Ispovijest osobe koja je pripremala Školu za život: ‘Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe?’

U posljednja dva teksta koja ste imali prilike pročitati na našem portalu, izvijestili smo o iznosima iz EU sredstava koje su tijekom devet mjeseci uprihodili pojedini nastavnici radeći na pripremi eksperimentalne Škole za život. Najveći dio tih iznosa, ukupno više od 7 milijuna kuna, nastavnici su zaradili pišući digitalne metodičke priručnike, no prema riječima Lidije Kralj, oni nisu opravdali vrijednost za novac i bilo ih je nužno doraditi. U ovome tekstu, donosimo pogled iznutra. O dugotrajnom i konfuznom radu na pripremi Škole za život, razgovarali smo s osobom iz jedne od radnih skupina. Za potrebe teksta osobu ćemo zvati Izvor.

Montaža: srednja.hr

Izvor početak rada na pripremi Škole za život, zajedno s ostalim kolegama, bilježi u travnju 2018. nakon čega se izuzima iz nastave i posvećuje se radu isključivo na Školi za život. Same početke rada na eksperimentalnom programu Izvor nam opisuje kao pune ogromnog veselja, entuzijazma, vjere u ispravnost onoga što radi, kao i bezrezervnog vjerovanja da cijela priča mora uspjeti.

– U smislu financijske naknade, uopće nije bilo nikakvih očekivanja niti primisli. Očekivali smo samo plaću za svoj rad, i to bez pitanja i dodatnih očekivanja jer je tako bilo i tijekom 2015. i 2016., priča nam Izvor o počecima rada prošle godine u travnju.

>> Lidija Kralj kaže da priručnici, za koje je isplaćena ozbiljna lova, ne valjaju

>> Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

Godinu dana kasnije: Nevjerica i veliko razočaranje

Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

Sada, godinu dana kasnije, prevladali su nevjerica i veliko razočaranje zbog svega što se događa i kako se cijela priča vodi. U razgovoru se vraćamo na početak i razočaranje ostavljamo za kraj.

Prvi glas o dodatnim honorarima, izvan svoje plaće, članovi skupina čuli su na sastanku s pomoćnicom ministrice Lidijom Kralj početkom srpnja 2018.

– Tada smo već radili na metodičkim priručnicima jer je prvi rok završetka 20% satnice predmeta trebao biti 1. lipnja, zatim do 50% satnice do 1. kolovoza, a ostatak do 100% je bio rok 15. studenog, jer je rečeno da se korisnicima daje na korištenje 15. prosinca nakon lekture. Nismo tada još znali što će sve biti plaćeno i s kojim iznosima, osim za metodičke priručnike, što smo saznali na tom sastanku. I to bruto 4.000 kuna po satu predmeta. Primjerice Hrvatski jezik 175 sati godišnje u osnovnoj školi = 700.000 kuna bruto ili Matematika 140 sati x 4.000 = 560.000 kuna ili pak Likovni/Glazbeni 35 sati x 4.000 = 140.000 kuna. Za ostale iznose za druge aktivnosti nije se znalo, jer nisu bili rečeni, priča nam Izvor.

Pitamo Izvora, s obzirom na iznesenu računicu, na koliki je ukupno honorar računao.

– Metodičke priručnike su isplaćivali na osnovu tablice u koju su se upisivala imena ljudi koji su radili na metodičkom priručniku iz predmetnih skupina i postotak koji svakome iz skupine pripada. Svaka je skupina dijelila 100% na broj ljudi koji su sudjelovali u izradi i s obzirom na udio/uloženi trud po njihovoj procjeni i dogovoru unutar skupine. Neke grupe dijelile su taj postotak ravnomjerno, a neke ne, a ako je bilo neslaganja oko dogovora i ako se nisu dogovorili, onda je Lidija (op.a. Kralj) bila ta koja je odlučila i rekla ‘Dijelite ravnomjerno’, prisjeća se Izvor.

Smjernice za priručnike Lidije Kralj

Priča nam i kako je smjernice za izradu priručnika dala Lidija Kralj na spomenutom sastanku početkom srpnja 2018., iako su na izradi priručnika krenuli raditi još u svibnju. Dala im je upute u smislu rokova i formata priručnika, cijene rada, sadržaja i autorstva. Što se samih smjernica tiče, Izvor nam je ustupio slike iz prezentacije Lidije Kralj, uz napomenu da ‘sastanci s Lidijom nisu bili snimani, jer ona to nije dozvoljavala’.

(*Ako se dokument ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu ili kliknuti ovdje.)

Prva isplata za metodičke priručnike isplaćena je u kolovozu 2018. i to za 20% satnice predmeta, a druga u listopadu/studenom 2018. i to do 50% satnice predmeta. Nakon toga nastavili su raditi dalje do 100%.

Računica za savjetničke posjete i županijske skupove

S obzirom na to da su nastavnici iz radnih skupina Škole za život radili i na drugim aktivnostima, poput savjetničkih posjeta eksperimentalnim školama, predavanja na županijskim stručnim vijećima, itd., pitamo i o isplatama za te aktivnosti.

– Iako nam je bilo rečeno da će savjetnički posjeti biti plaćeni, plaćen je samo prvi savjetnički posjet koji je bio u lipnju tj. početkom srpnja. Računica jest dva sata predavanja = 1.300 kuna plus putni troškovi, kaže nam Izvor tijekom razgovora kojeg smo vodili prije nešto više od 20 dana.

Kaže i kako su savjetnički posjeti, kao i županijska stručna vijeća, kasnije trajala po četiri sata te u trenutku našeg razgovora honorari za to još uvijek nisu bili plaćeni.

– Do siječnja su plaćeni putni troškovi za savjetničke posjete i regionalne skupove održane u listopadu i studenom, početkom ožujka putni nalozi za skupove županijskih stručnih vijeća u siječnju, a putni troškovi za 3. savjetnički posjet u ožujku/travnju još nisu plaćeni, kaže Izvor.

‘Od početka nema hodograma, sve se radi stihijski’

Paralelno s navedenim aktivnostima, uređivali su kurikulume po novim uputama da mogu ići na e-savjetovanje (op.a. javna rasprava u studenom i prosincu uoči donošenja finalnih inačica kurikuluma), ali i mentorirali Loomen (online učionice za nastavnike).

– I to ne samo predmetnu učionicu s kolegama iz eksperimentalnih škola, već su od 15. studenog otvorene učionice za voditelje županijskih stručnih vijeća pa 15. prosinca za sve učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama. Sve to radili smo za plaću koja je ista kao i u školi, a radni tjedan sigurno je bio barem 60 sati rada, ako ne i više u nekim trenucima. Kad smo počeli raditi, nije bilo govora da će se tako brzo uključiti i ostale nastavnike u edukacije, to nam je rečeno neposredno prije no što bi edukacije počele. Ukratko, od početka nema hodograma  – dobijemo uputu za jedno i onda, dok još to radimo, za nešto drugo. Ispada da se sve radi stihijski bez plana i s ciljem da sve bude u sadašnjem mandatu, brzo, naglašava nam Izvor, dodajući da zapravo nikada nisu bili u razredu i vidjeli kako funkcionira sve ono što prenose kolegama da bi trebalo raditi u Školi za život.

Lidija Kralj obavještava ih o nekvalitetno odrađenom poslu na metodičkim priručnicima

Lidija Kralj kaže da priručnici, za koje je isplaćena ozbiljna lova, ne valjaju

Što se tiče metodičkih priručnika, Izvor se prisjeća kako je rok 15. studenog, za završetak do 100%, pomaknut do kraja studenog, a početkom drugog polugodišta, priručnici su stavljeni u virtualne učionice na Loomenu kao verzija 99% na kojoj su, prema uputi Kralj, mogli raditi do 15. ožujka ove godine. Članovi radnih skupina uz to su trebali predložiti sustručnjake i metodičare koji će pregledati metodički priručnik i dati svoj osvrt po kojem bi se potom priručnik dorađivao.

Nikakvih daljnjih isplata za priručnike nije bilo iako su članovi skupina, prema uputi nadležne osobe, popunjavali tablicu za isplatu preostalih 50% priručnika.

19. ožujka 2019. Lidija Kralj nam u zajednički kanal šalje pismo o nekvalitetno odrađenom poslu i detaljno razrađenim smjernicama, za razliku od prvih koje su bile općenite. Sada je bio propisan broj, ovisno o satnici predmeta, i to za multimedije, izborni scenariji za prilagodbe učenicima s teškoćama/darovitima, problemski zadaci, zadaci za kritičko razmišljanje… Novi rok za ‘popravak’ bio je 20. travnja, a kao primjer su navedeni priručnici iz Informatike, Engleskog jezika, Geografije, Matematike i Biologije. Radi se o predmetima mentorica iz nadležnog mentorskog tima pa se postavlja pitanje znači li to da su kolege imali te informacije, a nisu ih proslijedili dalje, pita se Izvor i pojašnjava kako su tada predmetnim timovima dodijeljeni ‘mentori’ iz mentorskom tima kao pomoć pri doradi priručnika po smjernicama Lidije Kralj. Dodaje i kako je sastanak s njima održan samo jednom.

Vijest o tome da pola posla na metodičkim priručnicima uopće neće biti plaćeno

U trenutku našeg razgovora, 20. travnja daleko je prošao, a kako nam je rekao Izvor, nitko više nije spominjao novi rok za priručnike. No osim vijesti o nekvalitetno odrađenom poslu na priručnicima, nastavnici početkom travnja dobivaju još jednu informaciju – daljnjih isplata, za preostalih 50% rada na priručnicima, neće biti.

9. travnja ove godine dobivamo informaciju da isplate neće biti, da je za metodičke priručnike sve isplaćeno te da su tako rekli temeljem izvršene revizije, nije poznato čije, te da se radi na usklađivanju ostalih troškova. Tu nam je informaciju prenijela jedna od mentorica iz mentorskog tima, kaže Izvor.

Dodaje kako nakon toga, na opetovane upite članova skupina o ostatku isplata za priručnike, MZO ne komunicira više ništa.

– Tijekom siječnja/veljače, odgovor je bio da ne znaju zašto sve stoji, jer su ugovori spremni. Naime, praksa je bila da bismo mi sve prvo odradili, a onda smo retrogradno dobivali ugovore o djelu za savjetnički posjet u lipnju, odnosno autorski ugovor za metodičke priručnike. Nijedan ugovor za ništa nije došao od rujna 2018. sve do travnja 2019. kad su došli samo ugovori za održane skupove županijskih stručnih vijeća u siječnju, ali novac još nije isplaćen na račun i iznos na ugovoru je barem četverostruko manji, kaže nam Izvor.

Cenzurirani izvještaji sa skupova na kojima su nastavnici educirali kolege za Školu za život

Zanimljiva je i priča o izvještajima sa skupova koje su članovi skupina priređivali za web stranicu Škole za život. Svoj bi izvještaj napisali, a na webu je objavljen bez nekih dijelova.

– Izvještaj nije objavljen u integralnom obliku. Poslali smo ga Lidiji Kralj jer je takva bila uputa i u objavljenom dijelu je nedostajao dio – ništa presudno, ali sama činjenica da se interveniralo u tekst na način da je sve savršeno, ostavlja gorak okus u ustima. Što se tiče pitanja koja su kolege postavljali na skupovima, a na koja nismo znali odgovor, nikada te odgovore nismo dobili da ih proslijedimo dalje. Nije to ništa negativno, već razmišljanja o tome što i kako kada krenu u frontalnu provedbu u novoj školskoj godini, priča Izvor. Izvještaje s takvih skupova možete pročitati na ovom linku.

Lažirani putni nalozi, putovanja po svijetu članica mentorskog tima, ponižavajuć skup u Ciboni…

Na kraju, Izvor nam podcrtava još neke stvari koje smatra bitnima i koje mu nisu jasne.

– Po kojem su ključu izabrane članice mentorskog tima i predmeti iz kojih dolaze? Zašto nisu zastupljeni svi predmeti? Da li je ‘povlaštenim’ mentoricama sve isplaćeno, kad su i dalje tako tajnovite i entuzijastične? Svakako postoji sumnja da je. Osim toga, ovih 20 mentorica navodno putuje po svijetu. U redu, ali koju vrijednost donose. U sklopu čega su ta putovanja i da li su ta putovanja plaćena iz projekta ili proračuna? Ako idu na putovanja da bi nešto korisno za projekt naučile i prenijele to znanje nama ostalima, zašto to ne čine, pita se Izvor i dodaje kako ‘navodno neki “gore” dobivaju svojevrsnu proviziju od ukupne vrijednosti projekta kroz cijeli period trajanja projekta’.

Priča nam o još jednoj zgodnoj praksi prilikom putovanja članova skupina na raznorazne skupove.

– Radi se o lažiranim putnim nalozima. Na primjer, više ljudi ide u istom automobilu, ali pojedinci pišu putni nalog kao da su išli vlastitim automobilom, kaže nam.

Prisjeća se skupa na koji su putovali mnogi, onog nacionalnog u Ciboni, zapamćenog po dosta groznoj pjesmici koju su svi okupljeni nastavnici recitirali i izvodili prigodnu koreografiju.

– Zaista je bilo ponižavajuće i nije imalo veze s igrifikacijom u nastavi kako je to pokušao predstaviti PR iz Ministarstva, kaže i dodaje kako zna za najmanje tri kolegice koje su izašle iz projekta s istekom prvog sporazuma ‘jer navodno više nisu mogle podnositi taj način rada’.

Koja je cijena obraza? Do kada šutjeti?

Na kraju, pitanje osobe s kojom smo razgovarali upućeno svima uključenima u projekt Škole za život.

– I za kraj pitanje, svima nama uključenima u projekt: Koja je cijena obraza? Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe nečega za što svi ističu da je previše važno za Hrvatsku? Ima mnogo nezadovoljnih u redovima mentora, ali se nitko ne odlučuje iskazati to nezadovoljstvo, a još manje na javno progovaranje o svemu, zaključuje naš Izvor koji je bezuvjetno htio ostati anoniman.

*Sutra u 11 sati objavljujemo novi tekst iz serije tekstova o financiranju Škole za život.

Povezani tekstovi na ovu temu:

Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

Lidija Kralj kaže da priručnici, za koje je isplaćena ozbiljna lova, ne valjaju

Odgovori