Studentski harač: Kako pokrpati fakultetski proračun

Kako je vrijeme upisa na fakultete, budući i sadašnji studenti, kao i većina njihovih roditelja, moraju razmišljati o raznim troškovima. Osim školarina, koje plaćaju oni koji padnu godinu ili pak izvanredni studenti, ovdje spadaju i troškovi smještaja, prijevoza, hrane, materijala za faks i još koječega. Između ostalog, tu su i tzv. ‘Troškovi upisa na fakultete’, a mi smo pokušali saznati što to točno znači i što se pod tim podrazumijeva.

foto:srednja.hr

[INFOGRAFIKA] Saznajte gdje ima slobodnih indeksa za jesenski rok

Troškovi upisa su troškovi postupka upisa

– Troškovi upisa podrazumijevaju troškove provedbe postupka upisa i troškove upisnih materijala, riječi su kojima nam je spomenuti pojam definirao dekan osječkog Elektrotehničkog fakulteta Drago Žagar.

Kako nam ovo pojašnjenje nije dalo adekvatan odgovor na pitanje ‘Što se podrazumijeva pod troškove upisa?’, isto smo pitanje postavili i Leu, brucošu zagrebačkog Pravnog fakulteta.

– Morali smo platiti upisninu u iznosu od 300 kuna, u što je uključena naknada za fakultetsku knjižnicu, premiju osiguranja i izradu iksice. Dodatno smo morali platiti 101 kunu za indeks i upisnicu, kazao nam je Leo.

Različita sveučilišta, različite cijene

Što se drugih fakulteta tiče, primjerice, zagrebački Filozofski upise naplaćuje 400 kuna, a pravda ih troškovima, citiramo, ‘indeksa, upisnog lista, prijavnog lista, studentske iskaznice (SmartX), iskaznice za knjižnicu, ugovora, …’ (i tri točkice su dio citata, op.a.), a zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva 500, bez objašnjenja što se plaća.

Još jedan zanimljiv primjer je riječki Tehnički fakultet. Oni troškove upisa naplaćuju 360 kuna, iako u Natječaju za upise na preddiplomske studije koje je objavilo tamošnje Sveučilište stoji da su oni 330 kuna, što je još jedan od pokazatelja da pojedini fakulteti imaju određenu autonomiju po tom pitanju.

Također, troškovi upisa različiti su po pojedinim gradovima. Tako riječki Filozofski naplaćuje 330 kuna, splitski i već spomenuti zagrebački 400, a osječki 450.

Kako nastaviti školovanje, pronaći posao ili planirati karijeru? e-Usmjeri se!

‘Pitajte referadu’

Isto tako, dekan osječkog Medicinskog fakulteta Aleksandar Včev ignorirao je naš upit što ti troškovi podrazumijevaju, a prodekan za nastavu istog fakulteta Branko Dmitrović nam je savjetovao da pitamo referadu. A na pitanje kako to da njegov Fakultet upise naplaćuje 450, umjesto 300 kuna kako stoji u Natječaju tamošnjeg Sveučilišta, Včev nam je odgovorio da je to zajednička odluka svih medicinskih fakulteta u državi donesena na prijedlog zagrebačke ‘Medicine’.

Sa zagrebačke Medicine nam je to opovrgnuto riječima ‘nismo upoznati s Odlukom prema kojoj bi svi medicinski fakulteti u državi naplaćivali jedinstvene troškove upisa, a kamoli da smo inicijatori donošenja takve Odluke’. Ta se tvrdnja pokazala netočnom i zbog toga što sva četiri medicinska fakulteta iz najvećih gradova naplaćuju različite iznose.

Suočen s brojkama, Včev se ispravio i objasnio da je u tih 450 kuna uključena i cijena indeksa od 150, što je i točno. Potvrdio nam je to i prodekan Dimitrović i dekan Žagar.
Nije nam namjera ikoga optuživati za laganje ili nešto slično jer je očito riječ o zabuni, ali je ta zabuna sama po sebi indikativna.

Slovenija izdvaja duplo više

Uzevši u obzir sve navedeno- tri točkice u citatu, izbjegavanje odgovora, različite cijene, nenavođenje što se točno plaća, upućivanje na referadu, zbunjenost, govori nam da, očito, nitko ne zna što ‘troškovi upisa’ točno jesu.

Ali, ne možemo se oteti dojmu da to ima veze s tim da je Hrvatska, prema podacima Europske komisije objavljenim u publikaciji ‘National Sheets on Education Budgets in Europe 2014.’, svoja izdavanja u tom sektoru 2014. smanjila za 1,95 posto u odnosu na 2013. godinu. Štoviše, jedna smo od samo sedam zemalja ili regija koje su imale smanjenje veće od 1%. Primjerice, susjedna Mađarska je u istom razdoblju povećala izdavanja za 9,52%, a Slovenija za 1,59%.

screenshot/National Sheets on Education Budgets in Europe 2014.

Govoreći u apsolutnim brojkama, Hrvatska je za ovaj sektor prošle godine izdvojila 1, 96 milijardi eura, a duplo manja Slovenija 2, 09 milijardi. Ako ćemo ići do krajnosti, Island po glavi stanovnika u isti sektor ulaže oko sedam puta više.

Po ovom smo pitanju među najgorima u Europi.

Odgovori