Pretraga

Što se događalo u obrazovanju proteklih 10 godina? Izdvojili smo 10 najvažnijih događaja

A- A+

Gotovo je nemoguće izdvojiti samo deset događaja koji su obilježili obrazovanje proteklog desetljeća no pokušali smo upravo to. Od uvođenja mature, besplatnog visokog obrazovanja, novih sveučilišta, kurikularne reforme, štrajkova i prosvjeda – donosimo pregled događaja koji su definirali obrazovanje, ali i Hrvatsku zadnjih deset godina.

obrazovnih deset

Gotovo je nemoguće izdvojiti samo deset događaja koji su obilježili obrazovanje proteklog desetljeća no pokušali smo upravo to | Foto: srednja.hr

Prije točno deset godina portal srednja.hr započeo je s radom. Cilj, od samog početka, ostao je isti: dati svoj doprinos poboljšanju i promociji obrazovanja u Hrvatskoj. U prvom desetljeću svog rada postali smo baza kolektivnog znanja koja obrazovanje poznaje izvana i iznutra. Pratili smo sve događaje koji su obilježili ovaj sektor, a povodom svog desetog rođendana, jedan važan organiziramo i sami. Riječ je o konferenciji ‘srednja.hr+ Obrazovnih deset‘ koja će se održati 5. studenog i to hibridno – uživo u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema, od 09:00 do 17:00 sati uz prijenos putem sustava Entrio.

Konferencija će okupiti najvažnije aktere sektora obrazovanja i znanosti koji će dati svoje odgovore na najvažnija pitanja o kojima se pričalo zadnjih deset godina, ali i dati svoje viđenje budućnosti. Program pogledajte ovdje, a ulaznice možete kupiti putem sustava Entrio. Možete odabrati između ulaznica za događaj uživo ili online. Odlučite li se pratiti konferenciju putem video prijenosa, snimkama ćete moći pristupiti do tjedan dana nakon događaja. Više informacija potražite ovdje ili na Facebook eventu konferencije.

Izdvojeni članak
obrazovnih deset

srednja.hr povodom desetog rođendana organizira obrazovni događaj godine

U pripremi, osvrnuli smo se na proteklo desetljeće svog rada i izdvojili događaje koji su obilježili ne samo obrazovanje, već i Hrvatsku zadnjih deset godina.

1. Uvedena državna matura

Državna matura, standardizirani nacionalni završni ispit kojeg pišu učenici završnih godina srednje škole, prvi se put pisala 2010. godine. Njenom uvođenju prethodio je prosvjed učenika srednjih škola kojeg su mnogi tada uspoređivali s demonstracijama studenata 1968. godine. Matura se, smatrali su tada učenici, uvodila prenaglo, a tisuće maturanata iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Pule, Varaždina, Bjelovara, Šibenika i Virovitice zahtijevalo je (a i dobilo) odgodu uvođenja mature na godinu dana.

Foto: M. Gelenčir | srednja.hr

Matura je, nakon što je uvedena, postala uvjet za upis gotovo svih fakulteta u Hrvatskoj koji su ubrzo odbacili i praksu prijemnih ispita o kojima su ovisili upisi brucoša. Njeno je uvođenje promijenilo i pristup srednjoškolskom obrazovanju jer su se škole učenike počele educirati na način koji im omogućava uspješno polaganje završnog srednjoškolskog ispita. Riječ je o jednoj od najvažnijih promjena u obrazovnom sustavu Hrvatske koju su kroz godine pratili i poneki incidenti.

Tako su 2012. godine u Školi za medicinske sestre u Zagrebu časne sestre tijekom ispita iz Hrvatskog jezika šaptale učenicama odgovore; 2013. su greškom podijeljeni krivi ispiti pa je matura iz Hrvatskog odgođena; 2015. godine ukradeno je nekoliko ispita, i to opet iz Hrvatskog jezika, zbog čega je ispit i te godine bio odgođen; 2017. godine ispit iz, još jednom, Hrvatskog jezika opet je bio odgođen – i ovaj puta zbog greške u dijeljenju ispita. Ove smo godine pisali o Povjerenstvu za praćenje državne mature koje je određenim učenicima nakon njihovih prigovora neopravdano dodalo bodove, nakon čega je Ivana Katavić dala ostavku s mjesta ravnateljice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

2. Redovnim studentima omogućeno besplatno studiranje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2010. godine uvelo je besplatno studiranje za redovne studente na javnim visokim učilištima u Hrvatskoj. Troškove školarina od akademske godine 2011./2012. studentima u cijelosti pokriva Ministarstvo. Uvjet za besplatno studiranje je da studenti redovno ispunjavaju svoje obveze, a njih samostalno propisuju pojedina visoka učilišta.

