povećanje integracijskih elemenata koje osigurava hrvatski
obrazovni sustav. Na tom ćemo području slijediti najbolju praksu drugih multietničkih članica Europske unije, navode oni.

U programu im stoji da se u obrazovanju zalažu za sljedeće:

1. škole koje na svim razinama (uključujući i predškolsku) trebaju biti odgojno-obrazovne ustanove u kojima se velika pozornost stavlja na odgojnu komponentu
2. ukidanje kontinuiranog brojčanog ocjenjivanja znanja (testiranje kroz kvartalne ispite), te uvođenje opisnih ocjena za prva 4 razreda osnovne škole
3. povećano trajanje pauze u osnovnim i srednjim školama (ukupno 75 minuta pauze dnevno)
4. obvezno profesionalno usavršavanje učitelja i profesora (ne samo iz domene njihove ekspertize već i u kontekstu socijalnih vještina)
5. povećanje statusa učitelja/profesora u društvu koji povratno isti trebaju opravdati pristupačnošću,
kompetentnošću i naklonjenošću učenicima/studentima
6. pokretanje programa za rad s darovitom djecom u osnovnoškolskom obrazovanju
7. uvođenje koncepta emocionalne inteligencije na svim razinama obrazovanja (već od vrtićke dobi)
8. uvođenje profesionalnog usmjeravanja u osmom razredu osnovne škole kako bi se djeci predstavila moguća zanimanja, rasponi plaća, perspektive zapošljavanja, potrebne razine završenog obrazovanja, upoznavanje s tržištem rada i poduzetničkim mogućnostima
9. djecu od osnovne škole podučavati osnovnim životnim i ekonomskim konceptima (upravljanje vremenom, upravljanje kućanstvom – od kućanskih poslova, odvajanja otpada do upravljanja financijama, samostalna priprema zdravih i nutritivno bogatih obroka)
10. poboljšane uvjete prehrane za osnovne škole (jasna provedba Školske sheme), ali i srednje škole u kojima za to ne postoji zakonska obveza; u ovom segmentu nužno je paralelno raditi na edukaciji djece u kontekstu zdrave prehrane s ciljem prevencije pretilosti u dječjoj i adolescentskoj dobi

Ne znaju tko određuje kvote za upis na fakultete

Iako imaju dobru ideju u programu, a to je da bi kvote za upis studenata trebale biti nešto drugačije i odražavati potrebe na tržištu rada, izgleda da ne znaju kako te kvote ne bi mogli regulirati oni.

–  Država određuje godišnje kvote za upis studenata koje ne odražavaju stvarne potrebe na tržištu rada, piše u programu Domovinskog pokreta, no prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nadležnost Senata (Sveučilišta) je da određuje upisne kvote.

Most 

U izbornom programu Mosta obrazovanje je opisano u poglavlju “Konkurentan i solidaran odgojno-obrazovni sustav”. Tu nude “smjernice i ideje” koje će se dalje razrađivati.

Analiza i vrednovanje posljednje reforme obrazovanja prva je smjernica. Pod time misle da bi proveli detaljnu i neovisnu analizu Škole za život te bi nakon iscrpne evaluacije odlučili u kojem smjeru treba ići dalje s politikama odgoja i obrazovanja. Pišu i da će provjeriti legitimnost mnogih odluka donesenih u sklopu reforme, a tu posebno izdvajaju odluku o uvođenju Informatike.

Druga smjernica je Poboljšanje materijalnih uvjeta rada koja obuhvaća bolju infrastrukturnu opremljenost škola, dostupnost predškolskog i školskog obrazovanja svima te povećanje statusa učitelja i nastavnika (naravno, kroz plaće).

Most želi i očuvati nastavni proces u eri digitalizacije, kako glasi treća njihova smjernica. Za digitalizaciju i tehnologiju jesu, ali uz pažljivo i kritičko promišljanje o tome na kako je i u kolikoj količini koristiti.

Pretposljednja stavka koju navode je povezivanje svih odgojno-obrazovnih razina. Primjerice, za prelazak iz osnovne u srednju školu, uveli bi obavezno profesionalno usmjeravanje u 7. i 8. razredu te jačali izvannastavnu aktivnost u osnovnoj školi.

Zanimljivo je i da navode da bi redizajnirali proces državne mature da ona postane osovina nekoruptivnog djelovanja u sektoru obrazovanja i omogući jednake mogućnosti za sve učenike.

U Mostovom programu stoji i da bi povezivali obrazovanje s tržištem rada i to uglavnom kroz sustav stipendija.

Možemo želi ukinuti vjeronauk i povećati broj sati Likovnog

Programski cilj stranke Možemo! je unaprijediti znanost i obrazovanje kao ključne poluge društvenog razvoja, socijalne mobilnosti i mehanizma za smanjivanje nejednakosti.

U političkom djelovanju fokusirali bi se na ostvarenje četiri ključna cilja: da vrtići i škole stvaraju jednake prilike za sve, da u vrtićima i školama rade društveno priznati, stručni i zadovoljni odgajatelji, učitelji i nastavnici, da se u vrtićima i školama kritičkom pedagogijom pripremaju djeca i mladi da doprinesu ostvarivanju pravednijeg, tolerantnijeg, solidarnijeg, održivijeg društva budućnosti, da vrtići i škole budu primjeri participativne demokracije.

U njihovom programu stoji da će se založiti za ukidanje vjeronauka u školama. Uz to, žele povećati broj sati umjetničkog obrazovanja kao pretpostavke razvoja kreativnog rada, kritičkog promišljanja, uvažavanja različitosti i izgradnje identiteta, te žele kao poseban predmet uvesti i građanski odgoj i obrazovanje da bi stvorili kritičke i angažirane građane.

Kao i SDP, navode da žele osnovnu školu produljiti na 9 godina.

Mijenjali bi i sadašnji način izbora ravnatelja i to sustavom u kojem će ravnatelja škole birati zbornica. Ravnateljima bi dali veću autonomiju djelovanja i veću odgovornost te bi osnažili ulogu vijeća učenika i vijeća roditelja, ali istovremeno prikladnim odlukama implicirali i odgovornost roditelja kao dionika obrazovnog procesa.

Već od 4. godine života bi učini predškolsko obrazovanje dostupno i obvezno za svu djecu u Hrvatskoj, te bi ono bilo besplatno. Smatraju da je to preduvjet stvaranja jednakih prilika za sve. Obvezu financiranja predškolskog obrazovanja osim lokalne samouprave preuzela bi i država, što se odnosi i na ulaganja u infrastrukturu.

Kada je riječ o visokom obrazovanju, ciljevi nisu specifično određeni, već je sve raspisano vrlo generalno te se iščitava da smatraju da se premalo financijski ulaže u znanost te bi htjeli da se razvije digitalna infrastruktura.

UPDATE (29. lipanj): Pametno, Fokus, Stranka s Imenom i Prezimenom

Koaliciju centra dodajemo u tekst nakon što su tek u subotu, 27. lipnja, samo 8 dana pred izbore, program objavili na webu Pametno.

U svojem programu ističu da reforma cijele zemlje počinje od obrazovanja. Kažu da reformu koja je započela treba usmjeriti na osnovne postavke Cjelovite kurikularne reforme te ponovo probuditi entuzijazam učitelja, roditelja i cijelog društva.

I oni se, kao i SDP, zalažu za povratak na put zacrtan Cjelovitom kurikularnom reformom te izdvajaju neke njezine najvažnije djelove koje se odnose na osnaživanje ranog i predškolskog odgoja povečanjem obuhvata djece. U osnovnoj školi nužnim smatraju uvođenje mogućnosti fleksibilnijeg organiziranja nastavnog procesa i to tako da se odustane od  tradicionalnog 45 minutnog sata.Žele da se odustane i od općeg prosjeka ocjena jer prosjek nije mjerilo, pišu, onoga što djeca i mladi mogu i znaju. Iz Cjelovite kurikularen reforme, u svojem programu izdvajaju i uvođenje izbornosti u gimnazijama, povećanja učenja na radnom mjestu u strukovnim školama.

Smatraju da je potrebno  poticati STEM zanimanja, proširiti profil umjetničkih škola te obratiti posebnu pozornost na djecu i mlade s poteškoćama te darovite. Pišu i da je najviše pažnje potrebno +usmjeriti objektiviziranju ocjenjivanja i uvođenja meritokratskih principa u osnovno i srednje školstvo te posebice na podizanje društvenog statusa odgojno-obrazovnih radnika.

U programu im stoji i da sva djeca trebaju pohađati vrtiće, da sve škole trebaju raditi u jednoj smjeni, da sva djeca trebaju imati kvalitetan topli obrok u školi i da sve škole trebaju imati sportske dvorane. Uz to, kažu i da bi sve škole morale biti podjednako tehnološki opremljene kako bi sva djeca, gdje god živjela, imala jednake šanse za uspjeh u životu.

Znanost i visoko školstvo reorganizirali bi u otvoreni i internacionalni sustav, kojima će racionalno
upravljati neovisno izabrani čelnici, uz očuvanje autonomije temeljene na odgovornosti. Pipu da bi to bio sustav s kompetitivnim kriterijima vrednovanja koji bi se temeljili na međunarodnoj prepoznatljivosti, sustav s potpuno integriranim sveučilištima s programskim financiranjem temeljenim na mjerljivim pokazateljima rezultata rada. U programu nije pojašnjeno kako bi sve navedeno točno ostvarili.