Neformalna logika ili kako vješto argumentirati

Neformalna logika disciplina je koja se bavi pravilnim zaključivanjem i razvijanjem kritičkog mišljenja. Dok nam s jedne strane pokazuje kako izgleda dobar argument, isto tako nas uči kako prepoznati najčešće pogreške i pristranosti. Zbog svog opsežnog karaktera, njeno poznavanje bitno je kako za svakodnevni život i posao, tako i za samo obrazovanje te znanost. Važnost kritičkog mišljenja prepoznata je i u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, gdje je ono bilo uvršteno kao jedna od četiri domene predmeta Logika.

Kultura kritičkog mišljenja, projekta studenata Sveučilišta u Rijeci ; screenshot|YouTube

Ljudi svakodnevno raspravljaju te iznose mnoštvo stavova i ideja, no uistinu mali dio njih to čini pravilno. Neformalne pogreške, generalizacije i heuristike samo su neke od omaški uslijed kojih odskližemo do pogrešnog zaključka. O važnosti neformalne logike i vještine kritičkog mišljenja više su nam rekle dvije stručnjakinje u tom području, dr. sc. Dragana Sekulić sa Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Majda Trobok sa Sveučilišta u Rijeci.

[NAJMATURANT] Državni prvak iz Kemije, Fizike i Logike puno bi toga mijenjao u školstvu

– Naglasak neformalne logike upravo je na primjeni logike u svakodnevnom životu. Podučava nas metodama logičke analize govora ili teksta, a također nam pomaže pri jasnijem utemeljenju opravdanja naših stavova, navodi Sekulić.

Također dodaje kako su ljudi svakodnevno izloženi protuslovnim tvrdnjama, pa je poznavanje ove vještine neophodno za obranu od raznih manipulacija. Naša druga sugovornica, prof. Majda Trobok smatra kako je posebnost neformalne logike baš u njezinoj širokoj primjenjivosti.

– Činjenica je da pravila zaključivanja i argumentiranja, kao i važnost otvorenosti u raspravi, vrijede potpuno neovisno o temi o kojoj se raspravlja, vrijede u visoko sofisticiranim znanstvenim istraživanjima, ali i u svakodnevnim situacijama, kaže Trobok.

Stoga je, primjerice, pitanje ‘Je li ponuda sa Njuškala vrlo prihvatljiva ili očita prevara?’ jedno od pitanja sfere svakodnevice kojima bi se neformalna logika mogla pozabaviti.

Poznata rješenja ispita državne mature iz Logike

Cjelovita kurikularna reforma planirala uvesti sadržaje kritičkog mišljenja

Osim koristi u svakodnevnim situacijama, vještina pravilnog zaključivanja od velikog je značaja za obrazovanje, ali i znanost. Pravilan slijed misli može pomoći pri razvijanju i evaluaciji teorija, rješavanju matematičkih zadataka ili otklanjanju problematičnih moralnih nedoumica.

– Što se tiče podučavanja principima kritičkog mišljenja, tj. neformalne logike, smatram da se neki aspekti mogu i da bi se trebali podučavati već i u višim razredima osnovne škole, a svakako u srednjoj školi, smatra Sekulić.

Takav obrazovni pomak bio je planiran u Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Prema Predmetnom kurikulumu iz Logike, koji možete pročitati ovdje , sadržaj tog predmeta trebao je biti podijeljen u četiri domene, od kojih je jedna Argumentacija i kritičko mišljenje. Uz osuvremenjivanje predmetnog kurikuluma, prema riječima profesorice Sekulić, nastavnicima je dana mogućnost da stave naglasak na jednu od domena. Usto bi također imali slobodu rasporeda i načina kombiniranja sadržaja iz četiriju domena, što bi pomoglo učenicima u stjecanju korisnih vještina, a ne samo reproduciranju teorijskog znanja.

Osim toga, sadržaji neformalne logike lako su povezivi s drugim sferama ljudskog djelovanja pa bi se mogla implementirati i u druge predmete srednjih škola. Budući da naglasak stavlja na ispravnost zaključivanja, a u svojoj domeni obuhvaća i rasprave o moralno problematičnim pitanjima, kritičko mišljenje moglo bi se opisati i kao moralno odgovorno ponašanje, dok bi neformalna logika bila slična Etici kao znanosti koja obuhvaća i podučava teorijske principe.

Osim formalne logike, trebao bi postojati predmet koji se bavi kritičkim mišljenjem

Trenutačni nastavni kurikulum Logike u srednjim školama podrazumijeva cca. 50% sadržaja neformalne logike. Međutim, prof. Trobok ističe kako se taj predmet podučava isključivo u gimnazijama, dok su sadržaji neformalne logike i kritičkog mišljenja bitni jednako za sve srednjoškolce.

– Neformalna logika i kritičko mišljenje trebalo bi postojati kao zaseban predmet koji bi bio obavezan u svim srednjim školama, smatra Trobok, dok Sekulić kaže kako se u trenutnim okolnostima jedino može apelirati na srednjoškolske nastavnike da se obrazuju u području neformalne logike i shodno tomu pokušaju učenicima prenijeti znanje.

Studenti pokrenuli projekt ‘Kultura kritičkog mišljenja’

Studenti Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Rijeci pokrenuli su projekt pod nazivom Kultura kritičkog mišljenja. Ideja je da se kroz video uratke studentima i svim zainteresiranima pruži uvid u temeljne pojmove neformalne logike kao discipline i važnosti kritičkog mišljenja.

Osim promotivnog videa, koji možete pogledati gore, objavili su i ‘prvu lekciju’ u kojoj ukazuju na važnost pažljivog čitanja ili slušanja argumenata. Kako ističu u tom videu, često se dogodi da krivo interpretiramo tuđe riječi jer nismo saslušali što nam sugovornici govore, zbog čega dolazi do prepirke. Također napominju kako je za korektno sudjelovanje u dijalogu ili raspravi prvi korak pažjivo slušati svaku riječ sugovornika, kako bismo izbjegli zabune. Njihovu prvu video lekciju možete pogledati ovdje

Odgovori