Veliko istraživanje: Građanski odgoj na krilima entuzijazma nastavnika, nedostaje jasna politička podrška

Hrvatski osmaši u razredu i na društvenim mrežama rijetko sami započinju diskusiju o trenutnim političkim događajima, tek ih trećina smatra da je bitno informirati se o kandidatima prije izlaska na izbore te pokazuju manjak povjerenja u javne institucije – vladu, parlament i političke stranke, ali i medije. Ipak, učenici osmih razreda imaju iznadprosječan osjećaj pripadnosti europskom identitetu te pozitivan stav prema Europskoj uniji, samovolju vlasti prepoznaju kao štetnu za demokraciju te, pogotovo s obzirom na velike građanske prosvjede u proteklih godinu dana, smatraju da ljudi imaju pravo prosvjedovati i tako izražavati svoje mišljenje. Za njihova građanska znanja zaslužan je entuzijazam nastavnika, a sve ovo pokazuju rezultati Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja – ICCS 2016 u kojem je sudjelovala i Hrvatska.

foto: Ivan Božić|srednja.hr
foto: Ivan Božić|srednja.hr

Istraživanje ICCS ispituje znanja, stavove i ponašanje učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja te stavove njihovih učitelja i ravnatelja. U istraživanju provedenom 2016. godine sudjelovale su ukupno 24 zemlje s preko 94.000 učenika, 37.000 učitelja i 3800 osnovnih škola.

U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 4000 učenika iz 178 osnovnih škola, 3000 učitelja i 176 ravnatelja osnovnih škola. S obzirom na ove respektabilne brojke, rezultati istraživanja mogu se generalizirati na sve hrvatske škole.

Hrvatski osmaši iznad međunarodnog prosjeka, djevojčice bolje barataju građanskim znanjima od dječaka

Prvim dijelom istraživanja, ispitivala su se građanska znanja učenika osmih razreda i razumijevanje građanskog društva i sustava, građanskih načela, građanske participacije te građanskih identiteta. Učenici su mogli pokazati znanje na pet razina (A, B, C, D, ispod razine D).

Za 1 bod, u Hrvatskoj je točno odgovorilo 81% učenika, dok je za 2 boda točno odgovorilo 37% učenika.

Na ovo je pitanje u Republici Hrvatskoj točno odgovorilo 95% učenika.

Primjer zadatka ispod razine D, u kojem se ispitivalo zašto se obrazovanje smatra ljudskim pravom, točno je riješilo 97% učenika. U ispitivanju građanskih znanja, Hrvatska se tako našla iznad međunarodnog prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Prema podacima i ostvarenim rezultatima vezanim uz građanska znanja, hrvatski su učenici u društvu sa slovenskim i belgijskim kolegama. Najviše hrvatskih učenika (40%) nalazi se na B razini građanskih znanja (visoka razina apstrakcije).

Osim toga, postoji i povezanost građanskih znanja učenika sa spolom pa tako djevojčice ostvaruju značajno bolje rezultate od dječaka. Dokazana je i povezanost ovih znanja sa socioekonomskim statusom – učenici u razvijenijim i gospodarski stabilnijim demokracijama postižu bolje rezultate, kao i učenici čiji roditelji imaju viši stupanj obrazovanja, veći socioekonomski indeks zanimanja i – veći broj knjiga u kućanstvu.

Učitelji ih potiču da izražavaju svoje mišljenje, no učenici ipak rijetko diskutiraju o političkim događajima

Rijeka predvodnica građanskog odgoja: Učenici oduševljeni gradivom, tražili veću satnicu i deblju knjigu

Učenike se ispitivalo i o stavovima u području građanstva. 70% naših osmaša ističe da ih učitelji  potiču da izraze svoje mišljenje, no isti postotak učenika rijetko ili nikada započinje diskusiju o trenutnim političkim događajima, bilo u razredu bilo na društvenim mrežama. Tako tek 3% učenika prosječno jednom tjedno na društvenim mrežama ostavlja komentare o političkim događajima. Ipak, učenici koji imaju višu razinu građanskih znanja, više će se uključivati u takve diskusije. Dakle, bez obzira na priliku da raspravljaju u razredu ili na društvenim mrežama, od njih samih rijetko kada dolazi inicijativa za raspravom.

Što se tiče očekivanja o sudjelovanju u izborima u budućnosti, 57,2% osmaša navodi da će glasovati na lokalnim izborima, 51% na nacionalnim izborima te 36,3% na europskim izborima. Njih čak 65% smatra da nije potrebno informirati se o kandidatima uoči izbora; u tom slučaju, na njihov izbor utjecat će prijatelji, roditelji…

Raste broj učenika koji smatraju da je pozitivno za demokraciju izražavati svoje mišljenje kroz prosvjede

Prosječni učenik u Hrvatskoj: Prepisuje, uči '5 do 12' i vjeruje u dobru vezu za upis na faks

Hrvatski su učenici ispod prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju što se tiče povjerenja u javne institucije. Međunarodni prosjek povjerenja u nacionalnu vladu je 67%, a 47% naših osmaša izražava povjerenje u vladu. Saboru vjeruju još manje (37%), kao i političkim strankama (27%). Time naši učenici iskazuju rezultat znatno niži od prosjeka zemalja uključenih u istraživanje; veću razinu povjerenja od prosjeka iskazuju ljudima općenito (58%).  Medijima vjeruje njih 53,6%, no gledajući međunarodno, povjerenje u medije opada.

