Izašlo je prestižno rangiranje sveučilišta: Zagrebačko ostvarilo najbolji plasman do sada
Sveučilište u Zagrebu plasiralo se od 751.do 760. mjesta najboljih sveučilišta na svijetu. Podaci su to prestižne QS rang liste najboljih svjetskih sveučilišta za 2024. godinu. Kada gledamo indikatore, zagrebačko je sveučilište najbolju ocjenu dobilo iz ishoda zapošljavanja. Napomenimo, kako su se na ovoj listi plasirala još tri domaća sveučilišta – Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Osijeku i Sveučilište u Rijeci.
Foto: srednja.hr
Jedno od najpoznatijih svjetskih rangiranja QS World University Rankings objavilo je novu rang listu najboljih svjetskih sveučilišta za iduću 2024. godinu, a na njoj se nalaze četiri naša velika sveučilišta – Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Sveučilište u Rijeci.
Sveučilište u Zagrebu ima najbolji plasman ikad
Na najnovijoj rang listi Sveučilište u Zagrebu je zauzelo poziciju od 751. do 760. mjesta od ukupno rangiranih 1.499 svjetskih sveučilišta. Pozicionirajući se na polovici liste, naše je najveće javno sveučilište ostvarilo svoj najbolji rezultat otkad se nalazi na ovoj listi, točnije od 2012. godine. Naša ostala sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci zauzela su isti plasman, između 1201. i 1400. mjesta na ovoj ljestvici.
Najbolje rangirana su, sada već tradicionalno, američka i britanska sveučilišta. Na samom vrhu te ljestvice nalaze se MIT, Sveučilište Cambridge, Sveučilište Oxford, Sveučilište Harvard i Sveučilište Stanford.
Što se boduje na ovoj ljestvici?
Kako se formira ova rang lista? Točno 50 posto ocjene čine indikatori koji se odnose na istraživanje i inovacije. Idućih 20 posto ukupne ocjene odnosi se na zapošljivost i ishode zatim broj akademskog osoblja u odnosu na broj studenata koji čini 10 posto ocjene, globalni angažman što je 15 posto te održivost kao posljednji indikator koji čini 5 posto ocjene.
Uspoređujući rang po različitim indikatorima Sveučilište u Zagrebu je najbolji rezultat ostvarilo u indikatorima ishodi zapošljavanja, po čemu je zauzelo 158. mjesto, zatim međunarodna istraživačka mreža, gdje zauzima 176. mjesto.
– Posebno je važno naglasiti 158. mjesto u indikatoru Ishodi zapošljavanja s obzirom da je riječ o novom indikatoru koji se pojavio u ovom ciklusu rangiranja, a evaluira sposobnost institucije da osigura visoku razinu zapošljivosti za svoje diplomante istovremeno odgajajući buduće lidere koji će nastaviti djelovati u svojim područjima, naglasili su iz rektorata Sveučilišta u Zagrebu.
‘Svaka ljestvica pati od nekoliko problema’
Valja napomenuti da rangiranja sveučilišta na svijetu nisu nužno obuhvatni referentni okviri za kvalitetu i relevantnost pojedinog sveučilišta. Kako nam je onomad pojasnila sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja Marija Brajdić Vuković, komentirajući CWUR i Šangajsku rang listu, rangiranja češće motiviraju politički i ekonomski razlozi, a tek rjeđe znanstveni.
Štoviše, svaka ljestvica, objasnila nam je tada Brajdić Vuković, boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
Kada bi izdvajala neku ljestvicu, naglašava, kao poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden.
