Pretraga

Od brucošijade do seminara: Pripremili smo rječnik pojmova koje bi svaki brucoš trebao savladati

Dolazak na fakultet predstavlja važnu promjenu u životu svakog novog studenta. A osim novih ljudi i zaduženja, brucoše očekuje i svijet prepun novih, mnogima dotad nepoznatih, izraza. Pripremili smo rječnik pojmova koje bi svaki brucoš trebao savladati prije dolaska na fakultet.

Nicole Honeywill, Unsplash

Nije nam trebalo dugo da se sjetimo kojom bismo riječju započeli rječnik za nove studente. Stvar se jednstavno postavila sama od sebe; započet ćemo s riječju brucoš.

Svakako pogledajte i proučite ove pojmove, a ako koji i zaboravite, uvijek se možete vratiti na ovaj članak

brucoš – student prve godine; to ste, dakle, svi vi koji ste sada upisali fakultet

brucošijada – party ili koncert na početku školske godine; tradicionalno osmišljen kao druženje svih brucoša nekih falulteta, ali se na njemu nerijetko pojavljuju studenti gotovo svih godina (pa čak i oni koji ne studiraju)

dekan – profesor na čelu fakulteta (nešto slično kao ravnatelj škole); zadužen je za vođenje ustanove, potpisuje diplome, donosi odluke o poslovanju fakulteta i slično

dekanski kolegij – dekan sa svojim pomoćnicima prodekanima, poznatiji pod nazivom uprava fakulteta

demonstrator – student (najčešće stariji) koji profesoru pomaže pri izvođenju nastave; na primjer, popisuje studente koji su došli na predavanje ili pokazuje kako se izvode pokusi

diploma – potvrda o završetku studija, nešto poput završne svjedodžbe

diplomirati – završiti studij, najčešće obranom diplomskog rada

dolaznost – broj putâ koji ste bili na predavnjima ili vježbama. Na fakultetima možete izostati s dijela predavanja i bez opravdanja, ali morate imati dovoljan broj (ili postotak) dolazaka

ECTS – vrlo važan pojam. Kratica koja označava Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova, koji je zanišljen da mjeri studentsko opterećenje tijekom ispunjavanja fakultetskih obaveza

ECTS bod – ok, ovo je zapravo važan pojam (Međutim, kad se kaže ECTS-i često se misli na ECTS bodove). Svaki kolegij (predmet) nosi određen broj bodova, a da bi uspješno položili godinu morate skupiti 60 ECTS-a. Broj ECTS-a koji uspijete položiti odredit će i iznos vaše školarine. Jedan ECTS bod predstavlja 25-30 radnih sati studenata (pohađanja nastave, učenja, pripremanja ispita, pisanja seminara itd.).

fakultet – visokoobrazovana ustanova koja izvodi studije u nekom području; usporedimo ga sa školom

Fakultetsko vijeće – tijelo koje donosi odluke na fakultetu. Čine ga dekan, prodekani, predstavnici profesora, asistenta, drugih radnika pa čak i studenata. Svojevrsni ‘parlament’ koji, između ostalog, i bira dekana

indeks – mala plava knjižica u koju se upisuju ocjene. Iako u vrijeme postojanja informacijskih sustava zapravo ničemu ne služi, na nekim je fakultetima još uvijek obavezno njezino korištenje, što znači da ćete morati fizički dolaziti na upis ocjene

ispit – formalni čin kojim se dobiva ocjena iz kolegija

ispitni rok – datum kada možete izaći na ispit. Ponekad se ispita riješite putem kolokvija, ali svejedno morate prijaviti rok kako bi vam se ocjena mogla upisati

ispitni rokovi – razdoblje u kojem nema predavanja, već se odvijaju ispiti. Obično postoje zimski (veljača), ljetni (lipanj – srpanj) i jesenski (rujan) rokovi

izlazak – čin dolaska na ispit. Ako ne položite neki ispit, možete izaći ponovno. No, broj izlaska je ograničen pa ako u najčešće osam izlazaka ne položite kolegij, gubite pravo studiranja. Važno je napomenuti da postoji vrijeme do kojeg možete odjaviti najavljeni izlazak na ispit te će vam se, ako rok ne odjavite do tog trenutka, računati kao da ste potrošili izlazak, iako možda niste bili na ispitu

ISVU – Informacijski sustav visokih učilišta. Ondje se nalaze svi podaci o vašem studiranju. Pristupate mu putem Studomata

kolegij – nastavni predmet. Međutim, za razliku od osnovne i srednje škole jedan kolegij može imati više nastavnika. Kolegiji se mogu izvoditi kao predavanja, seminari i vježbe ili kao kombinacija tih triju načina

kolokvij – neka vrsta predispita. Neke kolegije možete ‘riješiti’ uz pomoć kolokvija. To znači da, ako položite sve kolokvije, ne morate na ispit. Broj kolokvija ovisi o kolegiju, no najčešće su dva ili tri

lista za popis – papir na kojem se zapisuje tko je bio na predavanju. Obično se radi o najobičnijem komadu papira, međutim vrlo se važno potpisati jer profesori preko njega računaju dolaznost

menza – studentski restoran; mjesto na kojem se jede na X-icu

predavanje – dio kolegija na kojem profesor drži glavnu riječ, tj. na kojoj se od studenta ne zahtijeva da rade određene stvari kao na seminarima i vježbama. Ipak, to ne znači da ne smijete postavljati pitanja

potpis – da biste mogli izaći na ispite, profesor vam mora dati potpis. Ponekad je to fizički potpis u indeks, a u novije vrijeme samo klik u sustavu da ste ispunili obveze na kolegiju. Da biste zadovoljili uvjete za potpis, ponekad morate predati seminar, imati dovoljan broj dolazaka i sl.

X-ica – kartica s čipom koja služi za ostvarivanje studentskih prava, kao što je subvencija prehrane u menzam

referada – studentska služba. Prostorija na fakultetu (kao i institucija) u kojoj se obavljaju administrativne stvari poput upisa u semestar. Referade su poznata po redovima, ali i činjenici da vam često nedostaje neki papir

rektor – čelnik sveučilišta, kao dekan na fakultetu

senat – ‘parlament’ sveučilišta, poput fakultetskih vijeća na fakultetima

seminar – kolegij ili dio kolegija koji zahtijeva studentski angažman, kao što je sudjelovanje u raspravi ili pisanje seminarskog rada i njegovo prezentiranje

seminarski rad – poduži studentski pisani rad znanstvenog ili preglednog karaktera. Piše se po posebnim pravilima o izgledu i formi koja morate proučiti prije pisanja

semestar – kao polugodište u školi. Svaka akademska godina ima dva semestra: zimski (listopad – siječanj) i ljetni (veljača – lipanj). Traju po 15 tjedana nakon čega slijede ispitni rokovi

student – osoba koja studira na nekom sveučilištu

studentski pravobranitelj – student koji rješava probleme drugih studenata. Javljate mu se kada mislite da su povrijeđena vaša prava, primjerice, da vam profesor nije dozvolio izlazak na ispit

studentski zbor – tijelo na fakultetu i sveučilištu koje zastupa studente. Neka vrsta parlamenta. Članove studentskog zbora biraju svi studenti nekog visokog učilišta na izborima

Studomat – aplikacija (u sustavu ISVU) kroz koju prijavljujete ispite, upisujete kolegije i rješavate druge stvari te pratite svoj napredak kroz studij. Usporedivo s vašom stranicom u školskom imeniku

upis ocjene – ritual u kojem profesor upisuje ocjenu. Na fakultetima na kojima se koristi indeks, to najčešće znači

vježbe – dio kolegija ili kolegiji u kojima se zahtjeva da studenti rade nešto praktično, na primjer izvode pokuse

 

Od brucošijade do seminara: Pripremili smo rječnik pojmova koje bi svaki brucoš trebao savladati
Copy link
Powered by Social Snap