Pretraga

Svi grijesi Blaženke Divjak: Sabor u srijedu raspravlja hoće li ostati ministrica

SDP je pokrenuo izglasavanje nepovjerenja ministrici Blaženki Divjak nakon cijele situacije sa štrajkom zaposlenika u školama. Izglasavanje nepovjerenja u Saboru će biti u petak, a sutra će se o tome voditi rasprava. Vlada je već pružila podršku svojoj ministrici. Ususret izglasavanju donosimo pregled svih propusta i grijeha koje su se u obrazovanju i znanosti dogodile od početka mandata Ministrice Divjak.

Prije dvije i pol godine, u lipnju 2017.,  profesorica s FOI-a Blaženka Divjak postala je ministrica znanosti i obrazovanja. Iako nestranačka osoba, što u svojem mandatu voli naglašavati kao i to da nije političarka, na čelo MZO-a došla je zahvaljujući HNS-u i preslagivanju Vlade. HNS je tvrdio da je sklopio koaliciju s HDZ-om da bi upravo obrazovanje gurnuli na tračnice s kojih je ono ispadalo.

Propast Cjelovite kurikularne reforme

Prije nego što je postala ministrica Divjak je sudjelovala na velikom prosvjedu 1. lipnja 2017. za kurikularnu reformu, a ranije se kandidirala za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu, ali je izgubila od Damira Borasa. Mnogi su se nadali da bi Divjak mogla biti kvalitetno rješenje, no nije trebalo predugo da se pokaže suprotno.

Počelo je s formiranjem nove Eksperimentalne radne skupine (ERS) koja je dovela do krize Vlade, a riješila se imenovanjem Radovana Fuchsa na mjesto koordinatora ERS-a. GOOD inicijativa tada je upozorila da HDZ i HNS trguju obrazovanjem i budućnošću djece te da je Divjak odustala od najavljivane transparentnosti i depolitizacije procesa reforme.

Upravo je uništavanje Cjelovite kurikularne reforme najveći grijeh Blaženke Divjak. Iako se zbog odličnog PR-a kojim se ovo Ministarstvo može ponositi može činiti da je ministrica u školama pokrenula veliku reformu, to baš i nije tako. Reforma nazvana Školom za život koja je na jesen 2018. prvo eksperimentalno ušla u neke škole da bi se od ove školske godine frontalno uvela u sve škole, nije Cjelovita kurikularna reforma. Nije temeljita, ne donosi ključne promjene i manjkava je u mnogome. Seriju tekstova o propasti Cjelovite kurikularne reforme koje smo objavili na našem portalu možete pronaći ovdje, a pisali smo i o aferi metodičkih priručnika Blaženke Divjak i Lidije Kralj.

Propusti u uvođenju Informatike i veliki fail u javnoj nabavi udžbenika

U jesen 2018. u 5. i 6. razrede osnovne škole uvedena je obvezna informatika, no i tu je bilo brojnih propusta. Tako je prvog dana škole unatoč godine dana priprema informatika započela bez udžbenika, računala, digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika. Za informatiku je uz ministricu Divjak ključna osoba bila i njena pomoćnica Lidija Kralj.

Lidija Kralj učinila je još jedan važan propust. Naime, zbog nepravilnosti u procesu javne nabave udžbenika za Školu za život i spornih troškova metodičkih priručnika i virtualnih učionica, Europska unija odlučila je da neće refundirati dio iznosa utrošenog na te stavke. Tako je došlo do toga da će se 6,4 milijuna kuna morati isplatiti iz državnog proračuna. Divjak je tada poručila da traži očitavanje od nadležnih i voditelja projekta, a odgovorna osoba je upravo Lidija Kralj.

Lidija Kralj ove jeseni najavila je da više neće biti pomoćnica ministrice.

I reforma strukovnog obrazovanja puna rupa

Jedna od važnijih točaka u “programu” ministrice Divjak je i reforma strukovnog obrazovanja. Dio te reforme je i uvođenje dualnog obrazovanja, a u jesen 2018. u eksperimentalnu provedbu krenulo je 11 strukovnih škola u 4 zanimanja – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. Međutim, i to je bilo puno rupa, netemeljito, a do danas nije jasno mnogo toga oko ovog eksperimenta. Za početak, dualno obrazovanje krenulo je bez gotovih kurikuluma, a uočili smo i da su stvari iz jednog kurikuluma nelogično i jako loše copy/pasteane u drugi kurikulum.

