Pretraga

Ravnateljica zagrebačke škole: Lani je nekima ispite rješavala čitava obitelj, trebamo ih mijenjati

A- A+

Drugo polugodište ove nastavne godine započelo je u ponedjeljak. Za većinu učenika na daljinu, ali za najmlađe i maturante u školama. Početak novog nastavnog razdoblja u nikad sličnim okolnostima bilo je tema sinoćnjeg Otvorenog na HRT-u. Uz epidemiju, u Hrvatskoj se suočavamo i s posljedicama prošlogodišnjih potresa zbog kojih mnogi strahuju ići u škole. Dio sugovornika iz školstva istaknuo je i važnost promjena u provedbi ispita, s obzirom na to da su pojedini učenici na online ispitima stjecali bolje ocjene na vrlo nečastan način.

otovoreno

Screenshot: HRT

Potkraj prosinca središnju Hrvatsku pogodio je snažan potres s epicentrom kod Petrinje. U 17 škola na širem sisačkom području odgođen je početak polugodišta, ali ne i Srednjoj u Petrinji koja je od statičara dobila crvenu naljepnicu.

Jedan od gostiju sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u bio je ravnatelj te škole, Milan Orlić koji kaže da su tako odlučili nakon ankete s učenicima i nastavnicima. Glavni razlog su maturanti kojima bi nadoknada zbog priprema za maturu bila problematična. Ova škola čeka preseljenje u zgradu koju su dobili od Gavrilovića, koja desetljećima nije bila u upotrebi.

Oko 2.100 učenika iselilo iz svojih domova nakon potresa

– Nastavu iz kontejnera moguće je pratiti – nikako ili jako teško. Online nastava nije nastava koja bi zadovoljila potrebe današnjeg školstva, online nastava je nužno zlo. Otvorilo se dosta mogućnosti i tim načinom rada, ali potpuno je jasno da je cijeli fokus rada Ministarstva od početka školske godine taj da pokušamo što je moguće više djecu ipak imati u školama i zbog toga smo razradili ta tri modela, i to je dobro funkcioniralo do kraja polugodišta, rekao je Tomislav Paljak, državni tajnik u MZO-u.

Iznio je i podatak kako je 2.100 učenika izvan svojih domova, od čega oko tisuću izvan županije. Preko 600 školaraca i 70-ak učitelja nema internet, a 25 učenika nema ni priključak struje.

Potres u prosincu dodatno je oštetio i već ‘načete’ zgrade u Zagrebu, a Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, rekla je kako je stanje zgrada velik problem, mnogi se roditelji ne usude pustiti djecu u takve škole.

– Informacije koje smo dobili s terena su bile te da je velika potreba za odgodom nastave, ne samo zbog stanja zgrade, nego i zbog psihičkog stanja pojedinih roditelja i zaposlenika. Nas su zvali mnogi roditelji koji su doslovno plakali da se ne žele odvojiti od djece u ovim trenucima, da im treba vremena za psihički oporavak, a isto tako da se organizira i internetska veza, da se porazgovara, da se čuje mišljenje s terena, da se vidi kako to najbolje organizirati, rekla je Tuškan, dodavši da se situacija razlikuje od škole do škole – u nekim sisačkim školama više od 90 posto roditelja bilo je za online nastavu.

Izdvojeni članak

Počelo je drugo polugodište: Fuchs otkrio kada bi se učenici mogli vratiti u škole

Lovrić: Za padanje dijelova fasade odgovorni su vlasnici

Gost Otvorenog bio je i Ivica Lovrić, pročelnik Ureda za obrazovanje u Zagrebu koji je otkrio kako je u potresu u Zagrebu oštećeno je 175 školskih objekata, a obnovljena su njih 162. Dio preostalih škola bit će obnovljen do rujna, a dvije škole tekza za godinu i pol dana nakon potresa. Lovrić kaže i da će ukupna obnova škola koštat će oko milijardu kuna. Iako se inicijativa roditelja ‘Za sigurnu školu’ glasno zalaže za postavljanje tzv. ‘tunela’ na putevima do škola, jer smatraju postoji ozbiljna ugroza od urušavanja dijelova zgrada na prolaznike, Lovrić kaže da ‘tunelizacija’ Zagreba nije potrebna. Na pitanje tko će biti odgovoran ako na neko dijete padne komad fasade, Bandićev pročelnik kaže:

– Što se tiče zagrebačkih fasada, one su sada u takvom stanju da sve što je uzrokovao potres uklonjeno. Međutim, znamo isto tako da svi stanari Zagreba, svi suvlasnici zgrada nisu najbolje do sada brinuli o tim fasadama i to je prije svega pitanje za njih. Sasvim sigurno, ukoliko dođe neka ugroza s određene zgrade, vlasnici zgrade će odgovarati, rekao je Lovrić.

Inače, i tjedan uoči početka nastave tvrdio je da koridori nisu potrebni, ali je grad nakon pobune roditelja ipak postavio skele na pojedinim putevima do škola. Tuškan iz Sindikata učitelja na ovo je odgovorila da djeci mora biti slobodan put do škole te da se već godinama u centru Zagreba plaća spomenička renta s kojom se ništa ne radi.

Psihološke posljedice potresa

Ravnateljica Upravne škole u Zagrebu, Suzana Hitrec, govorila je o psihološkim posljedicama recentnih događanja.

– Učenici su se žalili na tjeskobu, napade panike. Ne mogu se koncentrirati. To je prisutno osobito u dijelu pogođenom potresom ali i u Zagrebu te diljem zemlje. To su adolescenti i teško se nositi sa strahom od budućnosti. kao društvo moramo im dati elementarnu sigurnost, psihološku podršku ali je u svemu bitna i socijalizacija i druženje, kazala je pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i dodala da podršku treba pružiti i nastavnicima.

Davor Bučević, ravnatelj splitske Osnovne škole ‘Bol’ kaže da nitko ne razmišlja o tome kako djeca proživljavaju sve što se događalo.

–  I mi odrasli smo tjeskobni i nosimo se s tim. A kako to doživljava jedan sedmogodišnjak, ili osmaš ili učenik srednje škole. Koliko je bitna količina znanja koju će oni ove godine usvojiti i kako ćemo ih ocjenjivati, kad se to svakih pet godina udvostruči i možda više neće ni biti bitno, rekao je Davor Bučević i dodao kako se zaista mora fokusirati na psihološki dio ‘ove priče’.

Izdvojeni članak

Ravnatelji predlažu da se dio ispita ipak piše u školama u slučaju dulje online nastave

Hitrec: ‘Trebamo mijenjati provjere’

Značajan broj ispita koji su se trebali održati posljednjih tjedana prvog polugodišta odgođeno je za drugo. Ravnateljica Hitrec kazala je da su se prošle godine provodile online, ali to se pokazalo nepouzdanim.

– Bile su uključene i cijele obitelji u pomaganju, pa ponekad i rješavanju testova, što je rezultiralo značajno boljim uspjehom, za svakog pojedinca, za razinu škole i za cijelu Hrvatsku. Ono što smo sada rekli je to da smo s tim iskustvom puno naučili o realizaciji online nastave, ove smo ju godine poboljšali. Prošle godine je to bilo zadavanje puno zadaća, puno provjera, buno bilježaka, danonoćni rad i učenika i učitelja, ove godine smo shvatili da sve treba ići uživo, u realnom vremenu. Shvatili smo i da nekako trebamo mijenjati provjere, da ih treba biti manje, da one trebaju biti valjanije, pouzdanije, zadaci moraju biti na neki način drugačije smišljeni i koliko je god to moguće da se provjere rade onda kada je nastava uživo u razredu, i usmene i pismene. To će sigurno biti moguće lakše realizirati za one koji će imati nastavu uživo, a dosta teže će biti primjerice, u školi u Petrinji ako će imati duže razdoblje online i tu zaista nam trebaju neke upute i smjernice, rekla je ravnateljica Suzana Hitrec.

Ravnateljica zagrebačke škole: Lani je nekima ispite rješavala čitava obitelj, trebamo ih mijenjati
Share via
Copy link
Powered by Social Snap