Pretraga

Ovo su obrti za koje su se hrvatski učenici školovali prije 150 godina

A- A+

Svjedoci smo da iz godine u godinu izumiru određeni zanati, zbog kretanja na tržištu, ali i promjenu u principu izrade, obrade te tretiranja predmeta, materijala, naprava i sličnog. Tako će recimo od jeseni biti ukinuti smjerovi poput pomoćnog mlinara, glazbalara, oplemenjivača tekstila pomoćnog tapetara ili pomoćnog parketara. No, uistinu je interesantno pogledati za koja su se sve obrte školovali učenici u Hrvatskoj prije 150 godina. Ona nam mnogo govore i o tadašnjem načinu života.

Izvor fotografije: Školske novine

U članku koji je 15. svibnja 1866. godine objavljen u glasilu Napredak, nastoji se upozoriti profesore kako bi trebali podučavati mladež o životinjama i njihovoj važnosti, obzirom da se mnogo obrta bavi obradom materijala životinjskog podrijetla.

Izdvojeni članak

Ukida se 50 nastavnih programa u srednjim školama


Za one koji žele znati više!

Riječ latakah znači tkanine, materijali, što smo pronašli u knjizi Bogoslava Šuleka ‘Lučba za svakoga’ ili ‘Popularna kemija’, gdje veliki hrvatski jezikoslovac između ostaloga daje praktične životne savjete. – Mrlje od duhana očistit ćeš iz svih latakah žumancem i sapunskom žesti, a poslije splahni latak u rakiji ili još bolje u vino­voj žesti, savjetuje Šulek.

Suknar, kožar, krznar, rukavičar, klobučar, čizmar, mesar, remenar, šćetkar, vlasuljar, sapunar, voščenar, ribar, sedlar, gunjar i torbar su zanimanja koja se navode kao primjer nekolicine njih koji su izravno vezani za obradu životinjske materije.

Čak ako i ovlaš pregledamo listu, jasno je uočljivo da većina nabrojanih zanata, više nije prisutna u hrvatskim srednjim školama. Neka od zanimanja su u međuvremenu postala prezimena, što nije iznenađujuće obzirom da su zanimanja oduvijek bila plodno tlo za nastanak prezimena.

No, vratimo se na članak gdje se dalje upozorava nastavno osoblje kako treba više pozornosti posvetiti poduci đaka praktičnim znanjima, umjesto isključivo teoretskih.

– Već s toga uvidja svaki učitelj, da mu je sveta dužnost što ozbiljnije proučiti korist i porabu životinjskih latakah, što ako neučini, već samo suhoparno izbraja životinje i lik njihov, ne samo da nije ništa naučio povjerenu si mladež, već naprotiv prenapunio joj pamet pojmovi nerazumljivimi, na kojih mjestih mogaše smješćivati razumljive i koristne, stoji u zadnjoj rečenici Napretkova članka.

Ovo su obrti za koje su se hrvatski učenici školovali prije 150 godina
Share via
Copy link
Powered by Social Snap