e-dnevnik nova aplikacija

Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

3. Počelo korištenje e-Dnevnika

Početkom školske godine 2011./2012. dio škola ušao jeu budućnost uvođenjem e-Dnevnika. Riječ je o web aplikaciji za vođenje razredne knjige u elektroničkom obliku koju je izradio CARNet. U pilot projektu njenog uvođenja sudjelovalo je tri škole, a prošle, 2020. godine koristilo ju je 95% škola u Hrvatskoj. Zahvaljujući e-Dnevniku, učenici i njihovi roditelji danas imaju pristup ocjenama, bilješkama i ostalim podacima koje su nastavnici upisuju. Najnovija inačica ove aplikacije za mobitele omogućuje čak i slanje notifikacije kada učenik dobije novu ocjenu ili izostane iz škole te kreiranje rasporeda pisanih ispita i njegovo povezivanje s kalendarom na mobitelu.

4. Ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu

Duga tradicija zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta ukinuta je odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja 2012. godine. Tadašnji ministar Jovanović tom je odlukom htio rasteretiti profesore administracije, a učenicima smanjiti pritisak. Umjesto prosjeka ocjena, učenici od tada dobivaju izvješće o uspjehu iz pojedinih predmeta i vladanja.

Nakon početnog oduševljenja, neki i nisu bili zadovoljni, a 2018. godine se, u sklopu javne rasprave oko prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, raspravljalo oko ponovnog uvođenja zaključivanja ocjena na kraju polugodišta. Taj prijedlog ipak nije zaživio i zadržane su opisne ocjene.

Foto: Tea Ovničević | srednja.hr

5. Boras preuzeo rektorsku fotelju zagrebačkog Sveučilišta

Damir Boras s obavljanjem rektorske dužnosti započeo je 2014., njegov drugi mandat traje od 2018. godine, a završit će koncem iduće. O odlukama rektora i Sveučilišta kojemu je on na čelu smo kroz godine izvještavali, a sve značajne događaje teško je sažeti u nekoliko rečenica. Detaljan pregled njegova mandata moguće je pronaći ovdje.

U drugoj godini njegova prvog mandata, za početak, ukinuto je 1.500 kuna novčane naknade dobitnicima rektorove nagrade. S druge strane, Sveučilište je do sada izdvojilo 807.437,50 kuna javnog novca za usluge snimanja filmova te 116.639 kuna na kupnju vina, za potrebe rektorata. Na odvjetničke usluge raznih društava i individualnih pravnika pretprošle je godine potrošeno 834.851,47 kuna. Na trošak Borasovog znanstvenog rada Sveučilište je, između 2014. i 2018. godine, potrošilo nešto više od 170.000 kuna. Bilo je ‘široke ruke’ i što se tiče zapošljavanja pa je tako jedan od prvih poteza bivše ministrice Divjak bila blokada zapošljavanja na javnim sveučilištima zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna, od čega se 10 milijuna odnosilo samo na Sveučilište u Zagrebu.

Za vrijeme njegova mandata Sveučilište je počasni doktorat dodijelilo Draganu Čoviću, hrvatskom članu predsjedništva BiH, usprkos protivljenju čak 17 članova Senata. Pokrenulo je postupak dodjele počasnog doktorata pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je u to vrijeme bio i USKOK-ov optuženik. Sam Boras je Senatu predložio nagrađivanje profesora s Filozofskog fakulteta iako je protiv dotičnog rektor i sam zaprimio prijavu bivše studentice za seksualno uznemiravanje koje je navodno doživjela od tog profesora. U isto vrijeme, rektor Boras i dekani četiri pravna fakulteta dvaput su na Ustavnom sudu podigli ustavne tužbe nakon kojih je odlučeno kako se treba promijeniti dio Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji izjednačava kvalifikacije stečene nakon preddiplomskih i diplomskih stručnih i sveučilišnih studija. Drugim riječima, u pitanje su dovedene diplome 55.000 studenata.

Foto: Ivan Božić | srednja.hr

6. Započeto je provođenje kurikularne reforme oko koje su vođeni i prosvjedi

Cjelovita kurikularna reforma trebal je eksperimentalno ući u škole još prije pet godina, no zaustavljena je promjenom vlasti. U znak podrške reformi koju je tadašnja Vlada željela obustaviti, 1. lipnja 2016. godine održan je i veliki prosvjed pod parolom ‘Hrvatska može bolje‘ u organizaciji aktivistica i aktivista GOOD inicijative, na kojem se okupilo 50.000 ljudi. Godinu dana nakon, 1. lipnja 2017. godine prosvjed je ponovljen. Iako je provedba reforme u tijeku i započela je njena prva faza pod nazivom Škola za život, njena je najveća slabost činjenica da se ona provodi parcijalno čime se negiraju same postavke reforme koja je trebala biti cjelovita.

