Pretraga

Rješavamo jezičnu nedoumicu: Ako ste upisali FER, jeste li Ferovac ili ferovac?

A- A+

Nerijetko se govori kako su, uz ona prirodna, među najvećim bogatstvima naše države jezične raznolikosti. No kod usmenog i pisanog izražavanja niz je pravila koja se moramo slijediti. Većinu temeljnih, poput onoga o korištenju malog i velikog početnog slova, učimo još u osnovnoj školi, no to ne znači da i kasnije nećemo imati neke jezične dileme ili nedoumice. Često je među njima i ona piše li se Ferovac ili ferovac, odnosno Miočani ili miočani.

Foto: srednja.hr

‘Nedavno su završeni upisi na studijske programe, a Miočani koji su upisali FER postali su Ferovci.’ Ako vas čitajući prethodnu rečenicu ništa nije zasmetalo, na pravom ste mjestu. Naime, u ovoj rečenici dvije su greške koje se odnose na pravilo pisanja malog i velikog slova.

Ako ste upisali FER, postali ste ferovac

Nemali je broj onih koji su u nedoumici jesu li studenti FER-a Ferovci ili ferovci, a učenici MIOC-a Miočani ili miočani. Jezična pravila tu su zapravo vrlo jasna – ispravno je ove nazive pisati malim početnim slovom. Naime, objašnjeno je tako i na stranicama Instituta za hrvatski jezik, malim slovom pišu se svi ‘neslužbeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja’. Kao jedan od primjera naveden je i ferovac. Isto bismo tako pisali zetovac (radnik ZET-a), dinamovac ili hajdukovac, ali i pravaš (pripadnik Hrvatske stranke prava).

I nazivi službenih dužnosti pišu se malim slovom – dakle čelne osobe fakulteta i sveučilišta su dekan odnosno rektor. Ali, nagrada koju oni dodjeljuju je Rektorova nagrada ili Dekanova nagrada, jer se nazivi nagrada, ordenja, odlikovanja i priznanja pišu velikim početnim slovom.

Izdvojeni članak
pisanje

Znate li kada trebate koristiti zarez, a kada ne? Pronašli smo odgovor na jednu od najčešćih pravopisnih dilema

Holokaust i hrvatsko proljeće isto se pišu malim početnim slovom

Malo početno slovo koristit ćemo i, među ostalim, u nazivima proizvoda, jela, pasmina i sorta, kao i u nazivima nastalim od imena i u nazivima biljaka. Greška koja se često ponavlja kada je u pitanju pisanje početnog slova je pisanje naziva isprava velikim slovom. Primjerice, kada je dio natječajne dokumentacije domovnica, ponekada institucije traže Domovnicu. Ovo drugo je netočno jer se svi nazivi isprava pišu malim početnim slovom.

Kako je objašnjeno na stranicama Instituta za hrvatski jezik, malim slovom pišu se i nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni, religija, pokreta, umjetničkih, društvenih i znanstvenih smjerova, škola i reforma. Kao primjere povijesnih događaja koje trebamo pisati malim slovom navode holokaust, hrvatsko proljeće, hladni rat i, među ostalim, križarske ratove. Isto tako, malim početnim slovom, pisat ćemo islam, kršćanstvo, nadrealizam, renesansa, gotika, ali i bolonjski proces, čikaška škola te zagrebačka filološka škola.