Hrvatski učenici najčešće su meta ismijavanja drugih učenika i širenja ružnih glasina o njima
U sklopu PISA istraživanja koje je provedeno 2022. godine i prema kojemu su hrvatski učenici ispodprosječni po matematičkoj pismenosti, analiziralo je i aspekt školskog okruženja i kako ono utječe na učenike i njihov akademski uspjeh. Tako su analizirali odnos između učenika i nastavnika u školi, sigurnost u školi i vršnjačko nasilje. Prema rezultatima je vidljivo kako se više od 90 posto učenika osjeća sigurno u školi, a neki oblik vršnjačkog nasilja doživjelo je oko devet posto od 6.135 ispitanih 15-godišnjaka i to jednom ili više puta tjedno. Najčešće se radi o ismijavanju od strane drugih učenika i širenja ružnih glasina o njima.
Foto: Canva
Rezultati istraživanja PISA 2022, osim podataka o matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, pružaju i važne pokazatelje o osjećaju sigurnosti učenika u školi prikupljenima putem upitnika za učenike. Učenici su odgovarali na pitanja o tome koliko se sigurno osjećaju u školi i oko nje, kakvi su sigurnosni rizici u školi te jesu li bili žrtvama vršnjačkog nasilja u školi ili na internetu. Podaci pokazuju da su se u svim obrazovnim sustavima u kojima su postignuća ostala visoka, a osjećaj pripadnosti učenika povećan, učenici osjećali sigurnije i u manjoj mjeri izloženi rizicima i vršnjačkom nasilju u svojoj školi.
Obrazovni sustavi mogli bi razmotriti poboljšanje sigurnosti na mjestima izvan učionice, kao što su hodnici, kantine ili WC-i
Ispitivanje se provodilo nad 15-godišnjim učenicima, a iz Hrvatske je sudjelovalo 6.135 učenika iz 178 srednjih i dvije osnovne škole. Od ukupnog broja ispitanih učenika njih 94 posto je reklo kako se osjeća sigurno na putu do škole i iz škole te u svim školskim prostorima. Međutim, mali no ne i zanemariv udio od šest posto učenika izjavio je da se ne osjeća sigurno na putu do škole, njih četiri posto izjavilo je da se ne osjeća sigurno u svojim školskim učionicama, a njih šest posto izjavilo je da se ne osjeća sigurno na drugim mjestima u školi kao što su hodnik, kantina i WC.
– Na razini zemalja OECD-a učenici se općenito osjećaju sigurno u školi, posebno u svojim učionicama. Međutim, rezultati PISA 2022 sugeriraju da bi obrazovni sustavi mogli razmotriti poboljšanje sigurnosti na putu učenika do škole ili iz nje ili na mjestima izvan učionice, kao što su hodnici, kantine ili WC-i. U prosjeku zemalja OECD-a otprilike jedan od deset učenika nije se slagao da se na tim mjestima osjeća sigurno. U Moldaviji, Maroku i Jamajci jedan od četiri učenika izjavio je da se ne osjeća sigurno izvan učionice, dok se u Moldaviji, Azerbajdžanu i Jamajci više od jednog od šest učenika ne osjeća sigurno čak i u svojoj učionici. Međutim, u mnogim zemljama, uključujući Južnu Koreju, Portugal, Irsku, Hrvatsku, Singapur, Belgiju, Tajvan, Švicarsku, Srbiju i Nizozemsku, manje od jednog od 20 učenika osjećalo se nesigurno u svojoj učionici ili na drugim mjestima u školi, navodi se i izvješću PISA istraživanja.
Gotovo devet posto hrvatskih učenika prethodnih je godinu dana doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja jednom ili više puta tjedno
Podaci također pokazuju da u 93 posto ili više slučajeva nitko od hrvatskih učenika nije svjedočio tučnjavi, uočio bande u školi niti da je vidio učenika s pištoljem ili nožem u školi. U nešto su većim udjelima hrvatski učenici uočili da je netko vandalizirao školu, njih 10,5 posto ili su čuli prijetnje učenika upućene drugim učenicima, čemu je svjedočilo njih 13 posto.
Hrvatski su učenici u prosjeku najčešće bili meta ismijavanja drugih učenika i širenja ružnih glasina o njima. Rezultati pokazuju kako je 6,4 posto hrvatskih učenika bilo žrtvama vršnjačkog nasilja, dok je prosjek OECD-a 8,3 posto. Gotovo devet posto hrvatskih učenika prethodnih je godinu dana doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja jednom ili više puta tjedno.
PISA istraživanje također je ispitivalo i odnose između učenika i nastavnika u školi, odnosno u kojoj su mjeri škole za učenike mjesta zajedništva i pripadnosti i to kroz osjećaj pripadnosti i kvalitetu odnosa između učenika i nastavnika. Ti rezultati pokazuju da se hrvatski učenici najviše slažu s time da lako sklapaju prijateljstva u svojoj školi te da osjećaju da pripadaju svojoj školi. Najveće prosječno i ukupno neslaganje iskazuju prema tvrdnjama da se osjećaju usamljeno ili kao stranci u svojoj školi.
Učenici u Hrvatskoj uglavnom ne osjećaju strah od svojih nastavnika
Uz to, hrvatski učenici u prosjeku se najmanje slažu da su njihovi nastavnici zlobni prema njima i da osjećaju strah od svojih nastavnika. S druge strane, hrvatski učenici u najvećem se udjelu (u potpunosti) slažu da se nastavnici prema njima odnose s poštovanjem.
– Prosječno na razini zemalja OECD-a rezultati pokazuju da se 84 posto učenika (uopće) nije složilo da se osjećaju usamljeno ili isključeno u svojoj školi. Učenici se u udjelu od 79 posto nisu (uopće) složili da se osjećaju neugodno ili da ne pripadaju svojoj školi. S druge strane, 82 posto učenika (u potpunosti) se složilo da im se čini da ih drugi učenici vole. Međutim, znatan broj učenika ne osjeća društvenu povezanost u školi. Na primjer, u prosjeku zemalja OECD-a, jedan od četiri učenika ne slaže se da lako sklapa prijateljstva u školi, dok se otprilike jedan od šest učenika osjeća kao stranac ili je usamljen u školi. Štoviše, u nekim zemljama sudionicama značajne skupine petnaestogodišnjaka izvijestile su o slabom osjećaju pripadanja svojoj školi i osjećaju usamljenosti ili izoliranosti, stoji u PISA istraživanju.
Cijelo izvješće PISA istraživanja iz 2022. možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