Uz to, upoređujući postojeći jedinstveni model obrazovanja (JMO), došli smo do saznanja da je broj sati rada kod poslodavca u dualnom modelu ustvari manji nego u JMO-u, a upravo se većim brojem sati prakse MZO hvalilo prezentirajući dualni model.

U 2019. eksperiment se nastavio i u njega je ušlo više škola i zanimanja, no ugovori kojima se regulira učenje temeljeno na radu kod poslodavca nisu spremni. Hrvatska obrtnička komora isticala je na početku ove školske godine da je Ministarstvo dovelo u zabludu učenike i roditelje zbog svega što je najavljivalo vezano za dualno obrazovanje, a što se na kraju nije dogodilo.

Neuspješna borba sa Sveučilištem

Ministrica Divjak muku muči s autonomijom Sveučilišta, a posebno Sveučilištem u Zagrebu. Prvi potez ministrice bio je nalog svim većim sveučilištima da ne preuzimaju nove obveze vezane uz rashode za zaposlene na teret državnog proračuna, odnosno u lipnju 2017. obustavljena su zapošljavanja i napredovanja na većim hrvatskim sveučilištima. Ta zabrana je bila kratkotrajna, PR tim ministrice nije nikada organizirao briefing za medije da se to objasni, premda ih često vole imati.

Potom je pokrenula tri upravna nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu  – zbog raspuštanja Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, promjene pravnog statusa Hrvatskih studija te masovnih zapošljavanja na HS-u. Međutim, Sveučilište ju je ignoriralo i nije slalo potrebnu dokumentaciju, a njezin stari suparnik rektor Damir Boras podnio je ustavnu tužbu sa zahtjevom ukidanja odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje definiraju upravni nadzor nad sveučilištima.

Uz to, valja istaknuti i da većina Sveučilišta još uvijek nije potpisala programske ugovore koji su trebali vrijediti od početka ove akademske godine.

S lošim rezultatima mature nosi se tako da maturu olakšava

Svake godine naši učenici na državnoj maturi postižu sve gore rezultate. Ministrica Divjak očito nije znala kako riješiti taj problem, pa je odlučila “omalovažiti” jedan dio mature iz Hrvatskog. Naime, za prolazak ispita iz Hrvatskog maturanti više neće morati dobiti dvojku iz eseja.

Ispit iz Hrvatskog od ove školske godine moći će proći i maturanti koji na eseju ostvare 0 bodova, a dobro su napisali drugi dio ispita – test iz jezika i književnosti. NCVVO za ovo nije imao bolje obrazloženje od toga da je uvedeno na zahtjev MZO-a.

Kampus Borongaj potpuno zaboravljen

Najveća investicija u obrazovanje, kako se nekada davno tepalo Kampusu Borongaj, potpuno je zaboravljen. Ono što je trebao biti pravi mali raj za studente, danas je mjesto na koje studenti ne znaju doći bez Google Mapsa.

Ministarstvo Blaženke Divjak ne samo da se nije pozabavilo Kampusom Borongaj, već je na upit jednog saborskog zastupnika ministrica u odgovoru pokazala da u projektu u kojem je MZO trebao biti jedan od glavnih aktera, ne zna puno i da MZO ustvari ne radi ništa. Štoviše, u svome odgovoru na zastupničko pitanje ministrica je istaknula da ‘Sveučilište u Zagrebu samostalno provodi projekt izgradnje Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj’.

Pokrenula dugotrajni štrajk, a na kraju prodala zaposlenike u školama

Štrajk u školama obilježio je početak ove školske godine, trajao je više od mjesec i pol dana i bio je glavna vijest u državi. Zaposlenici u školama, to jest njihovi sindikati, od Vlade su tražili povećanje koeficijenata za 6,11 posto.

Ministrica Divjak u tome ih je podržavala, no kako je štrajk tekao, njena podrška i samoprozvana funkcija “miriteljice” je hlapjela, a bilo je i mnogo nagađanja oko toga hoće li je se premijer Plenković riješiti te hoće li ona sama odstupiti. Detaljno smo pratili štrajk iz dana u dan na portalu, a pisali smo i o grijehu ministrice Divjak koja je prodala nastavnike za 2 posto.

Ministrica nije odstupila, no klub zastupnika SDP-a pokrenuo je izglasavanje o opozivu ministrice, a rasprava o tome će se održati sutra u Saboru te ćete je u tekstu uživo moći pratiti na našem portalu. Vlada je već podržala svoju ministricu, ona se pretjerano ne brine te je izjavljivala da ima puno prioritetnijih stvari od toga.

Svi grijesi Blaženke Divjak: Sabor u srijedu raspravlja hoće li ostati ministrica
Copy link
Powered by Social Snap