Pretraga

Zadnji je dan nastave u ovoj školskoj godini: Evo 14 najbitnijih stvari koje su se dogodile

A- A+

Obvezne COVID potvrde, promjene na maturi, nacionalni ispiti, ukidanje strukovnih smjerova, stipendija, prosvjedi i povećanja plaća nastavnicima. Neki su to od ključnih događaja koji su obilježili ovu školsku godinu. Danas, 21. lipnja, zadnji je dan nastave za osnovnoškolce i srednjoškolce diljem zemlje pa smo napravili pregled onog najbitnijeg u tom resoru u ovoj školskoj godini.

razred, učionica, škola

Foto: Pixabay

Ova školska godina bila je dosta zanimljiva. Uz tek neke naznake ‘novog normalnog’, više manje vratili smo se na staro. Nastava u razredima, bez maski, bezbrižno druženje pod odmorom. Dosta se toga dogodilo, od prvog dana nastave u ovoj školskoj godini, pa do zadnjeg, koji je danas, svjedočili smo brojnim pozitivnim i negativnim pojavama, a sada smo ih, prigodno, sve okupili na jedno mjesto.

Drama oko COVID potvrda

Sredinom studenoga, tek dva mjeseca od početka školske godine, uvedene su obvezne COVID potvrde za javne službenike, pa tako i nastavnike te drugo osoblje u školama diljem države. Oni koji nisu, uslijed preboljenja ili cjepiva, imali COVID potvrde, mogli su se testirati dvaput tjedno, a troškove je pokrivala država preko škole. Manje su trzavice nastale s nastavnicima koji nisu na vrijeme dobivali povrat novca potrošenog na brze antigenske testove, a veće kod onih koji nisu preboljeli, nisu se htjeli cijepiti, a ni testirati, dok su istovremeno dolazili na svoja radna mjesta.

Školski sindikati COVID potvrde dali su na ocjenu Ustavnom sudu, ali nisu naišli na razumijevanje. Zbog COVID potvrda podijeljeno je nekoliko otkaza, a u određenim je situacijama morala reagirati i policija pa je došlo do uhićenja učitelja. Zbog mjere o COVID potvrdama održano je nekoliko prosvjeda, a u nekom je trenutku osnovan i novi nastavnički sindikat – Prosvjetitelj. Ta je manja sindikalna organizacija ambiciozno najavljivala i štrajk u nekoliko škola gdje su uspjeli okupiti dovoljan broj članova, no kako smo izvijestili, od toga nije bilo ništa i štrajk se nikada nije održao.

Izdvojeni članak
uhićena učiteljica OŠ

[VIDEO] Drama ispred osnovne škole, uhićena učiteljica: ‘Desetak puta su je opomenuli’

Učenici puno više u klupama, nego online

Ove školske godine, kao i prethodne, odluke o prelasku na online nastavu za učenike kako osnovnih tako i srednjih škola donosile su se na regionalnoj razini, ovisno o broju zaraženih učenika i nastavnika te epidemiološkoj slici na pojedinom području. Ipak, ove godine učenici su puno više vremena proveli u školskim klupama, nego u nastavi na daljinu.

Nešto dulji prelazak na online nastavu dogodilo se prvo u studenom, a onda i koncem siječnja kada smo u Hrvatskoj dosegnuli broj od 20.000 djece koja nisu bila u školama, već zbog pozitivnog testa ili mjere izolacije, nastavu slušala od kuće. Nijednom, zbog modela donošenja odluka na regionalnoj razini, nismo imali prelazak na online nastavu na nacionalnoj razini. Manje učenika na online nastavi ove godine treba zahvaliti i drugačijim mjerama za samoizolaciju, prema kojima, za razliku od prošle školske godine, u slučaju zaraze nisu cijeli razredi učenika završavali u samoizolaciji, već samo bliski kontakti onih koji su imali pozitivan test.

Sindikati ispregovarali rast plaća

Osnovica plaće u javnim službama rast će za četiri posto, a nakon rujna ide se u nove pregovore, dok će putni troškovi iznositi 1,35 kuna po kilometru. Rezultat je to postignut nakon ukupno 14 sastanka sindikata i vladajućih. Proces je to koji nije kontinuirano tekao glatko, a sindikalisti su u nekoliko navrata govorili o mogućem novom štrajku ukoliko ne postignu dogovor s premijerom.

– Uspjeli smo postići dogovor oko tri bitne točke. Prvo je da smo uvećali iznos sredstava za sistematske preglede s 500 na 1.200 kuna. Isto tako, postigli smo dogovor oko povećanja troška za prijevoz. Do sada je taj trošak bio jednu kunu, danas smo postigli dogovor da on ide na 1,35 kuna plus korektivni mehanizam od 10 posto u varijanti da se poveća cijena goriva. I konačno, najbitnija stvar – osnovica – kompromis je postignut da s 1. svibnjem dižemo osnovicu za četiri posto, to će doći s plaćom za svibanj, rekao je koncem travnja premijer Andrej Plenković, nakon sastanka sa sindikalistima.

Uvodi se građanski odgoj u zagrebačke škole

Zagreb u škole pod svojom ingerencijom, kako je najavljeno tijekom ove školske godine, uvodi Građanski odgoj. Pripremili su ne jedan, već dva programa, jedan za osnovne i srednje škole, drugi samo za srednje. Prvi će biti izvannastavna aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje koja će se provoditi u osnovnim i srednjim školama koje to odaberu. Drugi program odnosi se na cijeli fakultativni predmet Škola i zajednica čiji je kurikulum izrađen u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Prve riječke hrvatske gimnazije gdje se pilotno i provodio već u tekućoj školskoj godini. Podsjetimo, kada su tek najavili ulazak građanskog odgoja u škole, zagrebačke su se vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem našle na udaru kritičara jer je posljednji kurikulum za tu aktivnost pripremila stručnjakinja konzervativne stranke HRAST, još za vrijeme njegova prethodnika.

