Ribić: Plenković misli da su mu Čović i Barišić prijatelji, a oni zato rade što žele

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pozdravio je odluku Ustavnog suda po kojoj Ministarstvo ima pravo vršiti upravni nadzor nad radom sveučilišta. Ipak, iz Sindikata upozoravaju da ne takva odluka došla prekasno te da se već nastala šteta neće moći ispraviti. Sindikalac Vilim Ribić smatra da je problem u povezanosti struktura pa da tako premijer Andrej Plenković zbog činjenice da su članovi Paneuropske unije, a on veliki eurofil, smatra da su mu Čović i Barišić prijatelji, dok oni ispod stola rade što žele.

foto: Denis Gaščić|srednja.hr

Nadamo se da će ova odluka Ustavnog suda navesti Ministarstvo da energičnije i učinkovitije izvršava svoje obveze, rekla je u petak sindikalna tajnica Ana Petošić.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pozdravio je odluku Ustavnog suda po kojoj Ministarstvo ima pravo vršiti upravni nadzor nad radom sveučilišta. Smatraju da se njome osiguravaju jedinstveni pravni poredak, vladavina prava i pravna sigurnost.

– MZO sada ima ovlast provoditi upravni nadzor nad Sveučilištem i na temelju njega zaustaviti nelegalne odluke, kazala je Petošić te podsjetila kako Sveučilište odbija biti dio tih postupaka.

Sporne odluke na Hrvatskim studijima

Ustavni sud donio odluku u korist Ministarstva: Sveučilišta ne mogu biti država u državi, upravni nadzor mora se provesti

Podsjetila je kako su još 2017. pokrenuli upravni nadzor jer su Hrvatski studiji tada pretvoreni u odjel, no on nikada nije završio. Također, smatra da bi Ministarstvo sada moglo preispitati osnivanje Fakulteta hrvatskih studija.

– Znamo da nitko od nadležnih nije pregledao osnivački akt u kojem ima puno spornih detalja. No, na Sveučilištu u Zagrebu tu i drugih spornih detalja kojima bi se mogli pozabaviti. Primjerice, nezakonito je zaposlen prorektor Čović, ne može raditi u sustavu jer je navršio 70 godina, rekla je Petošić.

Predstavnica Sindikata u Senatu Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić naglasila je da se autonomija sveučilišta ne narušava ako se zahtjeva provjera njegova rada.

– Svaka država koja je osnivač ima pravo, ali i dužnost, preispitivati rade li sveučilišta po zakonu, istaknula je profesorica Garašić.

Napomenula je da ne može ne primijetiti da je ova odluka Ustavnog suda donesena jako kasno, dok se odluke koje idu u korist Sveučilišta u Zagrebu donose vrlo brzo.

– Radi se o očitom odgađanju pravde. Pitanje je koji su uopće bili motivi rektora da se makne zakonska odredba o upravnom nadzoru nad Sveučilištem i zašto je uopće tražio mišljenje Ustavnog suda, kazala je Petošić.

‘Umjesto mladih, zapošljavali su umirovljenike’

Smatra kako se treba propitati i zašto su na Hrvatskim studijima zapošljavani mnogi umirovljenici, dok su mladi doktori znanosti bili bez posla jer zbog toga nisu mogli dobiti ni docenture.

Sindikat znanosti opet se oglasio oko Fakulteta hrvatskih studija: Sud nije utvrdio da je bilo sve po zakonu

Glavni tajnik Sindikata Vilim Ribić zapitao se zašto sa Sveučilišta u Zagrebu nisu ponosni da netko propituje njegov rad pa da, nakon što se dokaže da je sve u redu, mogu reći: ‘eto vidite’.

Podsjetio je da Ministarstvo ne obavlja svoju zadaću upravnog nadzora ni nad Hrvatskim veterinarskim institutom.

Također smatra da je Ustavni sud odluku donio sa zakašnjenjem.

– Toliko su snažni neki utjecaji da se zapitate postoji li paralelna struktura vlasti. Bio bi skandal da ova je odluka drugačija, ali zašto se toliko čekala? Ustavni sud podložan je nekim ustanovama, ali sad nije mogao drugačije, kaže Ribić.

Smatra da je odluka Ustavnog suda o autonomiji iz 1999., koja je dopustila da autonomiju imaju i fakulteti u odnosu na sveučilišta, jako naštetila Hrvatskoj.

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i zaključio: Hrvatski studiji zakonito su postali fakultet

– Samo Srbija i Hrvatska imaju nepovezana i neintegrirana sveučilišta. Mi to imamo zbog te nesretne odluke. Što je cjelina, ako je dio autonoman od nje?, zapitao se sindikalist.

Radi se, smatra, o izrazitoj želji za samovoljom, ne znanstvenika i nastavnika, nego upravâ koje upravljaju velikim novcem.

– Jedan danas ugledni kardiolog, dok je bio član Senata je urlao da neće ‘država sveučilištu donositi zakone’. Čovjek je zaista stručan u svome području, ali ja bih ga pitao pa tko će donositi zakone ako ne država?, prepričao je Ribić.

Objasnio je kako sveučilišta plaćamo da mogu istraživati i kritizirati, pa čak i državu.

– Da tog nema, nikad jedan Chomski ne bi mogao pisati protiv vlasti SAD-a. Ipak, država mora moći provjeriti kako se troši novac koji ulaže, ustvrdio je.

Ribić: Članak Zakona koji sam ja napisao nije se mijenjao 17 godina

Sveučilišnu autonomiju, smatra Ribić, treba staviti u njezine okvire, koji su propisani u članku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

(5) Autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaća:
– uređenje unutarnjeg ustroja,
– utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa,
– financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom,
– odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji,
– ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu; piše u zakonu.

– Sedamnaest godina, taj se članak nije mijenjao 17 godina. A ja sam ga napisao! Eto, ja sam se time bavio, a nisam vrtio novce, državne javne pare, pohvalio se sindikalist.

Ustvrdio je kako je problem u povezanosti struktura te zakonu koji ne prisiljava ljude da izaberu kvalitetne, nego sebi bliske.

Premijer Andrej Plenković, zbog činjenice da su članovi Hrvatske paneuropske unije, kao veliki eurofil, smatra da su mu Čović i Barišić prijatelji, dok oni ispod stola rade što žele, zaključio je Ribić

Odgovori