Pretraga

Hrvatska srednjoškolka na razmjeni: U Belgiji su mobiteli zabranjeni i za vrijeme odmora

A- A+

Na razmjeni u gradiću Aarstelaar Matilda Elizabet Štilinović imala je problema s privikavanjem na razlike između belgijskog i hrvatskog školstva. Prvih tjedana naporno joj je bilo cijele dane provoditi u školi i dva školska sata sjediti u klupi bez odmora. Međutim, kada se priviknula na novosti počela je uživati u novom iskustvu. Upoznala je kvalitetne prijatelje, naučila novi jezik i osamostalila se. Kada se uklopila u okolinu, nije joj bio problem ni to što im je i pod odmorima zabranjeno koristiti mobitele.

Matilda Elizabet Štilinović prošle je školske godine prvo polugodiše
provela u Belgiji. U sklopu srednjoškolske razmjene četiri mjeseca je pohađala srednju školu u gradiću Aarstelaar, blizu Antwerpena, a po povratku u Hrvatsku vratila se puna dojmova.

Obrazovni sustav u kojem je došla kao hrvatska učenica bio joj je prilično neobičan. U nedoumici se našla već pri odabiru programa, jer su belgijske škole jako raznolike pa se može birati između nekoliko različitih gimnazijskih i tehničkih smjerova. Matilda je odabrala program s više kemije, biologije, informatike, a da je htjela, u istoj školi mogla se odlučiti i na nastavu u kojoj bi veći fokus bio na jezike ili pak neke strukovne predmete kao što je kuhanje.

U početku je imala problema s privikavanjem na njihov školski raspored, ali već nakon nekoliko tjedana počela
je uživati u vrijednom iskustvu kojeg će se sjećati za cijeli život.

Izdvojeni članak

Razmjena je nezaboravno iskustvo koje si većina hrvatskih srednjoškolaca ne može priuštiti


Hrvatske škole zatvorene prema razmjenama učenika

Njezina ‘host sestra’ Lieselotte je godinu prije bila tri mjeseca u Hrvatskoj što joj je dosta olakšalo komunikaciju i snalaženje u novoj sredini. U usporedbi s njezinim iskustvom, Matilda je zaključila kako su njihove škole puno otvorenije za srednjoškolsku razmjenu. – Dok je Lieselotte po povratku u Belgiju normalno nastavila ići u školu, ja sam morala naknadno polagati sve ispite kako bi mi priznali prolazak razreda, iako sam već tada morala učiti i novo gradivo, Matilda se požalila na nepotrebnu nefleksibilnost našeg sustava.

Nastava u Belgiji traje do 17 sati

– Najveći mi je problem bio što nastava u Belgiji traje od pola devet pa do 17 sati tako da sam po cijele dane bila u školi. Međutim, brzo sam se priviknula, a i dinamičan pristup profesora olakšava cijelu stvar. To je za mene bilo neprocjenjivo. Upoznala sam jako puno ljudi, s kojima sam i danas u kontaktu. Osim toga, jako dobro sam naučila nizozemski jezik te upoznala novu kulturu. Ali najvažnije mi je što sam se kroz ovo iskustvo osamostalila i naučila snalaziti u različitim situacijama s kojima se ne bi dobila priliku suočiti tijekom školovanja u Hrvatskoj, izdvojila je Matilda zašto joj se isplatilo na četiri mjeseca otići izvan Hrvatske.

Požalila nam se kako u Belgiji ne postoje mali odmori između predmeta
pa ponekad može biti naporno skoro po dva sata sjediti u školskim
klupama. Tek nakon drugog sata imaju pauzu od petnaest minuta, a nakon
četvrtog veliki odmor kada mogu ručati. Na isti problem naišla je i Mihaela Antolković, koja je na srednjoškolsku razmjenu preko AFS Hrvatska išla u Italiju.

Kada
se privikla na neobičan školski raspored, priznaje kako joj i nije bilo
toliko teško bez malih odmora, jer profesori imaju otvoren pristup
prema učenicima i nastava je uglavnom bila zanimljiva.


Kroz razmjenu naučila svoj materinji jezik

– Majka mi je iz Republike Surinam, bivše nizozemske kolonije koja se nalazi na sjeveru Južne Amerike pa sam odabrala flamanski dio Belgije kako bi kroz razmjenu još bolje naučila svoj materinji jezik, objasnila nam je Matilda Elizabet zašto je odabrala gradić Aarstelaar.

