Uvedeno veliko ograničenje u stručno osposobljavanje: Poslodavci morali poništavati natječaje

Dio ustanova iz javnog sektora morao je poništiti već raspisane natječaje za korištenje mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Naime, s početkom nove godine na snagu su stupila nova pravila, prema kojima je u državnoj/javnoj upravi, javnim službama, jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave moguće koristiti ovu mjeru za najviše do 1% od broja ukupno zaposlenih u prethodnoj godini.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Novina u mjeri stručnog osposobljavanja za rad (SOR) od nove je godine viša naknada polaznicima. Kako ona zakonski mora pratiti minimalnu neto plaću, naknada na SOR-u od ovog mjeseca iznosi 3.000 kuna. No, to nije jedina izmjena u ovoj mjeri.

Zbog novih pravila poslodavci poništavali natječaje

Ministarstvo potvrdilo: Polaznici stručnog osposobljavanja dobivaju povišicu

Naime, u državnoj i javnoj upravi, javnim službama, jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave po novome je moguće koristiti ovu mjeru za najviše do 1% od broja ukupno zaposlenih u prethodnoj godini. Lani  je u javnom sektoru to ograničenje iznosilo 3%.

Nova ograničenja dovela su do poništavanja već raspisanih natječaja, što je stvorilo problem osobama za koje je polaganje stručnog ispita obavezno, a koje su se na te natječaje prijavljivale.

– Zbog novog ograničenja neki poslodavci su morali poništiti natječaje za stručno osposobljavanje, ali se školama i drugim državnim i javnim službama u sektoru obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture omogućuje korištenje mjere pripravništva koja je povoljnija za osobe koje se po prvi put zapošljavaju. Osobe koje se uključe u mjeru za stjecanje prvog radnog iskustva – pripravništva – imaju ugovor o radu te sva prava koja im pripadaju prema Zakonu o radu. Također, primaju plaću pripravnika, a ne novčanu pomoć kao što je to slučaj s polaznicima stručnog osposobljavanja, kažu nam iz odnosa s javnošću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Cilj je smanjiti broj polaznika SOR-a

U novoj godini značajno porastao iznos potpore za samozapošljavanje

Dodaju, spomenuto ograničenje od 1% za pripravništvo ne vrijedi, nego se broj osoba koje poslodavci primaju propisuje Odlukom nadležnog tijela ili nadležnog ministarstva o broju pripravnika koji se može primiti u određenoj kalendarskoj, financijskoj godini.

– Poslodavcu u javnom sektoru se financira 100% iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85% plaće radnog mjesta, a sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i trošak prijevoza sukladno Odluci Upravnog vijeća, naglašavaju iz HZZ-a.

Postrožavanje kriterija za korištenje SOR-a u javnom sektoru za cilj ima smanjiti ukupan broj korisnika te mjere. Smanjenje broja korisnika SOR-a najavljeno je još početkom 2018. godine.

– Cilj mjera aktivne politike zapošljavanja, a posebice mjera usmjerenih na mlade, je potaknuti sklapanje ugovora o radu, koji će korisnicima osigurati pravo na plaću koja će biti u skladu sa stečenim znanjima, vještinama, kompetencijama, radnim iskustvom i stručnošću korisnika te će im pružiti ekonomsku i socijalnu sigurnost i sva prava koja proizlaze iz Zakona o radu. Upravo je iz tog razloga u 2018. godini uvedena mjera potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo, kažu iz HZZ-a.

Stručno osposobljavanje negativno utjecalo na plaće visokoobrazovanih

Znanstvenici s Ekonomskog instituta dokazali da je stručno osposobljavanje mladima donijelo više štete nego koristi

Podsjetimo, mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) uvedena je 2010. godine, a bio je to pokušaj rješavanja problema nezaposlenosti mladih. Zamišljena je kao mjera za stjecanje prvog radnog iskustva, a prvotno su ju mogle koristiti samo osobe koje su bile obavezne položiti stručni ili majstorski ispit. U 2012. to se mijenja i SOR mogu koristiti i sve ostale skupine mladih. U vrlo kratkom vremenu ova je mjera postala supstitut za zapošljavanje mladih.

Znanstvenici s Ekonomskog instituta, Iva Tomić i Ivan Žilić proveli su istraživanje o učincima reforme stručnog osposobljavanja na ishode na tržištu rada u Hrvatskoj. Rezultati su predstavljeni u kolovozu 2018., a zaključeno je istraživanjem kako je mjera ‘u najboljem slučaju imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost’.

– Štoviše, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba otišao u neaktivnost. Također, pronalazimo statistički značajan negativan učinak na plaće — posebno na plaće žena i visokoobrazovanih — kako u prosjeku tako i na višim percentilima distribucije plaća, stoji u zaključku njihova rada.

Naime, naknada na stručnom osposobljavanju iznosila je u početku 1.600 kuna, a kroz godine je izjednačena s minimalnom neto plaćom i danas iznosi svega 3.000 kuna.

Odgovori