Podaci pokazuju da osmaši samovolju vlasti prepoznaju kao negativnu pojavu te njih 60% smatra da je dobro za demokraciju da ljudi imaju pravo prosvjedovati ako neki zakon smatraju nepoštenim. Ovaj se podatak razlikuje od onih iz istraživanja iz proteklih razdoblja, što ukazuje na to da su građanski prosvjedi u posljednjih godinu i pol u Hrvatskoj pridonijeli svijesti učenika da je pozitivno za demokraciju izražavati svoje mišljenje prosvjednim aktivnostima.

Veće građansko znanje – manja vjerojatnost kasnijeg aktivnog uključivanja u politiku

Veliko istraživanje obrazovnih želja učenika: 4-godišnje strukovne škole najpoželjnije!

Percepcija najvećih prijetnji za budućnost društva varira od države do države. Našim učenicima kao najveća prijetnja nameće se terorizam, što je više od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Osim teorizma, prijetnjama smatraju i siromaštvo, svjetsku financijsku krizu, nezaposlenost, što se može tumačiti s obzirom na kontekstualni okvir.

Bez obzira na sve navedeno, imaju iznadprosječan osjećaj pripadnosti europskom identitetu te iznimno pozitivan stav prema Europskoj uniji. Osjećaju se građanima Europe više nego građanima svijeta. Općenito, većina učenika u svim zemljama sudionicama istraživanja smatra poštivanje zakona, osiguranje gospodarskog blagostanja obitelji i poštivanje tuđeg mišljenja vrlo važnim odlikama dobrih građana.

Zanimljivo, što učenici iskazuju veća građanska znanja, manja je vjerojatnost za njihovim kasnijim aktivnim uključivanjem u politiku.

U školama najviše aktivnosti povezanih sa zaštitom okoliša, ispodprosječno sudjelovanje u onima povezanima sa zaštitom obespravljenih

Učenici i učitelji u istraživanju su iskazali aktivno sudjelovanje u školskim aktivnostima. Tako su učitelji s učenicima ponajviše sudjelovali u aktivnostima povezanim sa zaštitom okoliša (62%), zaštitom ljudskih prava (43%) te zaštitom kulturnog naslijeđa lokalne zajednice (52%). Ipak, ispod međunarodnog prosjeka sudjelovali su u aktivnostima povezanim sa zaštitom obespravljenih skupinai multikulturalnim i interkulturalnim aktivnostima.

Podaci pokazuju da se učitelji smatraju vrlo dobro pripremljenima za poučavanje ljudskih prava, odgovorne uporabe interneta i za razvoj kritičkog i neovisnog mišljenja kod učenika te mirnog rješavanja sukoba. Unatoč ovim podacima, hrvatski su učitelji značajno ispod prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju; učitelji Građanskog odgoja i obrazovanja ne stječu znanja na inicijalnom obrazovanju, već se ističe njihova inicijativa i osobni entuzijazam za poučavanjem GOO-a.

Spajić-Vrkaš: Učitelji su nepripremljeni, potplaćeni, žigosani od društva, no ipak s učenicima uspijevaju postići dobre rezultate

Građanski odgoj prekasno uveden u škole: Polovina školaraca ne zna što znači biti građaninom!

Na predstavljanju rezultata ICCS 2016 istraživanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, u ime radne grupe rezultate je prokomentirala profesorica Vedrana Spajić-Vrkaš s Odsjeka za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

– Ako pogledamo 10 godina unazad, moramo biti zadovoljni. Ako pogledamo Hrvatsku u sklopu razvijenog svijeta, ne možemo biti zadovoljni. Trebamo raditi i dalje, no pitanje je želimo li i sljedećih 20 godina uvoditi Građanski odgoj i obrazovanje u škole ili ćemo ga usustaviti, kazala je profesorica i time apelirala na prisutne dužnosnike iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Izrazila je nadu da je ovo istraživanje uvod u političku akciju i dobru političku strategiju, a bez obzira na podršku politike, istaknula je da dobri rezultati u GOO-u stižu isključivo zbog nastavnika.

– Nešto je ‘sjelo’ u škole, ali samo zbog entuzijazma nastavnika. Oni su nepripremljeni, potplaćeni, žigosani danas od društva, no ipak s učenicima uspijevaju postići dobre rezultate, zaključila je Spajić-Vrkaš.

Odgovori