Pretraga

Fuchsov zakon ušao u javno savjetovanje: Ovo su 4 točke oko kojih se očekuje žestoka rasprava

A- A+

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa, ušao je u javno savjetovanje. U sljedećih mjesec dana rasprava će se voditi o svim novopredloženim rješenjima, a fokus će, očekujemo, biti na četirima točkama o kojima se ranije već povela diskusija – državni nadzor, studentska prava, programski ugovori i stručni studiji.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs
Foto i ilustracija: srednja.hr | pozadina Unsplash

Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti – Fuchsov zakon – ušao je u javno savjetovanje. Zainteresirana šira javnost dobit će priliku komentirati i davati primjedbe na predložene točke zakona. Konteksta radi, napomenimo da novi zakonski nacrt ne predstavlja neku revolucionarnu reformu resora. Njegov je fokus na jasnijoj regulaciji postojećih mehanizama, ujednačavanju pravila, prohodnosti sustava i uspostavljanju efikasnije suradnje između sustava znanosti i obrazovanja i države, kako na organizacijskog, tako i financijskoj razini.

Isto tako, valja napomenuti da je javnom savjetovanju prethodila interna javna rasprava na javnim sveučilištima i fakultetima te znanstvenim institutima. U pravilu je prošla mirno; prema našim su saznanjima sva javna sveučilišta i fakulteti raspravili o zakonskom nacrtu i uputili primjedbe. Jedino je zagrebačko sveučilište, s pozamašnom dozom kritike, u potpunosti odbacilo novopredložene odredbe. Neovisno o ishodu, u internoj su se raspravi istaknula neka pitanja na koja je uputno usmjeriti pozornost jer će se, očekivano, preliti i u javno savjetovanje te postati fokus rasprave.


DOKAD TRAJE JAVNO SAVJETOVANJE?

Javno savjetovanje oko Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti krenulo je danas, 6. svibnja, a završit će 5. lipnja 2022. godine. Objava izvješća u kojem će Ministarstvo znanosti i obrazovanja okupiti sve prijedloge, primjedbe i komentare, kao i odgovore na njih, očekuje se 5. srpnja ove godine.


Državni nadzor

Propisivanjem rokova i sankcija u mehanizmu upravnog nadzora, osnivanjem sveučilišnog vijeća i postavljanjem gornje granice za umirovljenje profesora, država je, najavljeno, jače i strože regulirala nadzor nad javnim sveučilištima. Sveučilištima imaju Ustavom zajamčenu autonomiju pa je oko ovoga pitanja, posebno iz akademsko-političkih krugova na zagrebačkom sveučilištu, nastao sukob.

Ukratko, dok država nova tijela i postroženje mehanizama smatra nužnim korakom za osiguravanjem transparentnijeg i jasnijeg nadzora nad radom sveučilišta, zagrebačko sveučilište to drži direktnim napadom na sveučilišnu autonomiju. Bit će stoga zanimljivo vidjeti komentare zagrebačkog rektorata na čelu s Damirom Borasom u ovom javnom savjetovanju, kao i odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja na njihove eventualne primjedbe nakon što javno savjetovanje završi.

Studentska prava

Studentski su predstavnici, što na razini zagrebačkog sveučilišta, što na razini države, prošli mjesec podigli dosta prašine tvrdeći da Fuchsov zakon briše neka prava studenata. Konkretno, da u nacrtu tog zakona više ne nalaze spomen sveučilišnih poliklinika, psihološkog savjetovanja, rada u studentskim organizacijama, ali ni prava na sudjelovanje u izbora rektora i dekana, odnosno čelnika sveučilišta, fakulteta i akademija.

Ministarstvo kaže da studenti ne gube prava, samo su u novome nacrtu nomotehnički drugačije uređena zbog prohodnosti. Neka su, tvrdili su, već zajamčena drugim člancima istog zakonskog nacrta, a druga studentska prava statutima i pravilnicima sveučilište te definirana u ugovorima zaposlenih sveučilišnih profesora. Na isključenje studenata iz izbora za rektore i dekane nisu puno rekli, dok su se institucije u resoru uglavnom složile da studenti moraju imati pravo glasa. Ovdje možemo očekivati dosta primjedaba u javnom savjetovanju, od kojih bi neka Ministarstvo moglo ozbiljno razmotriti pa čak i prihvatiti.

Programski ugovori

Sveučilišta su do sada novac iz državnog proračuna dobivala ovisno o broju upisanih studenata pa su veća, u odnosu na ona manja, uvijek profitirala. To se mijenja. Novi zakonski nacrt uvodi programsko financiranje; svako će sveučilište s Ministarstvom potpisati ugovor. Dio sredstava dobivat će za osnovno poslovanje – školarine studenata i plaće nastavnika. Dio će se odnositi na razvoj i strateške ciljeve, a jedan manji segment i na bonus sukladno ispunjavanju dosad postavljenih ciljeva.