Profesori dežuraju kako bi kaznili učenike koji pokušavaju koristiti mobitel

– Dosadnjikavo mi je bilo na francuskom jeziku, kojeg nisam nikada učila, i na nekim predmetima u kojima se više koriste neke stručne riječi, koje nisam baš razumjela. Međutim, i tu su mi profesori izlazili ususret pa bi mi rekli da si ponesem neku knjigu ili časopis pa da mogu raditi nešto svoje na satu. Imam osjećaj da su njihovi profesori dosta pristupačniji nego li kod nas u Hrvatskoj, izjavila je Matilda.

Međutim, prema njezinom iskustvu, nastavnici u belgijskim školama imaju vrlo rigorozan pristup prema korištenju mobitela. Ovi uređaji, bez kojih hrvatski srednjoškolci ne mogu zamisliti školski dan, tamo se uopće ne smiju koristiti u krugu školske zgrade. Postoje profesori koji i pod odmorima dežuraju kako bi kaznili eventualne prijestupnike koji pokušavaju koristiti svoje pametne telefone.

Izdvojeni članak

Ove stvari morate znati prije odlaska na studentsku razmjenu

Srednjoškolci imaju priliku raditi eksperimente u školskom laboratoriju

– Mobiteli se uopće ne smiju izvaditi iz džepa u hodnicima i dvorištu škole, a kamo li koristiti na nastavi. Tek kada izađeš izvan ograde možeš provjeriti poruke i pozive. Ponekad i u WC dolaze provjeravati skriva li se netko, jer znaju da tamo svi stoje s mobitelima, objasnila nam je Matilda koliko su strogi profesori po tom pitanju.

Razlika u pristupu očituje se i kod prirodoslovnih predmeta. U školi u Aarstelaaru učenici samostalno rade na pokusima u laboratorijima koje koriste u sklopu nastave iz kemije, biologije i fizike. U hrvatskoj su rijetke škole koje imaju prostora i opremu za održavanje nastave kroz koju bi srednjoškolce mogli zainteresirati za često omražene predmete pa se s pokusima uglavnom zabavljaju profesori.

– U sklopu te praktične nastave znali smo ići do jezera koje se nalazi u sklopu škole od kuda smo uzimali vodu kako bi testirali njezinu kakvoću. Tako da smo kroz te praktične predmete ipak imali priliku tijekom dana otići iz razreda pa da nam bude malo zanimljiviji dan, prepričala nam je Matilda.

Izdvojeni članak

U Hrvatskoj skoro tri puta manje stranih studenata nego li u susjednoj Sloveniji

Nema usmenog odgovaranja već samo završni ispiti na kraju polugodišta

Naglasila nam je i kako u Belgiji ne postoje testiranja znanja tijekom godine već se oni pišu isključivo pred zimske praznike, Uskrs i na kraju školske godine. Usmeno ispitivanje kod njih uopće ne postoji, a samo neki profesori ponekad provode kratke, ali najavljene provjere i usred polugodišta. Matilda nam se požalila kako takav pristup može biti problematičan, jer priliku za ispravak loše ocjene iz izbornih predmeta učenici dobivaju tek na sljedećem završnom ispitu, dok se ocjene iz obaveznih predmeta ipak mogu ponavljati ranije.

Zbog puno obaveza tijekom nastave, belgijski srednjoškolci imaju malo domaće zadaće, a često ni nisu sve obavezne već služe više kao vježba i za one koji se žele dodatno pripremati iz nekog predmeta.Tijekom godine u Belgiji se zalaganje i znanje učenika ne ocjenjuje, već se skupljaju bodovi pomoću zadaća, zalaganja, kratkih testova i zadataka koje dobivaju za vrijeme ili nakon školskih izleta. Tek na kraju godinu ukupan zbroj se pretvara u ocjenu.

– Jako zanimljiv pristup imaju i prema učenicima koji padnu razred. U Belgiji to uopće nije sramota već se na to gleda na potpuno drukčiji način. Učenici koji ne uspiju svladati gradivo zapravo ne padaju razred, već ostaju u istom kako bi bolje svladali gradivo koje se od njih traži. Zato je u mom razredu bilo mojih vršnjaka, ali i tri godine mlađih učenika, objasnila nam je Matilda zanimljiv i neobičan pristup prema kojem je ona kao strankinja bila dosta starija od nekih svojih kolega.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap