Lektire na ekranu: Prema ovim su djelima za maturu snimljeni filmovi

Na popisu ovogodišnjih lektira za esej našla su se neka od najpoznatijih djela domaće i svjetske književnosti koja su ujedno i doživjela filmsku adaptaciju. Iako film nikada ne može zamjeniti čitanje samog djela i takva se praksa nikako ne preporučuje, pogotovo kada idete polagati maturu, nakon čitanja dobre knjige valja pogledati neka od ovih remek-djela filmske umjetnosti. Različitost u pisanoj i ekraniziranoj verziji mogla bi vas iznenaditi.

Na popisu djela za esej više i niže razine mature našlo se ukupno 15 lektira. Od njih 15, što stranih što domaćih, čak je 10 doživjelo svoju filmsku adaptaciju, neka i višekratno.

Objavljen popis svih lektira za esej iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi

Svjetska književnost

Stranac

Prva na popisu djela više razine je novela Alberta Camusa iz 1942. godine – Stranac. Na temelju ove francuske novele nastala su čak dva filma, od kojih prvi davne 1967. godine. Tada je pod redateljskom palicom Luchina Viscontija nastao talijanski film ‘Lo straniero’ (Stranac), s Marcellom Mastroiannijem u glavnoj ulozi.
Drugi film nastao po uzoru na ovo poznato djelo jest ‘Yazgı’ (Sudbina). Riječ je o turskoj drami redatelja Zekija Demirkubuza, koji je 2001. novelu i prilagodio ekranu. Spomenuti je film prikazan godinu kasnije na prestižnom filmskom festivalu u Cannesu.

Preobražaj

Na popisu djela za esej na državnoj maturi našlo se i najpoznatije djelo Franza Kafke, Preobražaj. Djelo iz 1915. godine čak je nekoliko puta adaptirano u film. ‘Förvandlingen’, švedski film iz 1976., redatelja Ive Dvorák; ‘Prevrashchenie’, ruski film iz 2002. redatelja Valerija Fokina te ‘Metamorphosis’, kanadski film redatelja Chrisa Swantona iz 2012. samo su neke od adaptacija poznate Kafkine pripovijetke.

[Matura '17] Šalabahter za esej: Zašto je Raskoljnikov toliko neodoljiv

Zločin i kazna

Djelo koje se najviše puta ponavljalo na eseju državne mature ujedno je i jedan od najpoznatijih ruskih klasika – Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. O popularnosti djela svjedoči i činjenica kako je od njegova nastanka na temelju romana snimljeno, procjenjuje se, čak 25 filmova.
Prvi film nastao je 1923., a ime je dobio po glavnom liku, ‘Raskolnikow’ (Raskoljnikov).

Među poznatijima su i ‘Crime and Punishment’ (Zločin i Kazna) iz 1935., redatelja Josefa von Sternberga, te ‘Преступление и наказание’ (Zločin i kazna) iz 1970., Sovjetska drama u dva djela nastala pod redateljskom palicom Leva Aleksandroviča Kulidžanova.

Jedno od poznatijih adaptacijama ovog djela je i istoimeni TV film iz 1998. u kojemu glavne uloge tumače poznati glumci Patrick Dempsey kao Raskoljnikov, te Ben Kingsley kao istražitelj Porfirij Petrovič.

Zanimljivo je u ovom kontekstu spomenuti i kako je jedan od najpoznatijih redatelja svih vremena, Alfred Hitchcock u jednom intervjuu bio upitan je li ikada razmišljao o filmskoj adaptaciji djela. Hitchcock je potom objasnio kako bi mogao napraviti odličan film od dobre i osrednje knjige, ali nikada od ovako odlične knjige, jer bi film uvijek bio opterećen usporedbama.

Hamlet

Među lektirama koje su najviše puta ekranizirane zasigurno je Shakespeareov Hamlet, koji je svoju prvu ekranizaciju doživio 1900. godnine, u kratkom petominutnom obliku. Gotovo pola stoljeća kasnije, 1948., snimljen je najpoznatiji i jednini ‘Hamlet’ koji je do sada osvojio Oscara. Redatelj je bio Laurence Olivier, koji je ujedno i tumačio ulogu mladog danskog kraljevića.

Prvi Hamlet u boji snimljen je dvadeset godina kasnije, redatelj je bio Tony Richardson, a Hamleta je glumio Nivol Williamson.

Jedna od najopopularnijih filmskih adaptacija ovog djela jest ona iz 1990. godine, redatelja Franca Zeffirellija. Glavnu ulogu Hamleta tumačio je tada planetarno popularni Mel Gibson, a u filmu se pojavljuju i Glenn Closse te Helena Bonham Carter.

