Zabrinjavajuće istraživanje za pretile: Mladi s viškom kilograma sporije misle
Studija je otkrila kako preteškoj djeci treba više
vremena da odgovore na pitanja. Testovi koje su
proveli znanstvenici dokazuju kako pretila djeca
sporije reagiraju kada ih se suočava s temeljnim
zadacima, što zahtijeva brzu reakciju vlada kako bi
se spriječila daljnja epidemija pretile djece.
Pretila djeca mogu imati slabije akademske
rezultate od svojih kolega, i to zahvaljujući
svojoj prevelikoj težini. Nedavno provedena studija
otkrila je poveznicu između debljine i sposobnosti
učenika da rješavaju probleme, piše Mail Online.
Pretili sporije misle i češće griješe
Kada su ih suočili sa nekim temeljnim kognitivnim
zadacima, teži učenici sporije su odgovarali na
pitanja te pokazivali znakove tromijeg procesa
razmišljanja. Otkrića znanstvenika objavljena u
časopisu Cerebral Corte definitivno će
intenzivirati debatu o tome kako se boriti s
dječjom pretilošću te najezdom loših namirnica
poput brze hrane i slatkiša u frižiderima i
ruksacima mladih osoba.
U posljednjem istraživanju mjerene su reakcije 74
dječaka i djevojčica u dobi od sedam do devet
godina, od kojih je polovina imala prevelik indeks
tjelesne mase. Svi su oni morali pritisnuti tipku
kako bi identificirali smjer strelice u sredini
linija tih znakova, dok je drugi test bio sličniji,
no ipak je predstavljao malo kompliciraniji
problem.
Pretila djeca trebala su više vremena da riješe
zadatke, a češće su davala i pogrešne odgovore.
Podaci koje su pružili skenovi mozga sugeriraju
kako se to događalo zbog nedovoljno razvijenog
kognitivnog procesuiranja u prefrontalnom korteksu
(koji upravlja racionalnim razmišljanjem) te
dijelom mozga koji omogućava učenje iz grešaka.
Globalna epidemije dječje pretilosti
– Globalna epidemija dječje pretilosti postala je
ogromna briga javnog zdravstva diljem svijeta.
Ipak, dokazi koji se tiču povezanosti između dječje
pretilosti i kognitivnog zdravlja oskudni su. U
ovom je istraživanju pretilost povezana sa
smanjenom sposobnosti moduliranja kongitivne
kontrolne mreže kako bi se optimizirale interakcije
u okolini. Dobro se zna da je kognitivna kontrola
usko povezana s akademskim uspjehom, nalazi se u
studiji. Upravo zato ona sugerira negativnu
povezanost između prevelike težine i akademskog
uspjeha.
– Već znamo da su djeca koja ne vježbaju slabije
koncentrirana i postižu lošije rezultate u
učionici. Kako god bilo, ako je pretilost stvarno
ta koja usporava kognitivni razvoj kod djece i time
oštećuje njihove šanse za uspjeh, to bi ovu debatu
pokrenulo u sasvim novom smjeru. Krucijalno je da
djecu spriječimo da postanu pretila, rekao je Tam
Fry iz Nacionalnog centra za pretilost.