Od iduće godine ovaj projekt pilotno ide u Zagreb, ali i u Primorsko-goransku županiju gdje je 17 škola izrazilo volju provoditi taj fakultativni predmet. Grad Zagreb za oba će programa – i Građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost i Škola i zajednica kao fakultativni predmet – financirati apsolutno sve, od pilotiranja i uvođenja programa, do edukacija nastavnika pa i naknada onima koji će ga provoditi ako im to bude van redovite satnice. Za obrazovanje je u ovoj godini, kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević na pitanje novinarke, Grad osigurao 2 milijuna kuna što je po njegovu mišljenju i više nego dovoljno za provedbu ova dva programa, a možda ostane i viška sredstava.

Izdvojeni članak
Tomislav Tomašević

Tomašević najavio da u zagrebačke škole ulaze čak dva programa Građanskog odgoja: Poznato kad kreću

Krenuo rat u Ukrajini, izbjeglice i u našim školama

Iako gotovo nitko nije očekivao da će u 21. stoljeću na europskom tlu doći do ratne agresije jedne države na drugu, to se dogodilo. Zbog invazije Rusije na Ukrajinu koja je krenula koncem veljače, milijuni izbjeglica preplavili su Europu. Među njima i dosta školske djece, a neki od njih utočište su potražili u Hrvatskoj. Ukrajinskoj je djeci u Hrvatskoj omogućen je nastavak školovanja pod istim uvjetima kao za naše učenike. Osnovnoškolci se upisuju u škole kojima pripadaju prema upisnom geografskom području, a srednjoškolci u iste ili slične smjerove onima koje su pohađali u Ukrajini. Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) je izdala posebne smjernice.

Prvenstveno, u smjernicama je naglašeno da bi za uspješnu inkluziju učenike iz Ukrajine stručni suradnici, nastavnici, ravnatelji, ali i učenici sami trebali raditi timski. AZOO predlaže i osnaživanje tolerancije u školama, a kada se učenici izbjeglice ocjenjuju i uključuju u redovitu nastavnu sredinu, na umu treba imati i to da se oni tek prilagođavaju na novu sredinu, kao i da će možda trebati stručnu pomoć ako pate od stresa ili traume. Ravnateljima škola savjetuje se da osnuju tim za inkluziju djece izbjeglica i imenuju koordinatora, a ideja je da taj tim, među ostalim, napravi analizu resursa škole, snaga i prepreka te donese plan priprema koje uključuju organizacijske promjene, pripremu i stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika i slično. Škole bi trebale postaviti znakove na ukrajinskom, savjetuje se da učenici i nastavnici nauče pozdrave i osnovne riječi ukrajinskog jezika.

Održani nacionalni ispiti i probna matura

Tijekom svibnja ove godine učenici osmih razreda pisali su nacionalne ispite iz pet predmeta – Hrvatskog, Matematike, Fizike, Kemije i Biologije. Krajem prošlog tjedna NCVVO je objavio prve rezultate tih ispita koji su, kako je rekao ravnatelj Vinko Filipović, očekivani te da pokazuju realnu sliku osnovnoškolskog znanja učenika u Hrvatskoj. Ispitima nisu pridodane ‘klasične’ ocjene, već ih je NCVVO podijelio u četiri razine postignuća: napredna razina, srednja razina, osnovna razina i ispod osnovne razine. Rezultati su pokazali kako većina osmaša ima osnovnu i srednju razinu postignuća iz svih pet predmeta, dok je najveća oscilacija kod Biologije i Fizike.

Tijekom ovog proljeća pisali su se i ispiti probne mature iz obveznih i izbornih predmeta. Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica u NCVVO-u, centru koji provodi maturu, bila je gošća naše Brucoš 101 konferencije. Na pitanje o rezultatima provedbe probne mature kazala nam je da je NCVOO proveo upitnik kojem je pristupilo oko 14.000 maturanata, više od pola ukupnog broja, a njih 80 posto kaže da su im probni ispiti bili izrazito korisni.

Izdvojeni članak

Izašao je novi pravilnik upisa u srednje, doznali smo koje će škole imati prijemne i iz kojih predmeta

Nova pravila za upis u srednje škole

Koncem ožujka ove godine došlo je do izmjena Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Na snagu je stupio 7. travnja, a najveća je novost da škole od sada ne moraju zadovoljavati nikakve posebne uvjete da bi provodile prijemne ispite, nego sve za to mogu podnijeti zahtjev Ministarstvu. Što se tiče upisa koji su trenutno u tijeku, za generaciju koja u srednjoškolske klupe sjeda najesen, Ministarstvo je izdalo suglasnost za provođenjem prijemnog u samo sedam zagrebačkih škola. Inače, novi pravilnik dozvoljava i da prijemni može donositi više bodova, najviše deset, dok je do sada donosio najviše pet.

Za ostatak događaja koji su obilježili ovu školsku godinu kliknite na gumb ‘nastavak teksta’.

Zadnji je dan nastave u ovoj školskoj godini: Evo 14 najbitnijih stvari koje su se dogodile
Share via
Copy link
Powered by Social Snap