Bolonjski sustav je ulaskom u visoko obrazovanje izazvao negodovanje mnogih, kako studenata tako i profesora. No ne negoduje se samo zbog modela 3+2 ili 4+1, dobivanja prvostupničke diplome nakon koje se ne možete zaposliti ili manjka slobodnog vremena studenata. Uz navedeno, problem predstavlja i sam ECTS sustav bodovanja. Naime, na pojedinim su fakultetima dosta zahtjevniji kolegiji koji iziskuju više obaveza i učenja izjednačeni s manje zahtjevnima. Također način na koji se vrednuje bod stavlja dosta inteligentnije studente u isti koš s onima koji trebaj više vremena utrošiti za svladavanje gradiva.
Otkako se Bolonjski sustav proširio na hrvatske fakultete, profesori i studenti su počeli iskazivati javno nezadovoljstvo. No kako su brojni studenati iz prve generacije koju je zahvatila bolonja već diplomirali, u posljednje se vrijeme taj novi sustav sve više analizira te se o njemu raspravlja. U paketu s Bolonjom na hrvatske fakultete je stigao i ECTS sustav bodovanja. Budući da je ispravnost određivanja vrijednosti jednog boda diskutabilna, kao i izjednačavanje zahtjevnijih s dosta nezahtjevnijim kolegijima, ni potonji nije oduševio cijelu akademsku zajednicu.
Prvostupnici su nepismeni
Iz razgovora s nekoliko sveučilišnih profesora, kao i brojnim studentima te poslodavcima, proizlazi nepisano pravilo da prvostupnička diploma nije zapošljiva. Drugim riječima, studenti koji završe preddiplomski, a nisu u mogućnosti upisati diplomski studij unaprijed znaju da su im šanse za zapošljavanje u struci gotovo nikakve.
Zbog toga se mnogi pitaju čemu uopće služi dioba studija na modele 3+2 ili 4+1 kad ste kao prvostupnik očito u očima poslodavaca još uvijek nepismeni. – Za što bi, u tom slučaju, bili osposobljeni studenti koji bi završili tri godine, a za što oni koji bi završili pet godina studija?, odgovor je koji smo dobili od Stjepana Lice, tajnika Pravnog fakulteta u Zagrebu, na upit postoji li mogućnost da se na pravu model 5+0 razdijeli kao na većini drugih fakulteta.
Dekan FER-a Nedjeljko Perić također je istaknuo kako među tvrtkama i drugim poslodavcima postoji određena doza straha jer ne znaju kakve su kvalifikacije prvostupnika. Zbog toga radije upošljavaju one koji su završili pet godina, kako bi bili sigurni da će zadovoljiti njihove potrebe.
Nisu svi studenti jednako inteligentni
Još jedan segment bolonje koji je unio nemir među studentima i profesorima je ECTS sustav bodovanja. Naime, u početku se mislilo kako veći broj bodova znači da je kolegij važniji, pa se svaki sveučilišni profesor zalagao da upravo njegov predmet nosi najviše ECTS bodova. Međutim, ovaj sustav bodovanja označava studentsko opterećenje prilikom ispunjavanja fakultetskih obaveza. Shvaćanjem prethodno navedenoga, problem ne nestaje.
Jedan bod izjednačen je s 25 do 30 radnih sati redovnih studenata, u što ulaze predavanja, učenje, seminar, vježbe i druge stvari koje su potrebne za polaganje određenog kolegija. Kako se tijekom jedne akademske godine može skupiti 60 bodova, to znači da student medicine, prava, građevine, prometa, pedagogije ili drugog fakulteta utroši jednaku količinu truda i vremena za polaganje ispita.
No svjesni smo da nisu svi fakulteti jednako zahtjevni, isto kao što nisu ni svi studenti jednako inteligentni pa ne odvajaju istu količinu vremena pri obavljanju studentskih dužnosti. Drugim rječima, ECTS sustav bodovanja izjednačava studente svih fakulteta, kao i sve studente različitih sposobnosti unutar istog fakulteta. No kad je u pitanju cijena istih, razlika je jasno vidljiva.
Zahvaljujući spomenutim bodovima, ni kolegiji ne nose realan broj. Primjerice na prvoj godini diplomskog studija novinarstva na FPZG-u svaki kolegij nosi sedam bodova, što nije nimalo logično. Naime, za polaganje nekih predmeta je dovoljno naučiti manje zahtjevnu literaturu, dok za druge morate dolaziti na predavanja i seminare, pisati izvještaje od 20-ak stranica te uz to naučiti poveće i dosta zahtjevnije gradivo. Prema tome bi svaki dekan trebao razmisliti o analizi bolonjskog sustava kako bi se loši dijelovi izbacili, a zadržalo samo ono što u tom sustavu doista vrijedi.
