Pretraga

Novi uspjeh Ruđerovaca: Sudjelovali u važnom otkriću koje pomaže razumjeti kako nastaje rak

A- A+

Istraživanje međunarodnog tima znanstvenika u kojem je sudjelovalo šestero znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković otkrilo je da se određeni kromosomi češće pogrešno dijele od drugih te da to ovisi o njihovom položaju unutar stanične jezgre. Rezultati istraživanja iznimno su važni za razumijevanje staničnih procesa tijekom nastanka raka i objavljeni su u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa ‘Nature’.

istraživanje laboratorij znanstvenik

Foto: Pixabay

Međunarodni tim znanstvenika napravio je važan korak u razumijevanju nastanka raka, a sudjelovali su i hrvatski znanstvenici. Kruno Vukušić, Valentina Štimac, Isabella Koperivec, Snježana Kodba i Patrik Risteski iz laboratorija profesorice Ive Tolić u suradnji s međunarodnim multidisciplinarnim timom iz četiri nizozemska laboratorija otkrili su da se određeni kromosomi češće pogrešno dijele od drugih te da to ovisi o njihovom položaju unutar stanične jezgre. Rezultati su izuzetno važni za razumijevanje staničnih procesa tijekom nastanka raka i objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu ‘Nature’ u radu pod naslovom Nuclear chromosome locations dictate segregation error frequencies.

Povezanost kromosoma i tumora

Naša su tijela izgrađena od oko 100 bilijuna pojedinačnih stanica koje se neprestano dijele, a svaka od njih sadrži 46 kromosoma koji nose naš genski materijal. Prije nego što se stanica majka podijeli na dvije stanice kćeri, kromosomi se udvostruče, a za vrijeme diobe se podijele na dva jednaka dijela, tako da svaka stanica kći dobije 46 kromosoma.

Za diobu je odgovorno diobeno vreteno, fascinantni mikrostroj sastavljen od proteinskih cjevčica mikrotubula koji povlače kromosome u stanice kćeri. Ali ne ide sve uvijek kako bi trebalo, ponekad može doći do pogreške u podjeli kromosoma pa jedna stanica kći dobije previše kromosoma, a druga premalo. Tumorske stanice često imaju pogrešan broj kromosoma, na primjer, u stanicama raka debelog crijeva često nalazimo višak kromosoma broj 7 i 13 te manjak kromosoma broj 18, što je pak povezano s nastajanjem metastaza, napominju iz IRB-a.

Izdvojeni članak
DEMO elektrana ilustracija

U Ruđeru rade na elektrani koja bi oponašala Sunce: Žele osigurati gotovo neograničen izvor energije

Prvi puta izmjerili kretanja svakog pojedinačnog kromosoma

Nizozemski tim pod vodstvom profesora Geerta Kopsa je pokazao da su kromosomi koji se nalaze na periferiji stanične jezgre skloniji pogreškama, dok je hrvatski tim pod vodstvom Ive Tolić otkrio da uzrok tome leži u položaju kromosoma s obzirom na diobeno vreteno.

Naime, da bi se kromosomi pravilno podijelili, moraju prvo doći na ekvator diobenog vretena, koje možemo zamisliti kao minijaturnu zemaljsku kuglu. Tim profesorice Tolić postavio je tezu da će kromosomi koji se tijekom sastavljanja diobenog vretena nađu iza ‘sjevernog’ ili ‘južnog’ pola vretena najteže doći do ekvatora, što bi moglo dovesti do njihove krive podjele.

Kako bi dokazali ovu tezu, doktorandice Isabella Koprivec i Valentina Štimac, doktorand Patrik Risteski, studentica Snježana Kodba i poslijedoktorand Kruno Vukušić snimali su pojedinačne kromosome tijekom diobe ljudskih stanica, kako zdravih tako i stanica raka, mikroskopom visoke prostorne i vremenske razlučivosti.

Tako su po prvi puta izmjerili kretanja svakog pojedinačnog kromosoma i njegovu podjelu te otkrili da kromosomima koji se na početku stanične diobe nalaze iza polova vretena treba najviše vremena da stignu do ekvatora jer ne samo što moraju prijeći najduži put, nego se posebno dugo zadržavaju u blizini polova. To dovodi do njihovog kašnjenja u dolasku na ekvator, kada su ostali kromosomi tamo već lijepo poredani, a zatim i do pogreške u podjeli jer zbog kašnjenja ne stignu uspostaviti pravilne veze s mikrotubulima koji ih na kraju diobe povlače u stanice kćeri.

Izdvojeni članak

Velik korak za fizičare: Znanstvenici CERN-a pronašli tri nove čestice

Ključni rezultati

Ovi su rezultati tima s Instituta Ruđer Bošković ključni za razumijevanje veze između položaja kromosoma u stanici i vjerojatnosti njihove pogrešne podjele, s posljedicama na evoluciju tumorskog genoma i specifičnih kromosomskih anomalija tijekom razvoja.

Istraživanje u laboratoriju profesorice Tolić potpomognuto je financiranjem u sklopu projekta Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) Synergy Grant, koji vodi profesorica Tolić u suradnji s profesorom Nenadom Pavinom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i profesorom Geertom Kopsom iz Utrechta, te kolegama s MIT-a u Bostonu s ciljem otkrivanja molekularnih uzroka pogrešaka u podjeli kromosoma te kako bi se one u budućnosti mogle predvidjeti, spriječiti ili popraviti.

znanstvenica u laboratoriju
Share via
Copy link
Powered by Social Snap