Vremenski najdulja, a ujedno i najautentičnija adaptacija djela jest ona iz 1996. Redatelj Kenneth Branagh odlučio se na neskraćivanje Shakespeareove drame, već je u svom četverosatnom filmu koristio njegov originalan scenarij. Glavne uloge tumačili su Kenneth Branagh, Derek Jacobi i Kate Winslet, a film je ‘zaradio’ čak četiri nominacije za Oscara.

Osim što je velik broj puta Hamlet adaptiran i pretvoren u film, šekspirijanski elementi tog djela mogu se uočiti i u drugim poznatim filmovima, poput Kralja lavova.

Maturanti otkrivaju koje bi djelo s popisa lektira voljeli obrađivati na eseju, a koje ne bi

Antigona

Iako češće u obliku kazališne predstave ili opere i Sofoklova grčka tragedija Antigona, čak je tri puta bila filmski adaptirana. Prvi puta je jedno od najznačajnijh djela svjetske književnosti na filmskom platnu bilo prikazano tek 1961. godine. Film ‘Antigoni’ usko prati priču, ali ima nešto drugačiji završetak – Kreont se povlači s prijestolja i napušta Tebu. Redatelj filma je Yorgos Tzavellas, a uloge tumače Irene Papas, Manos Katrakis i Maro Kodou.

Modernu adaptaciju grčka je tragedija doživjela 2011., u filmu Brune Coppole, te 2012. u filmu ‘Antigone’ redatelja Antonia D’Alfonsa.

Nora ili Kuća lutaka

U vrijeme svog nastanka, 1897. Ibsenova Nora (Kuća lutaka) podigla je prašinu u javnosti zbog stava o braku i samostalnosti žene u tada konzervativnijem društvu. Nora je prvi puta pretvorena u gluhonijemi film ‘A Doll’s House’ iz 1922. Redatelj filma bio je Charles Bryant, a zanimljivo je da je ulogu Nore tumačila Alla Nazimova, koja je pod pseudonimom Peter M. Winter Ibsenov scenarij prilagodila ekranu.

Godnie 1973. premijeru su doživjela dva filma istog naziva i tematike- ‘A Doll’s House’ redatelja Josepha Loseya s Jane Fonda u glavnoj ulozi i redatelja Patricka Garlanda s Claire Bloom i Anthony Hopkinsom u glavnim ulogama.

Osim televizijske i filmske verzije, drama je izvođena i putem radija, u obliku radio-drame.

Maturant urnebesno iskomentirao ubojice s popisa lektira te dao neodoljiv zaključak

Domaća književnost

Dundo Maroje

Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića, prvi puta izvedena davne 1551. godine u Kneževom dvoru u Dubrovniku. Prema ovom poznatom starohrvatskom djelu izrađena je predstava, ‘Dundo Maroje’ iz 1983. godine, koja je snimljena i prikazana na televiziji. Redatelj je Ivica Kunčević, a glavne uloge tumače Zlatko Crnković kao Dundo Maroje, Mustafa Nadarević kao Pomet, te Mira Furlan kao Petrunjela.

Gospoda Glembajevi

Ništa manje poznato nego Krležino djelo iz 1928. istoimena je adaptacija njegove drame ‘Gospoda Glembajevi’. Film je 1988. nastao pod redateljskom palicom Antuna Vrdoljaka, a glavne uloge tumače Mustafa Nadarević, Ena Begović i Tonko Lonza.

Kiklop

Prema romanu Ranka Marinkovića, ‘Kiklop’, 1982. Antun Vrdoljak snimio je cjelovečernji igrani film u produkciji tadašnje Televizije Zagreb. U filmu je glavnu ulogu Melkiora Tresića tumačio Frano Lasić, a u ostalim ulogama se pojavljuju Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Boris Dvornik i Mustafa Nadarević.

Posljednji Stipančići

Prema romanu Vjenceslava Novaka, ‘Posljednji Stipančići’, 1968. snimljen je istoimeni film u crno-bijeloj tehnologiji.
Ova TV drama prikazuje propadanje jedne stare plemićke obitelji u pozadini političko-društvenih previranja s kraja devetnaestog stoljeća u Senju, rodnom gradu pisca Vjenceslava Novaka. Režiju potpisuje Eduard Galić, a scenarij je prilagodio pjesnik Jure Kaštelan. Glavne uloge tumače Nada Subotić, Helena Buljan i Fabijan Šovagović.

Odgovori