Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske? Puno toga!

Danas se na ZŠEM-u održala konferencija pod nazivom ‘Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske’. Na konferenciji su, uz brojne domaće uglednike, govorili i Timo Rajakangas, veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj  te Marjaana Manninen, savjetnica za obrazovanje u Nacionalnom odboru za školstvo Republike Finske.

foto: Wikipedia

Vlada odlučila koji učenici imaju pravo na sufinanciranje udžbenika

Finski obrazovni sustav već je godinama jedan od najboljih na svijetu. Iako ima vrlo kvalitetan sustav koji daje izvrsne rezultate, Finska se sprema na još jednu radikalnu reformu kako bi nove generacije što bolje pripremila za poslove budućnosti.

Što o obrazovanju od Finskog primjera može naučiti Hrvatska, u kojoj se oko reforme kurikuluma lome politička koplja, bila je tema konferencije koja se danas održala na ZŠEM-u. 

Kako je istakao finski veleposlanik u Hrvatsko Timo Rajakangas, Hrvatska i Finska su u mnogočemu slične. Finska je također relativno mlada država koja sljedeće godine puni 100 godina samostalnosti, a brojem stanovnika slična je Hrvatskoj. U tih 100 godina samostalnosti Finska je, kaže Rajakangas, uspjela ući među deset najboljih zemalja po gotovo bilo kojem kriteriju. To joj je uspjelo ulaganjem u jedini resurs koji ima – u ljude. 

Rajkangasa zato veseli što su i Hrvati očito prepoznali koliko su djeca i obrazovanje važni.

Teme panel rasprava bile su ‘Škola budućnosti – manje je više’ i Obrazovni sustav i razvoj poduzetničkih kompetencija 

Odluka o financiranju prijevoza učenika: Evo kome država pokriva troškove

Finski obrazovni sustav

Kako su istakli gosti, najvažnija karakteristika finskog obrazovnog sustava je da svoj djeci garantira jednake obrazovne mogućnosti bez obzira na ekonomski ili društveni status. S obzirom da ih ima relativno malo, samo pet milijuna, Finci si ne mogu dozvoliti da se poput velikih zemalja koncentriraju samo na one nadarene ili one koje mogu platiti, već moraju iskoristiti potencijale svih članova društva. 

Obrazovanje je besplatno od vrtića do fakulteta, a nastavnici su cijenjeni i odlično plaćeni. Niži razredi imaju istog učitelja za sve predmete kako bi se osigurala emocionalna podrška i osjećaj sigurnosti. 

Velika izdvajanja za obrazovanje, u iznosu od 11 do 12% državnog proračuna, osiguravaju besplatno obrazovanje, ali i jednakost među školama. Prema rezultatima PISA istraživanja Finska ima najmanje razlike u kvaliteti obrazovanja među školama od svih uključenih zemalja. 

Na državnoj razini određuju se opći ciljevi obrazovanja u obveznim osnovnim i srednjim školama, no lokalna samouprava ima veliku slobodu u kreiranju krajnjeg kurikuluma kako bi škole mogle obrazovati pojedince koji će biti najkorisniji zajednici u kojoj žive. 

Besplatan topli obrok u školama se podrazumijeva, a pri kreiranju učeničkog menija pazi se da đaci dobiju obrok dobre nutritivne vrijednosti. 

Niži razredi srednje škole isti su za sve učenike. Nakon dvije godine zajedničke srednje škole, otprilike pola učenika nastavlja višu srednju školu, dok polovica odabire izučavanje zanata. 

Posebna se pažnja daje odnosu između učenika i profesora, koji je neformalan i pun povjerenja. Škole brinu o društvenoj, psihološkoj i fizičkoj dobrobiti učenika.

Odgovori