GEOF: Geodetski fakultet Zagreb

O nama Preddiplomski studij Diplomski studij Kontakt Studentske udruge
Fakultet je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta, koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u znanstvenom području geodezije.
Naziv Fakulteta je SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, GEODETSKI FAKULTET.
Sjedište Fakulteta je u Zagrebu, Kačićeva 26.
Fakultet organizira i razvija nastavni i znanstveni rad kao integralni dio svog djelovanja.

Fakultet osim izvođenja sveučilišnih studija, znanstvenog i visokostručnog rada obavlja i slijedeće:
  • surađuje s poduzećima i ustanovama u geodetskoj struci u rješavanju problema, u znanstvenim istraživanjima te razradi i rješavanju stručnih zadataka putem praktične primjene znanstvenih dostignuća i suvremene tehnologije,
  • izvodi geodetske poslove i nadzor u skladu s važećim propisima,
  • surađuje s ostalim poduzećima i ustanovama u razradi i izvođenju znanstvenih i stručnih radova i daje ekspertize i mišljenja u svim područjima koja su u okviru znanstvene i stručne djelatnosti Fakulteta,
  • izrađuje investicijsku i tehničku dokumentaciju za veće, složenije i specifične projekte uz primjenu znanstvenih metoda,
  • obavlja izdavačku djelatnost, tj. izdaje knjige i druge publikacije iz područja djelatnosti Fakulteta. 
Povijest fakulteta
________________________________________
Da je nastava geodezije na zagrebačkom sveučilištu postojala prije više od dva stoljeća svjedoči udžbenik Martina Sabolovića: Exercitationes Gaeodeticae, izdan na latinskom jeziku 1775. godine. U drugoj se polovici 19. stoljeća geodetski predmeti predaju na križevačkom Gospodarsko-šumarskom učilištu. Učenik, a zatim i nastavnik na tom učilištu, dr. Vjekoslav Köröškénji autor je prvoga geodetskog udžbenika na hrvatskom jeziku Geodäsija, izdanoga 1874. godine. Njegov nasljednik Franjo Kružić autor je udžbenika Fotogrametrija i praktični dio tahimetrije, tiskanoga 1897., te Praktična geodezija ili zemljomjerstvo iz 1911. godine.
Godine 1898. osnovana je Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na njoj se osim ostalih tehničkih predmeta predavala i geodezija. Predavao ju je prof. inž. Vinko Hlavinka, autor udžbenika Geodesija, objavljenoga 1911.
Budući da je stalno rasla potreba za odgovarajućim školovanjem stručnjaka za reguliranje posjedovnih odnosa, diobe zemljišnih zajednica, komasacije zemljišta, katastarske izmjere itd., uvodi se 1908. godine poseban Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji, gdje nakon odlaska prof. V. Hlavinke od 1911. godine predavanja drži prof. Pavle Horvat. Geodetski tečaj, čija je “naukovna osnova” bila potpuno istovjetna planovima i programima geodetskog studija na visokim školama u Pragu i Beču, djelovao je pri Šumarskoj akademiji do 1919. godine, kada prelazi kao Geodetski odjel na Visoku tehničku školu, osnovanu godinu dana prije. Nastavu geodezije i dalje je vodio prof. Pavle Horvat.
Nastava geodezije izvodila se na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu u osam semestara. Osim Geodetskog odjela postojao je i Kulturno-inženjerski odjel, pa su nakon mnogih rasprava u školi, a i u široj stručnoj javnosti, ta dva odjela 1923. godine spojena.
U geodetskoj nastavi nastale su važne promjene 1926., kada je Visoka tehnička škola ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu kao Tehnički fakultet s odgovarajućim odjelima. Geodezija se predavala u sklopu Geodetsko-kulturno- inženjerskog odjela. Taj je odjel 1929. dobio naziv Geodetsko-kulturno-tehnički odjel, a pripadale su mu tri katedre: Katedra za geodeziju s predmetima Niža geodezija i Geodetsko računanje, Katedra za primijenjenu geodeziju s predmetima Državna izmjera, Premjer i regulacija gradova, Geodetsko crtanje, Fotogrametrija, Topografski premjer, Reprodukcija karata i Agrarne operacije, te Katedra za višu geodeziju s predmetima Sferna i praktična astronomija, Viša geodezija i Kartografija. Opći predmeti slušali su se na katedrama drugih odjela.
Taj se oblik nastave odvijao sve do kraja 1946., kada se uvode dva nova usmjerenja na Tehničkom fakultetu: geodetsko i melioracijsko, prema čijim se planovima i programima nastava odvijala do 1948. godine. Tada dolazi do promjene jer su tadašnje gospodarsko-političke prilike utjecale na daljnji razvoj geodetskog usmjerenja. Bilo je to razdoblje poslijeratne obnove i izgradnje u kojem se tražio sve veći broj inženjera geodetske struke te primjena novih geodetskih metoda rada uvjetovanih naglim razvojem i složenošću graditeljstva. Istodobno je došlo do zastoja u rješavanju agrarno-pravnih odnosa, a time i melioracijskih zahvata, što je imalo za posljedicu ukidanje melioracijskog usmjerenja na Tehničkom fakultetu 1951. godine.
Jedan je od važnijih događaja u razvoju organizacije geodetske nastave podjela Tehničkog fakulteta 1956. godine, kada od bivših odjela nastaju četiri nova fakulteta. Jedan od njih bio je Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (AGG), koji je u takvom ustrojstvu ostao do 1962. godine. U tom razdoblju na Geodetskom je odjelu intenzivirana nastava osnivanjem novih nastavno-znanstvenih jedinica, uvođenjem novih kolegija, imenovanjem novih nastavnika, te pribavljanjem nastavnih pomagala i instrumenata. To je dovelo do osnutka samostalnoga Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Osnovne su djelatnosti Geodetskog fakulteta nastava i znanstveno-istraživački rad na polju geodezije.
Uprava fakulteta
________________________________________
Dekan upravlja Geodetskim fakultetom, njegov je čelnik i voditelj.
Dekan je: prof. dr. sc. Miodrag Roić.
Prodekani zamjenjuju dekana u njegovoj odsutnosti i pomažu mu u radu. 
Prodekan za nastavu i studente je: doc. dr. sc. Dražen Tutić.
Prodekan za znanstveni rad i međunarodnu suradnju je: prof. dr. sc. Tomislav Bašić.
Prodekan za financije i poslovanje je: prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić.
Fakultetsko vijeće je stručno tijelo Fakulteta. Fakultetsko vijeće čine:
  • svi zaposlenici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja,
  • jedan predstavnik zaposlenika izabranih u znanstvena zvanja,
  • jedan predstavnik zaposlenika izabranih u nastavna zvanja,
  • četiri predstavnika zaposlenika izabranih u suradnička zvanja,
  • pet predstavnika studenata od kojih je jedan predstavnik studenata poslijediplomskog studija.

Na preddiplomskom studiju postoje dva smjera:

  • Studij geodezije
  • Studij geoinformatike

Na diplomskom studiju ustrojavaju se dva smjera:

  • Studij geodezije
  • Studij geoinformatike
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – GEODETSKI FAKULTET
Kačićeva 26, HR-10 000 Zagreb
Tel.: + 385 (1) 4639 222
Faks: + 385 (1) 4828 081
MB: 3204987
OIB: 43594593297
ŽR: 2340009-1100010196
Studentska referada-tel.: + 385 (1) 4639 288
e-mail: referada@geof.hr
Studentski zbor
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu je krovno predstavničko tijelo studenata, a jedan od njegovih sastavnica je i Studentski zbor Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta osnovan je kada i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine iako je sa aktivnim djelovanjem počeo nekoliko godina kasnije. Službeno se sastoji od 14 članova (dvoje predstavnika za svaku godinu preddiplomskog i diplomskog studija, starog studijskog programa te poslijediplomskog studija). Studentski zbor zastupa prava i interese svih studenata Geodetskog fakulteta. Članovi zbora sudjeluju u Fakultetskom vijeću, Odboru za nastavu, te u ostalim odborima koji se osnivaju vezano uz aktivnosti na fakultetu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ima i svog predstavnika u Sveučilišnom zboru.
Ekscentar
Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Izlazi jednom godišnje, a pokriva područje studentskog života, geodezije, geoinformatike i ostalih srodnih disciplina znanstvenog, stručnog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Izdaje ga Studentski zbor Geodetskog fakulteta, zasnovan je na volonterskom radu studenata i u potpunosti je besplatan svim čitateljima. Autori članaka su studenti, profesori i asistenti matičnog fakulteta te domaći i inozemni stručnjaci iz područja geodezije i geoinformatike. Osim u tiskanom obliku, časopis je u potpunosti dostupan i u digitalnom obliku na web portalu Hrčak.
Sa znanstvenog stajališta Ekscentar primarno pokriva područje geodezije i geoinformatike. Međutim, zbog sve veće interdisciplinarnosti struka u časopisu su zastupljena i područja iz građevinarstva, informatike, astronomije, aeronautike, geodinamike, geofizike, arhitekture i ekologije.
Ekscentar objavljuje i radove diplomiranih inženjera geodezije, koji se u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije priznaju kao stručni radovi, u svrhu dobivanja bodova potrebnih za članstvo i stjecanje ovlaštenja za izvođenje geodetskih radova.
Jedan od ciljeva sadašnjeg uredništva je zadržati titulu najboljeg studentskog časopisa u Republici Hrvatskoj. Dijelom kroz obrazovanje i informiranje o novitetima u području geodezije i geoinformatike, a dijelom kroz informiranje o društvenim i kulturnim aktivnostima studenata. Uredništvo Ekscentra radi i na suradnji studenata, kako na matičnom fakultetu, tako i među fakultetima, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu. Neki od primjera su suradnja sa studentima Građevinskog, Arhitektonskog i Grafičkog fakulteta u Zagrebu, kao i suradnja sa studentima Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju iz Ljubljane te studentima Odsjeka za geodeziju Građevinskog fakulteta u Beogradu.
Časopis je postao i prepoznatljivi dio akademske zajednice, o čemu svjedoči više od 33500 posjeta na web portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčku, a jedan dio članaka završi i na web portalu Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI.
Ekscentar putem članaka djeluje u široj državnoj, geodetskoj, geoinformatičkoj i građevinskoj zajednici. Od 1997. godine svojim člancima pomaže stručnjacima u rješavanju raznih problema, zadataka i stručnih projekata.
 
Najveće priznanje časopisu Ekscentar je dobivanje posebne Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine. Tijekom 15 godina tiskanja, Ekscentar je postao časopis s najvećom nakladom u kategoriji geodetskih časopisa u Republici Hrvatskoj, a ujedno je i jedini besplatan. Uz sve to slovi i kao jedan od najboljih studentskih časopisa u regiji.
Uredništvo časopisa primarno nastoji objavljivati radove geodetske, geoinformatičke i građevinske tematike, a potom i ostalih srodnih struka. Radovi se šalju uredništvu elektroničkim putem, a ono potom donosi odluku o njihovom prihvaćanju. Svi radovi podliježu recenzentskom postupku, kojim se postiže kvaliteta časopisa. Radove recenziraju doktori, magistri znanosti; većinom zaposlenici Geodetskog fakulteta te Državne geodetske uprave. Nakon uspješno provedene recenzije svi radovi podliježu lektorskom postupku.
Uže uredništvo broji šest članova, dok u postupku stvaranja novog broja sudjeluje približno 50 redovitih suradnika samog časopisa.
Suradnici:
  • Studentski zbog Geodetskog fakulteta
  • Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu
  • Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezija
  • Državna geodetska uprava
  • Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa
  • Katastar Grada Zagreba
  • GEOCentar
  • Geodetski list
  • Geomatika Smolčak 
  • Hrvatski hidrografski institut
  • IGSM (International Geodetic Student Meeting)
  • GEOFOTO
  • RGSM (Regional Geodetic Student Meeting)

Ocjene Glasova: 2 Ocjena: 3.28
Kvaliteta nastave -
Opremljenost učionica -
Knjižnica -
Izvannastavne aktivnosti -
Dostupnost interneta -
Prostori za druženje -
Mogućnosti zapošljavanja -
Preporuka upisa -

Pregled ocjena za prijašanje akademske godine

2012/2013 Glasova: 2 Ocjena: 3.28

Profesori

Ime i prezime Predmet Ocjena
Lili Gracin -
Maja Ivančić -
Goran Jurakić -
Ljiljana Pleše -
Radan Vujnović -
Olga Bjelotomić -
Jaša Čalogović -
Marijan Grgić -
Branko Kordić -
Ana Kuveždić Divjak -
Dražen Odobašić -
Marina Rajaković -
Mariana Tir -
Ela Vela Bagić -
Igor Birin -
Mateja Dumbović -
Tomislav Džapo -
Domagoj Ruždjak -
Davor Sudar -
Nikol Radović -
Željka Tutek -
Vida Zadelj-Martić -
Krešimir Babić -
Luka Babić -
Jelka Beban-Brkić -
Almin Đapo -
Dubravko Gajski -
Ivka Kljajić -
Dražen Tutić -
Robert Župan -
Hrvoje Božić -
Roman Brajša -
Bojan Vršnak -
Siniša Mastelić Ivić -
Damir Medak -
Branka Mraović -
Gorana Novaković -
Boško Pribičević -
Miodrag Roić -
Nevio Rožić -
Drago Špoljarić -
Nada Vučetić -
Đuro Barković -
Brankica Cigrovski-Detelić -
Mira Ivković -
Zlatko Lasić -
Željko Bačić -
Tomislav Bašić -
Mario Brkić -
Stanislav Frangeš -
Zdravko Kapović -
Miljenko Lapaine -

Odgovori