Pretraga

Pet SF ideja koje su se obistinile u stvarnosti

A- A+

Znanstveno fantastična literatura te na njoj bazirana video umjetnost pokazala se u dosta navrata kao dobar prognozer glede budućih koraka u znanosti i tehnološkim dostignućima. Veliki je u ovom pogledu doprinos autora koji dobro promišljaju svijet oko sebe te njegove korake u bližoj i nešto daljoj budućnosti. U tekstu donosimo pet znanstveno fantastičnih ideja koje su na kraju u nekom obliku zaživjele u stvarnosti.

Foto: Newspad / Odiseja u svemiru (1968.)

Znanstveno fantastične knjige i časopisi često u svoj maštovitosti, uspješno najave korake u stvarnoj nauci i tehnologiji. Najveće zasluge pripadaju autorima SF literature koji dobrim osjećajem za sadašnjost, s namjerom ili slučajno predvide korake u bližoj i daljnjoj budućnosti. Evo pet znanstveno-fantastičnih ideja koje su isprva postojale samo u umjetnosti, a onda su na neki način zaživjele u stvarnosti, prema portalu planb.hr.

Izdvojeni članak

Stvarnost ili SF: Levitacijskim biciklom pune mobitel

Videoigre

Ovi zabavni sadržaji dio su svakodnevnice djece i odaslih te su u našem vremenu dosegle visoke razine glede grafike, interaktivnosti te kompliciranosti samih priča vezanih u pojedine videoigre. Naravno presudnu ulogu u njihovom ubrzanom razvoju odigralo je stalno usavršavanje računalne tehnologije.

No, koncept videoigara pojavio se u znanstveno – fantastičnoj literaturi puno prije nego što su računala i konzole postali dio gotovo svakog kućanstva. Davne 1956. godine Arthur C. Clarke je u svome romanu Grad i zvijezde opisao neku vrstu virtualne stvarnosti koja će ljudima u budućnosti omogućavati da aktivno sudjeluju u pustolovinama iz izmišljenih svjetova.

No, Clarke je doduše svojim djelom predvidio igre s nešto većim stupnjem realnosti, na koje ćemo i mi morati još malo pričekati. inače prve videoigre su se pojavile upravo pedesetih godina, ali dakako bile su vrlo jednostavne i grafički primitivne.

Internet

Danas je gotovo nemoguće zamisliti život bez ovog ‘svemrežja’, a temelji interneta postavljeni su 60-ih godina prošlog stoljeća. Međutim ideja o postojanju ‘mreže svih mreža’ postojala je u literaturi puno prije. Mark Twain je još krajem 19. stojeća napisao priču From the London Times u kojoj je opisao informacijsku mrežu izgrađenu na telefonskom sistemu, koja je vrlo slična današnjem internetu.

Pisac SF literature Murray Leinster otišao je i korak dalje te u priči A Logic Named Joe 1946. godine, u kojoj je zamislio futur u kojem su osobna računala sveprisutna i umrežena te omogućavaju ljudima različitim informacijama i multimedijalnom sadržaju. Njegova priča ide toliko daleko da spominje gubitak privatnosti uslijed sveopće kompjuterizacije.

Mobitel

Zvjezdane staze bile su serijal koji je iznjedrio više tehnoloških ideja koje su zaživjele u stvarnosti, poput recimo kliznih vrata. Među odličnim prognozama autora Gene Roddenberrya je i mobitel.

Ako ste pogledali bar dio ovog serijala ili neki od filmova, zasigurno ste primijetili kako kapetan Kirk i njegova posada koriste komunikatore koji neodoljivo podsjećaju na uređaje bez kojeg je danas život postao gotovo nezamisliv. Zvjezdane staze su se inače prvi put na malim ekranima pojavile 1966. godine.

Izdvojeni članak

Znanstvena fantastika na FER-u

Naočale za proširenu stvarnost

Iako se još nisu pojavile u masovnoj upotrebi, Googleove razvikane naočale mogu se već nabaviti u komercijalnoj prodaji. No, jedno je sigurno i njihovo je postojanje davno najavljeno. Primjerice kultni Neuromancer (1984.) Williama Gibsona, jedan je od likova koji nosi kirurški ugrađene naočale koje u vidnom polju pokazuju informacije i ‘proširuju stvarnost’. Inače spomenuti je autor nedavno isprobavao Googleove naočale rekavši pritom kako je to bilo vrlo zanimljivo iskustvo.

Iste godine kada je izašao Neuroromancer, u kina je stigao i Terminator Jamesa Camerona, u kojem se glavnom junaku, robotiziranom čovjeku, izlistavaju podaci o ljudima i predmetima koje gleda u svojoj okolini.

Tablet

U travnju 2010. godine Apple je predstavio iPad i tablet računala, koja su već danas tri i pol godine poslije dio svakodnevnice. U Clarkeovoj je pak Odiseji u svemiru (1968.) opisan tanki elektronički uređaj pod nazivom ‘newspad’, čija je namjena čitanje vijesti, odnosno digitalnih novina.

U istoimenom filmu Stanleya Kubricka, koji je nastao na osnovu ovog predloška, može se primijetiti da astronauti u jednoj sceni ispred sebe imaju uređaj, koji vrlo podsjeća na današnji tablet. Osim u Odiseji u svemiru, u raznim oblicima su preteče iPada i tableta viđene u Zvjezdanim stazama, te filmu Specijalni izvještaj.

Pet SF ideja koje su se obistinile u stvarnosti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap