Pretraga

Geološki institut otkrio detalje o potresima: ‘Bit će ih još’

A- A+

Hrvatski geološki institut na svojim je stranicama objavio preliminarno izvješće o potresima koji ovih dana pogađaju Hrvatsku. Kažu da potresi u Petrinji nisu povezani s potresom koji je proljetos pogodio Zagreb. Ipak, ističu da će potresa biti još, dok god se Jadranska mikroploča bude kretala prema Euroazijskoj. Izvješće potpisuje doktorand Matija Vukovski.

foto: Denis Gaščić/srednja.hr

– U ponedjeljak 28. prosinca 2020. godine u 6 sati i 28 minuta potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom nedaleko Petrinje snažno je zatresao područje središnje Hrvatske intenzitetom VII stupnja EMS ljestvice, a osjetio se i u susjednim državama. Isto jutro na istom epicentralnom području uslijedila su još dva jača potresa. Prvi u 7 sati i 49 minuta magnitude 4.7 prema Richteru intenziteta VII stupnja, a drugi dvije minute kasnije magnitude 4.1 prema Richteru intenziteta VI stupnja EMS ljestvice. U narednih 24 sata na istom epicentralnom području dogodilo se još desetak slabijih potresa. Na žalost, svi navedeni potresi bili su samo niz predudara (foreshocks) prije glavnog koji se dogodio dan kasnije, u utorak 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta. Epicentar ovog razornog potresa magnitude 6.2 prema Richteru bio je 5 kilometara jugozapadno od Petrinje sa žarištem na dubini od 11.5 km, ocjenjen intenzitetom VIII – IX stupnja EMS ljestvice, stoji na početku izvješća.

Kažu kako se potres snažno osjetio u Hrvatskoj i susjednim državama, ali i u dijelovima udaljenijih država kao što su Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Kosovo, Crna Gora i Italija. Na veliku žalost, ističu, živote je izgubilo najmanje sedam osoba. Materijalna šteta u epicentralnom području je velika, naročito u starim jezgrama Siska, Petrinje i Gline kao i u okolnim selima.

Slika Karta podrhtavanja površine tla za vrijeme glavnog potresa u Petrinji (29. prosinca 2020.; 12:19 min) izraženo vrijednostima horizontalnih vršnih ubrzanja tla u postocima gravitacijskog ubrzanja (g = 9,81 ms-2). Izvor: https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/map

Nakon glavnog potresa uslijedilo je nekoliko desetaka slabijih potresa, od kojih se izdvajaju četiri jača, svi na istom epicentralnom području. Prvi svega četiri minute kasnije, magnitude 4.6, drugi magnitude 4.1 u 13 sati i 34 minute. U jutro 30. prosinca još dva jača potresa, prvi magnitude 4.7 u 6 sati i 15 minuta te jedanaest minuta kasnije još jedan jači potres magnitude 4.8 prema Richteru.

Potresi na području Republike Hrvatske, podsjećaju, nisu rijetkost. Oni su, kao i u cijelom cirkum-jadranskom području većinom posljedica gibanja Afričke tektonske ploče prema relativno stabilnoj Euroazijskoj ploči koje je započelo još prije oko 160 milijuna godina.

Između njih, pojašnjavaju, nalazi se Jadranska mikro ploča koja se pod utjecajem Afričke također translatira i rotira u smjeru sjevera što uzrokuje naprezanja u Zemljinoj kori. Tijekom proteklih 80 do 40 milijuna godina, Jadranska mikro ploča (sensu lato), ofiolitna zona (Centralna dinaridska, Banovina, Medvednica i Kalnik), te gornjokredna-paleogenska tzv. Sava zona, konačno su  kolidirali (sudarila se) s Euroazijskom pločom. Zona glavnih tektonskih kontakata („šavova“) između tih  tektonskih ploča proteže se od Mirdita zone na jugoistoku do Banovine na sjeverozapadu,  gdje naglo povija prema sjeveroistoku prema zapadnim Karpatima. Epicentralno područje ovog potresa nalazi se upravo u zoni spomenutih tektonskih „šavova“.  Zone tektonskih šavova često predstavljaju reološki oslabljene zone s brojnim rasjedima, te su stoga pogodna mjesta za transfer stresa i u mlađim režimima naprezanja.