Problematičnim se ovdje ističe mogućnost države da, prema novopredloženim odredbama, ima prevelik utjecaj na sadržaj i ishod programskog financiranja. Na prvoj instanci Ministarstvo će pregovarati s pojedinačnim sveučilištima o tome što će, kako i koliko biti dogovoreno pojedinim programskim ugovorom. Na drugoj instanci, sveučilišno vijeće, u kojem država može imati i natpolovičnu većinu članova, prihvaćati programske ugovore kao i izvješća o njihovom provođenju. Osim zagrebačkog sveučilišta, problem su ovdje detektirali i naši pravni stručnjaci pa se stoga u javnom savjetovanju očekuje seciranje izvršnog elementa programskog financiranja.

Stručni studiji

Studenti stručnih studija nakon više od deset godina isticanja da su diskriminirani, konačno su dočekali pravdu. Prvo su kvalifikacijske razine njihovih studija izjednačene s kvalifikacijskom razinom sveučilišnih, a potom je u ovom nacrtu ispravljena dubiozna titula stručnog specijalista koju su dosad dobivali nakon završenih diplomskih stručnih studija. Po novome bi se trebali nazivati stručnim magistrima.

Iako su studenti zadovoljni ovim rješenjem očekuje se, među ostalim, prijedlog studenata stručnih studija da im titula bude samo magistar nakon stručnog diplomskog studija, a sveučilišni magistar nakon sveučilišnog diplomskog studija. Ovime bi akademske i stručne titule postale još jasnije, posebice u slučaju prenošenja diploma na strano tržište, a čini se da je prijedlog toliko jednostavan da nema razloga zašto bi ga Ministarstvo odbilo prihvatiti nakon provedenog javnog savjetovanja. Ostaje za vidjeti hoće li netko od dosadašnjih protivnika izjednačavanja kvalifikacijskih razina imati problem s novim stručnim titulama za diplomande stručnih studija.


KAKO SE UKLJUČITI U JAVNO SAVJETOVANJE?

Da biste se uključili u javno savjetovanje morate se prijaviti ili registrirati u sustav e-Savjetovanja. To možete kao korisnik sustava e-Građani ili direktnom prijavom u sustav nakon čega ćete dobiti mogućnost komentiranja svih zakona, pravilnika i drugih propisa koji se trenutno nalaze u javnom savjetovanju. Komentare mogu ostavljati i fizičke osobe, a neke od njih, poput rektora, dekana i ravnatelja, to će, kao i prijašnjih godina, činiti u ime institucija. Detaljne upute kako se prijaviti, korak po korak, za one kojima je to potrebno, možete pronaći ovdje.


Više tekstova o novom zakonskom nacrtu pročitajte ovdje:

Novi zakon državi omogućava jači nadzor nad sveučilištima: Je li to dobro ili loše?

Neki studenti bi, zbog drame s pravima, htjeli rušiti cijeli zakon: To je potpuno apsurdno

Ministarstvo kaže da studenti ne gube ni jedno pravo, nižu se reakcije: Netko želi rušiti zakon

Studenti bijesni na novi zakon: Gube pravo na psihološku i zdravstvenu pomoć, konzultacije, mentore?

Naši istaknuti stručnjaci osvrnuli su se na Fuchsov novi zakon: Pogledajte što su rekli

Ministarstvo u zakon nije stavilo važnu točku o diplomskim radovima: Pitali smo ih zašto

Nižu se reakcije na zakonski nacrt: Izlazak na studentske izbore treba biti obvezan za sve studente

Zagrebački senatori odbacili su Fuchsov zakon: Imaju i jedno baš bizarno objašnjenje zašto ne valja

Ministar želi studentima zabraniti pravo glasa? Neće birati rektore ni dekane, pitali smo ih što misle o tome

Redovni studenti, po novome, više neće moći biti u radnom odnosu ni imati vlastiti obrt

Sveučilište nedvosmisleno oko novog zakona: Studenti trebaju imati pravo glasa

Rektori bi po novome imali samo jedan mandat od 6 godina: Pitali smo ih što misle o tome

Ako se donese novi Zakon, visokih škola više neće biti: Dekanica otkrila što to znači za studente

Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima

PRVA ANALIZA Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…

Fuchsov zakon ušao u javno savjetovanje: Ovo su 4 točke oko kojih se očekuje žestoka rasprava
Share via
Copy link
Powered by Social Snap