Nek jednom i mi šefujemo Švabama: Hrvatsko-njemački tim predvođen Ivom Tolić za svoj rad zavrijedio naslovnicu istaknutog znanstvenog časopisa

Hrvatski i njemački znanstvenici pod vodstvom naše istaknute znanstvenice Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković te Nenada Pavina s Fizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, objasnili su oscilatorno kretanje kromosoma tijekom stanične diobe, za što su zavrijedili naslovnicu uglednog znanstvenog časopisa ‘Molecular Biology of the Cell’.

Sama naslovnica predstavlja kolaž mikroskopskih slika kretanja kromosoma po diobenom vretenu tijekom stanične diobe koje su napravljene u sklopu eksperimentalnog dijela istraživanja/ foto i objašnjenje IRB

Taj časopis izdaje Američko društvo za staničnu biologiju, odnosno najveće udruženje u tom znanstvenom području na svijetu.

Naši znanstvenici došli do fantastičnog otkrića pa im svjetski časopis posvetio naslovnicu koja će se svidjeti hrvatskim bakama

Glavninu istraživanja, u kojem su objašnjeni uzroci i mehanizmi oscilatornog kretanja kromosoma oko ekvatorijalne ravnine diobenog vretena tijekom stanične diobe, provele su poslijedoktorandica Anna H. Klemm i doktorandica Agneza Bosilj, pod voditeljstvom navedenog hrvatskog dvojca.

U radu je pokazano da motorni proteini imaju ulogu u poravnavanju kromosoma u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena time što reguliraju polimerizaciju mikrotubula, proteinskih vlakana na koje su vezani kromosomi. Postizanje ovih rezultata omogućila je sinergija najmodernijih metoda stanične biologije uključujući mikroskopiju živih stanica i laserske škare s razvijanjem fizikalnih modela.

Oscilatorno kretanje kromosoma do sada je predstavljalo nepoznanicu znanstvenicima, a s obzirom da je kretanje kromosoma iznimno važno i za njihovu pravilnu diobu tijekom diobe stanice, novim se spoznajama doprinosi i dodatnom povećanju temeljnog znanja o staničnoj diobi na molekularnoj razini te razumijevanju osnovnih mehanizama diobe stanice što ostavlja prostor za njihovu regulaciju i manipulaciju u procesima nastanka i liječenja raznih bolesti vezanih za staničnu diobu.

– Samo oscilatorno kretanje kromosoma uistinu je fascinantno i do sada je znanstvenicima predstavljalo veliku zagonetku jer nam nisu bili poznati uzroci i mehanizmi takvog gibanja. Čak trećinu vremena ukupnog trajanja stanične diobe kromosomi se na taj način gibaju oko ekvatora diobenog vretena, a njihovo gibanje značajno je i za njihovu pravilnu diobu, stoga mi je posebno drago da je naš tim cijeli taj proces uspio i znanstveno objasniti. Istaknula bih da su na ovom istraživanju većinu posla odradili mladi znanstvenici čime je ovaj uspjeh još i veći , izjavila je voditeljica eksperimentalnog dijela istraživanja Iva Tolić, za website svog Instituta Ruđer Bošković.

Odgovori