Pretraga

Programeri više nisu na vrhu: Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

A- A+

U Hrvatskoj su se u srpnju najviše tražili prodavači, skladištari, vozači, konobari, kuhari i knjigovođe, kažu to podaci Ekonomskog instituta. Podaci, također, pokazuju da je potražnja za programerima u velikom padu, no da je zato potražnja za liječnicima u značajnom skoku.

Foto: Unsplash

Prema podacima Ekonomskog instituta za srpanj i njihovog OVI indeksa, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj zadržala su svoju dinamiku u skladu s istim mjesecom prošle godine. To, naime, znači da su najtraženiji bila zanimanja prodavača, skladištara, vozača, konobara, kuhara i knjigovođe.

Kombinirano, ta je skupina zanimanja zabilježila rast od 1,7 posto u broju oglasa tijekom protekle godine. Istovremeno, značajan pad na ljestvici najtraženijih zanimanja iskusili su programeri, spustivši se s 13. na 24. mjesto, dok su liječnici ostvarili impresivan rast skočivši s 25. na 12. mjesto na tom popisu.

Izdvojeni članak

Ova će deficitarna zanimanja Zagreb stipendirati u 2024.: Učenicima 360, studentima 500 eura mjesečno

Promjene u broju oglasa

Ekonomski institut promatrao je i promjene u broju oglasa, koji pokazuju da su programeri, učitelji i hotelijer/ugostitelji doživjeli najveći relativni pad oglasa u lipnju na godišnjoj razini. S druge strane, liječnici, knjigovođe, skladištari i vozači bilježe značajan rast u broju oglasa. Valja napomenuti da je udio oglasa koji traže srednju kvalifikaciju i dalje u porastu, dosežući 62 posto u srpnju. Također, raste i broj oglasa koji nude zaposlenje na neodređeno vrijeme, povećavajući se s 44,1 na 47,4 posto.

Dotaknuli su se i regionalnih trendova u potražnji za zanimanjima.

– U srpnju je jedino u središnjoj Hrvatskoj zabilježeno smanjenje broja oglasa, -4,1 posto na godišnjoj razini, a rast su predvodile istočna Hrvatska s 23,9 posto te sjeverni Jadran s 19,5 posto. Središnja Hrvatska i sjeverni Jadran doprinijeli su rastu ukupnog broja oglasa s -2,4, odnosno s 2,4 postotna boda, čime se njihov zajednički doprinos poništio, kažu iz Ekonomskog instituta.

Što je OVI indeks?

Pad u srpnju tek je drugi zabilježeni godišnji pad broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj od veljače 2021. (drugi je bio u prosincu 2022.). Zanimanja koja su najviše doprinijela padu oglasa u središnjoj Hrvatskoj su programer, učitelj, zanimanje u financijama te informatičar.

Inače, OVI (Online Vacancy Index) je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

– OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.). Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA, objašnjavaju iz Ekonomskog instituta.