Besplatni školski obroci završavali su u smeću pa je škola pitala učenike što žele: Ovo su tražena jela
Iako je odluka o besplatnim školskim obrocima uglavnom dočekana s oduševljenjem, neke su škole od rujna uvele nove, zdravije verzije menija koje baš i nisu popularne među učenicima. Zbog toga je Osnovna škola Srinjine provela anketu među učenicima kako bi oni mogli izraziti svoje mišljenje. Razgovarali smo s ravnateljicom o tome što učenici žele, odnosno ne žele jesti te kako se suočavaju s velikim količinama hrane koja se baca.
Foto: Pixabay
Uoči početka drugog polugodišta prošle školske godine, donesena je odluka kako će djeca u svim hrvatskim osnovnim školama dobivati besplatne obroke. Iako je ova inicijativa uglavnom dočekana s oduševljenjem, brzo su se počeli pojavljivati problemi u školama, posebno u onima koje nemaju vlastite kuhinje. Zbog toga su neke škole morale osmisliti načine kako će učenicima osigurati obroke, što je dovelo do određenih izazova.
Osnovna škola Srinjine, koja je pod ingerencijom Grada Splita, nije bila iznimka. Djeca i roditelji nisu bili zadovoljni novim menijem, smatrajući ga manje ukusnim i manje zadovoljavajućim u odnosu na početne obroke koji su uključivali krafnu, čokoladno mlijeko ili burek. Ravnateljica te škole, Zrinka Mužinić-Bikić, svjesna je nezadovoljstva među učenicima zbog čega je provedena anketa među učenicima kako bi saznali njihove želje i pritužbe u vezi s obrocima.
Djeca vole nezdravo, a mrze zobenu kašu
Rezultati ankete pokazali su da učenici preferiraju neke od prvotnih obroka, poput buhtle, savijače od sira i špinata, a zadovoljni su i pitom od jabuka i kuhanim štruklima, s tim da su im štrukli jako ukusni, ali istovremeno premali za jedan obrok. Zadovoljni su kada dobiju voće i/ili mliječne proizvode kao dio marende.
– Rezultati su pokazali da su učenici zadovoljni manjim dijelom obroka koje su do tada imali priliku jesti. Učenici su naveli pojedine vrste marende koju su dobivali u samom početku, poput integralne pletenice, integralne piroške sa sirom, bakinog slanca, bureka sa sirom, sendviča s puretinom, običnog sendviča, čokoladnog mlijeka, voćnog jogurta, pite od jabuka i sl. Osim toga, premda kažu kako znaju da je nezdravo žele i krafne, hrenovke u tijestu, ‘normalnu’ pizzu umjesto ove s povrćem… Zobena kaša im se u najvećoj mjeri ne sviđa ni u jednoj varijanti, a posebno im se ne sviđa količina cimeta koja se u njoj nalazi. Za sirne namaze navode da su kiseli i da bude premalo namaza kada im je i odgovarajućeg okusa, kazala je ravnateljica Mužinić-Bikić.
Problem bacanja nepojedene hrane
Ravnateljica također objašnjava kako škola nema vlastitu kuhinju ni blagovaonicu i da obroci stižu putem vanjskih dobavljača, temeljem javne nabave koju je proveo Grad Split. Iako je bio problem oko bacanja nepojedene hrane, učenici su se uglavnom odgovorno ponašali prema obrocima.
Na pitanje o mogućim rješenjima, ravnateljica navodi kako je jelovnik djelomično izmijenjen kako bi se udovoljilo željama učenika, ali da se nadaju postizanju bolje ravnoteže između želja učenika, objektivnih ograničenja i zdravijih opcija. Također, pitali smo ju postoji li način na koji bi se bacalo manje hrane, pogotovo ako je hrana ispravna i sigurna za konzumaciju.
– O ovim mogućnostima smo raspravljali na Aktivu ravnatelja i u Gradu. Jedan od prijedloga je bio da se, na dnevnoj bazi, prikupe marende koje ostanu nepreuzete od strane učenika i podijele potrebitima ili preko udruga ili preko Crvenog križa ili na neki treći način. Sve to zahtijeva određenu logistiku i nije jednostavno kako na prvi pogled može izgledati. U međuvremenu, mi smo od svojih učenika tražili odgovorno postupanje i veći broj njih, ukoliko ga neće pojesti u školi, obrok ponese kući, rekla je ravnateljica.
Grad Split upoznat s problematikom
Na kraju, ravnateljica ističe da su slični problemi s obrocima zabilježeni u drugim školama u Splitu i da su komunicirali s drugim ravnateljima i Gradom Splitom kako bi riješili ovu problematiku.
– Grad Split je upoznat s problematikom, a dostavljeni su im i podatci o provedenoj anketi među učenicima s molbom da se krene u izmjene menija, zaključila je Mužinić-Bikić.
Podsjetimo, financiranje školskog obroka svim učenicima osnovnih škola uvedeno je u siječnju ove godine. Za to se zauzela inicijativa ‘Pravo svakog djeteta na školski obrok‘ koju su pokrenule profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu. Rezultati njihova istraživanja su pokazali kako 45 posto djece u Hrvatskoj ne pojede ništa u školi, a da 85 posto ravnatelja smatra kako je nužno i potrebno da se uvedu besplatni obroci za svu djecu i da bi država trebala brinuti o tome, a ne lokalne zajednice. Međutim, nekim školama je to stvorilo problem, jer im dva mjeseca od odluke nisu bila dovoljna da se kvalitetno pripreme za takav pothvat.
