Kubanski model obrazovanja: Znanje nije roba, ali jeste izvozni proizvod

Ljuta potreba i nezgodni susjedi Kubance su natjerali da se okrenu obrazovanju i medicini. Danas je njihov zdravstveni sustav jedan od najboljih na svijetu, a deseci tisuća studenata iz inozemstva dolazi na njihove medicinske fakultete donoseći milijune dolara.

Kuba, jedna od preostalih oaza komunizma u svijetu, desetljećima grca u ekonomskim problemima no od svog puta ne odustaje. Taj put podrazumijeva između ostalog veliki postotak ulaganja u zdravstvo i obrazovanje na koje se vođa revolucije Fidel Castro odlučio zbog svoje političke vizije, ali i američkog embarga koji je Kubance prisilio da se okrenu vlastitim resursima.

Četvrtina studenata medicine dolazi iz inozemstva

Zahvaljujući takvom pristupu je kubanski zdravstveni sustav postao jedan od najuspješnijih na svijetu. Tezu o kvaliteti potvrdilo je prije nekoliko dana glasilo kubanske Komunističke partije Granma Interacional u kojem je objavljeno kako je od 47 676 studenata šestogodišnjeg studija medicine njih više od 10 tisuća iz inozemstva.

Golem priljev inozemnih studenata ovaj karipski otok može zahvaliti i činjenici da uz stipendiranje stranaca koje traje već 15 godina od prošle jeseni prihvaćaju studente koji sami plaćaju školarinu ili ih pak šalje država.

Strani studenti poludjeli za zdravstvenim fakultetima Istočne Europe, Zagreb sve poželjniji

Osim međunarodne reputacije veliki broj stranih studenata Kubi donosi i znatan priljev deviza. Tako je na primjer od svega 900 studenata koji su stigli na studije iz Južnoafričke Republike utrženo oko 10 milijuna dolara, tvrdi Granma, a prenosi Studomat.

Medicinski radnici po svijetu Kubi priskrbe 6 milijardi dolara

Iako se kubanske vlasti vode krilaticom ‘Znanje nije roba’, popularnom među našim studentima očigledno je kako znanje usprkos tome jeste izvozni proizvod. I to u kubanskom slučaju najbolji izvozni proizvod.

Naime, više od 60 tisuća medicinskih djelatnika s ovog karipskog otoka radi u 50-ak država diljem svijeta. Pola od tog broja je na privremenom radu u prijateljskoj im Venecueli.

Uz to, od stručnjaka iz područja medicine koje vlasti šalju u inozemstvo u državni proračun se slije gotovo 6 milijardi dolara godišnje.

Od tako ustrojene sinergije obrazovanja i medicine veliku korist ima i domaće stanovništvo. Kuba ima jednog liječnika na 170 pacijenata što je znatno bolje i od stanja u europskim državama koje tradicionalno imaju dobro zdravstvo poput Njemačke gdje je taj omjer gotovo dvostruko viši.

Također, ova otočna zemlja uz SAD, Japan, Kanadu i Francusku ima najveću stopu preživljavanja raka dojke, prostate i debelog crijeva, a da pritom po pacijentu izdvaja 20 puta manje novca od svog sjevernog susjeda.

Odgovori