Moguće su samo pretpostavke

– Europske i svjetske seizmološke agencije i instituti objavili su žarišne mehanizme za glavni potres kao i za neke jače foreshockove i aftershockove. Dobiveni beachball dijagrami gotovo jednoznačno ukazuju na dvije tzv. nodalne ravnine koje predstavljaju dvije subvertikalne rasjedne plohe, jedna pružanja SZ-JI s desnim karakterom pomaka (crvena linija), a druga pružanja SI-JZ s lijevim karakterom pomaka (plava linija). Jedna od tih dviju ploha odgovara seizmogenom rasjedu, pojašnjavaju.

Usporedbom seizmoloških podataka i podataka o geološkoj građi epicentralnog područja, kažu, moguće je za sada samo pretpostaviti da je seizmogeni izvor, odnosno rasjed koji je generirao glavni potres, a vrlo moguće i niz foreshockova i aftershockova, subvertikalni tzv. strike-slip rasjed s desnim karakterom pomaka i pružanja SZ-JI.

Naglašavaju da je taj rasjed zabilježen od strane geologa prilikom geološkog kartiranjem još krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina pa se tako vidi i na geološkoj karti.

–  Upravo takva dugačka uska izdužena brda i/ili doline su karakteristika strike-slip rasjeda, kao što je to slučaj i s većim Raškim i Idrijskim rasjedima u susjednoj Sloveniji, ili poznatim rasjedom San Andreas u Kaliforniji, ističu.

Nije prvi potres na tom području kojeg pamtimo…

Ovo nije jedini veliki potres u području Pokuplja. 8. listopada 1909. godine dogodio se snažan potres nedaleko Kravarskog s procijenjenom magnitudom oko 6.0 prema Richteru, a intenziteta VIII stupnja prema EMS ljestvici. Taj potres poznat je kao potres u Pokuplju ili kolokvijalno zvan „Pokupski drmeš“. Žarišni mehanizmi ovog potresa također upućuju na transpresijski režim naprezanja te na dvije nodalne ravnine (slika 8) koje su svojom orijentacijom vrlo slične nodalnim ravninama proračunatima za ovaj novi potres 28. prosinca 2020. godine. Obzirom da se epicentri oba potresa nalaze na istom pravcu pružanja, moguće je da su oba potresa nastala na istom rasjedu odnosno sustavu rasjeda.

No potres iz 1909. godine bitan je po još nečemu, podsjećaju. Naime, Andrija Mohorovičić, svjetski poznati hrvatski geofizičar, meteorolog i seizmolog proučavajući upravo taj potres iz Pokupskog, došao je do epohalnog otkrića. Otkrio je da Zemlja nije homogene građe već slojevite, te je definirao granicu između dva takva sloja, Zemljine kore i Zemljina plašta. Na toj granici dolazi do velikih promjena u brzini potresnih valova, a kasnije je ta granica nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho.

Veza s potresom u Zagrebu?

O direktnoj povezanosti potresa kod Petrinje i onoga koji je ovog proljeća 22. ožujka pogodio grad Zagreb ne možemo govoriti. Ovo su dva različita epicentralna područja, kao što su različiti i nepovezani seizmogeni izvori odnosno rasjedi koji su generirali te potrese. U Zagrebu, riječ je o seizmogenoj zoni Sjevernog medvedničkog rasjeda. To je rasjed ili sustav rasjeda pružanja SI-JZ s reversnim karakterom pomaka što se vidi i u žarišnim mehanizmima proračunatim za potres u Zagrebu. Seizmogeni izvor u Petrinji je najvjerojatnije strike-slip Pokupski rasjed pružanja SZ-JI s desnim karakterom pomaka.

Postoji još jedna razlika između potresa u Zagrebu i ovoga u Petrinji. Potres u Zagrebu nije imao foreshockove već samo glavni potres i niz slabijih aftershockova (slika 10). Potres u Petrinji imao je i foreshockove prije glavnog potresa i naknadne aftershockove (slika 11). Naravno, u tom trenutku nije bilo moguće znati da će uslijedit jači i razorniji potres, ali svakako u budućnosti moramo biti svjesni te mogućnosti i biti na oprezu.

Potresi nisu povezani, ali…

– Iako su Zagrebački i Petrinjski potresi nepovezani, oni ipak imaju nešto zajedničko, a to je razlog zbog kojeg oni nastaju koji je objašnjen na početku ovoga teksta. I dok se god Jadranska mikro ploča bude kretala prema Euroazijskoj, i dalje će biti potresa u našem području. Potrese nije moguće prognozirati niti predvidjeti! Moguće je samo statistički odrediti povratni period za potres određene magnitude, ističu.

Ono što možemo jest, kažu, slušati nadležne službe i voditi se njihovim uputama te biti svjesni da živimo na tektonski aktivnom području i u skladu s time djelovati u svim segmentima naših života.

– Važno je napomenuti da je za sada riječ o preliminarnim rezultatima. Na epicentralnom području prisutni su i stručnjaci s Hrvatskog geološkog instituta, a rezultati njihova istraživanja bit će objavljeni naknadno, zaključuju iz Instituta.

Izvješće u cijelosti pronađite i na stranicama Hrvatskog geološkog instituta.


Stanovništvu koje se suočava s posljedicama razornog potresa pomoći možete pozivom na broj 060 9011. (Cijena poziva iznosi 6,25 kuna, u iznos je uključen PDV kao i naknada teleoperateru. Teleoperater: Hrvatski Telekom d.d.)

Hrvatski Crveni križ poziva sve one koji žele i mogu pomoći stradalima novčanom donacijom,
donacije uplate na sljedeći račun:

Banka: Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR6923400091511555516
Poziv na broj: 770
Za uplate iz inozemstva – SWIFT CODE: PBZGHR2X

U Hrvatskoj poštanskoj banci otvoren je poseban račun za uplatu donacija Gradu Petrinji. Svoje donacije građani mogu izvršiti bez naknade na IBAN: HR28 23900011500198069 s pozivom na broj HR68 PNB 7765-oib, a za uplate iz inozemstva SWIFT HPBZHR2X. 

U Hrvatskoj poštanskoj banci otvoren je i račun za uplatu donacija Gradu Glini pod brojem: HR87 23900011500198462 na koji također možete izvršavati uplate bez naknade, uz isti model i poziv na broj kao za Grad Petrinju.

Više o potresu čitajte na sljedećim poveznicama:

Profesor iz Pitomače otišao kuhati za unesrećene u Petrinji i okolici: ‘Neizmjerno smo ponosni na našeg kolegu’

Pokrenuta humanitarna akcija za Srednju školu u Petrinji, ravnatelj otkrio što će biti s nastavom

Na karti ‘Potres 2020’ možete vidjeti tko traži, a tko nudi pomoć: U izradi sudjelovao Geodetski fakultet

[VIDEO] Glazbena u Sisku potpuno je razorena: ‘Potres je slomio našu školu i naša srca’

Veterinarski fakultet uključio se u zbrinjavanje stradalih životinja na područjima koje je pogodio potres

[FOTO] Potres je bio toliko jak da je stradala i škola u Zaprešiću, još se ne zna što će biti s nastavom

Posljednje zbogom učenici preminuloj u potresu: ‘Bila je toliko velikodušna, imala je tako veliko srce’

Dio škola nakon stravičnog potresa mora se kompletno rušiti, milijunske štete i na dva fakulteta

Poruka mladića iz doma ganut će vas do suza: Od ravnateljice traži da pomognu vršnjacima iz Petrinje

Jučerašnji potres dodatno oštetio zagrebačku školu, dio učionica ne mogu koristiti u drugom polugodištu

Psiholozi dva zagrebačka faksa nude pomoć svima koji su doživjeli traumu od potresa

Zbor pozvao studente pogođene potresom da im se jave: ‘Dat ćemo sve od sebe da olakšamo situaciju’

[FOTO] Katastrofalni prizori iz srednje u Glini: Djelatnici u zadnji čas pobjegli iz škole

Kakva gesta: Učenicima iz područja pogođenih potresom nude besplatne pripreme za maturu

Studenti pokrenuli mnoštvo akcija za stradale u potresu, evo kako se možete priključiti

Docent s PMF-a objasnio što se jučer dogodilo: ‘Glavni uzrok nalazi se daleko od lokacije potresa’

S PMF-a kažu da su jutros zabilježili nove potrese: One koji su ih osjetili mole da ispune obrazac

Kako se određuje jačina potresa i što znači kad stručnjak kaže da je jedan 30 puta jači od drugog?

Stručnjaci izdali smjernice za djecu i mlade: Evo kako se nositi s traumom od potresa

Građani masovno organiziraju pomoć za unesrećene potresom, priključili se i studenti

Potres odnio još jedan mladi život, smrtno je stradao 20-godišnjak u Glini

U snažnom potresu koji je pogodio Petrinju smrtno stradala djevojčica

Pogledajte gdje se skloniti u slučaju potresa u Zagrebu

[FOTO] U jučerašnjem potresu teško oštećena zgrada Učiteljskog fakulteta

[FOTO] U snažnom potresu stradala škola: ‘Uočili smo napuknuća u vanjskim i unutarnjim zidovima’

S PMF-a pojasnili kako se trebamo ponašati tijekom potresa

Geološki institut otkrio detalje o potresima: ‘Bit će ih još’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap