Hrvatska pri dnu ljestvice u EU po broju mladih koji se zapošljavaju nakon studija
Objavljeni su rezultati europskog istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata Eurograduate u kojem je sudjelovala i Hrvatska. Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2%).
unsplash @punttim
Rezultati europskog istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata Eurograduate u kojem je sudjelovala i Hrvatska pokazuju da su mladi Hrvati nakon studija drugi od iza kada je riječ o nezaposlenosti. U lošijoj situaciji su samo mladi u Grčkoj.
U projektu sudjelovalo 8 zemalja
Rezultati pilot istraživanja o iskustvu studiranja i zapošljavanju diplomiranih studenata u okviru projekta Eurograduate, Europska komisija objavila je u publikaciji Eurograduate Pilot Survey – Design and implementation of a pilot European graduate survey i pregledu rezultata Eurograduate Pilot Study – Key findings .
Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška što je omogućilo usporedbu uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama. Izvješća za svaku od zemalja, uključujući i Hrvatsku, bit će naknadno objavljena.
Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij (preddiplomski ili diplomski) završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Sažetak rezultata – plaće se značajno razlikuju
Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2%).
Najveći stupanj zadovoljstva visokim obrazovanjem ispitanici su iskazali u uvjetima poticajnog okruženja za učenje.
Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a, prethodno zaposlenje povezano sa studijem, poticajno okruženje tijekom studija te visokoobrazovani roditelji.
Pet godina nakon završetka studija, četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno; više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno.
Plaća se značajno razlikuje po državama: npr. diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj.
Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti.
Na zadovoljstvo prihodima uglavnom utječu: tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij, spol (diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje).
Manje od polovine ispitanika misli da im je visoko obrazovanje dobra baza
Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj.
U gotovo svim zemljama, manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina.
Na napredne ICT vještine uglavnom utječe područje studija i vrsta institucije (studenti istraživačkih smjerova na sveučilištima pokazuju višu razinu ovih vještina).
Izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema.
Od svih ispitanika 13% ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a; najniža participacija u mobilnosti bilježi se među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj.
Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja (nakon završenog preddiplomskog studija), najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke.
Grci najviše odlaze u inozemstvo da bi se zaposlili
Kada je riječ o iseljavanju u svrhu zapošljavanja, među ispitanicama prednjače oni iz Grčke, dok ih je najmanje iz Njemačke i Norveške.
Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima; posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi; suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj.
Nezaposleni diplomirani studenti i oni koji su zaposleni na poslovima niže razine od one za koju su stekli kvalifikaciju manje su sretni, slabijeg zdravlja i pokazuju manje povjerenja prema drugima.
Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti.
Rezultati ovog pilot istraživanja omogućit će uvid u problematiku prelaska diplomiranih studenata na tržište rada u svrhu daljnjih obuhvatnijih istraživanja i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja u Europi.
*Ako vam se dokument ne učitava pravilno, osvježite stranicu
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