7. Osnovana tri nova javna sveučilišta

Sveučilište Sjever je nastalo spajanjem Medijskog sveučilišta u Koprivnici te Veleučilišta u Varaždinu je 2015. godine kao osmo javno sveučilište u zemlji. Svega tri mjeseca nakon toga, donesen je zakon o osnivanju i devetog po redu javnog sveučilišta. Objedinjavanjem studijskih programa dosadašnjeg brodskog Veleučilišta s osječkim Fakultetom strojarstva i Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti nastalo je Sveučilište u Slavonskom Brodu. Naposljetku, ove se godine portfelju javnih sveučilišta u Hrvatskoj pridružilo još jedno, deseto: Sveučilište obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’, koje je nastalo transformacijom Hrvatskog vojnog učilišta.

8. Usvojen Zakon o studentskim poslovima

Studenti su 2018. godine konačno dobili Zakon o studentskim poslovima koji je zamijenio pravilnik star 22 godine. Zakonom je propisana i minimalna studentska satnica koja tada iznosila 21,49 kuna, a s promjenama minimalne plaće koje su stupile na snagu 1. siječnja 2021., promijenila se i najniža studentska satnica na, aktualnih, 26,56 kuna. Upravo tu leži i najveća promjena koju je zakon donio: sa svakom promjenom minimalne plaće, mijenja se i minimalna studentska satnica, dok to pitanje prije nije bilo uopće regulirano. Druge važne promjene koje je Zakon uveo uključuju omogućavanje studentskog zaposlenja i izvanrednim studentima, predviđanje opcije izdavanja i vraćanja studentskih ugovora elektroničkim putem, strože definiran zakonski rok isplate naknade studentu te pravo na uvećanje naknade za 50% u slučaju noćnog rada, rada blagdanom ili nedjeljom.

Foto: srednja.hr

9. Najdulji štrajk zaposlenika u školama

Najdulji štrajk zaposlenika u školama obilježio je 2019. godinu. Dva većinska školska sindikata još su prije početka nastave tražila povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11% za nastavno i nenastavno osoblje no vladajući su u procesu pregovaranja o tome odbili pregovarati. Rezultat je bio štrajk koji je započeo 10. listopada 2019. godine, a trajao je rekordnih 36 radnih dana. U isto vrijeme, Vladi i Ministarstvu znanosti i obrazovanja je pristigao i zahtjev Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja za povećanjem plaća zaposlenika na fakultetima čime su se i oni pridružili štrajku. Obrazovni štrajk je prekinut 2. prosinca, a rezultirao je dogovorom o postupnom povećanju koeficijenta u tri vala.

10. Prelazak na online nastavu

Karantena uzrokovana pandemijom virusa COVID-19 dovela je do uvođenja nastave na daljinu gotovo preko noći. Redovna je nastava prekinuta 16. ožujka 2020. za učenike i studente diljem Hrvatske, a odluku o tome Vlada je donijela svega nekoliko dana nakon proglašenja epidemije u zemlji. Iako je plan bio da se takav oblik nastave koristi nekoliko tjedana, mnogi su učenici kraj školske godine i dio sljedeće proveli prateći nastavu iz svojih domova.

Prelazak na novi oblik nastave odvio se gotovo preko noći i ne bez poteškoća. Od početnih problema s organiziranjem online predavanja, profesora koji su odbijali snimati videolekcije ili djeci slali zadatke kasno u noć, do problema s pisanjem testova i ispita, ali i same mature. Maturanti su, naime, tek u svibnju 2020. doznali kada će se pisati matura. Nezadovoljni su bili i sami nastavnici koji su se žalili na nedostatak podrške Ministarstva obrazovanja. Iako se iz online nastave izašlo podijeljenih osjećaja, tek će se u budućnosti pokazati rezultate te odluke.


srednja.hr + Obrazovnih deset‘ prva je konferencija portala koji već deset godina sustavno prati i unaprjeđuje obrazovanje u Hrvatskoj. Okupit će obrazovni i znanstveni sustav na jednom mjestu, a program predviđa zanimljiva predavanje i debate o tome gdje se obrazovanje kretalo u posljednjih 10 godina, a kamo ide u budućnosti. Ulaznice za konferenciju dostupne su putem sustava Entrio, a early bird ponuda vrijedi do ponedjeljka, 4. listopada. Facebook događaj konferencije dostupan je ovdje.


Povodom 10. rođendana portala organiziramo konferenciju srednja.hr+ Obrazovnih deset čiji program možete pogledati ovdje. Ulaznice možete kupiti putem Entrio sustava ovdje, a sve novosti možete pratiti putem rubrike srednja.hr+ ili preko Facebook događaja Konferencija: srednja.hr+ Obrazovnih deset

Što se događalo u obrazovanju proteklih 10 godina? Izdvojili smo 10 najvažnijih događaja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap