Bez ovoga ne možete zamisliti blagdane

Božićni blagdani samo što nisu stigli, pa tako i priprava tradicionalnih specijaliteta. Mnogi su zajednički svim hrvatskim regijama, dok postoje i pojedina jela karakteristična samo za određena područja. Večera na Badnjak posna je u svim regijama, ali se božićnim ručkom sve nadoknadi, pa i pretjera. Slastice su različite te je bez određenih kolača božićni stol nezamisliv.

Dalmatinska pašticada / Screenshot: YouTube

Hrvatske regije kao u svemu ostalome i u pripravi božićnih jela imaju svoje osobitosti. Badnjak prema katoličkom kalendaru nije zapovjedni post, ali se tradicionalno za večeru pripravlja riba s prilozima, pa se tijekom cijelog dana posti. Jutro se započinje crnom kavom, a doručkuje se riba u konzervi ili neka slična posna namirnica.

Badnjak posti tko izdrži

Priprava i vrsta ribe ovisna je o podneblju. Dok se u Dalmaciji i Istri kuha ‘bakalar na bilo’, Slavonci uživaju u pastrvama, somu ili šaranu. U Zagrebu zbog raznolikog stanovništva, ali i velike ponude, odabir ribe varira od morske do slatkovodne, a mnogi u glavnom gradu spravljaju lignje na različite načine. Najčešći prilozi uz ribu su krumpiri, kao salata ili pečeni, a rade se i druge salate, među kojima je najposebnija salata od graha. U Istri se osim pečene ribe, kuha i riblja juha.

Većina kršćana posti do polnoćke, pa se nakon mise sjeda za stol i uživa u svemu što se cijeli dan samo ‘očima jelo’. No postoje i oni koji ne odolijevaju pa se skrivaju po kući dok ne progutaju komadić mesa ili kolača.

– Postim cijeli dan i onda prije večere majka me zamoli da odem s njom narezati kolače koje ćemo odnijeti baki i djedu. Mislim da je ona kriva zašto svake godine ne izdržim do kraja, jer je nemoguće rezati i slagati sve te silne kolače, a da ne pojedeš bar onaj krajnji dio koji se ne servira, izjavila je Ivana.

Božićni ručak u nekoliko slijedova

Za božićni ručak neizbježna je pečenka, bilo da se radi o bijelom ili crvenom mesu. Kod Slavonaca je tradicija pečena junetina u sosu ili piletina. Za Zagreb i okolicu tipičnija je purica, iako ni picek nije rijetkost. Dalmatinci i Istrijani također spremaju puricu, dok je u Međimurju božićni specijalitet patka.

Topli prilozi uz pečenku najčešće su krumpiri i mlinci, a u Zagorju i Zagrebu se još serviraju i tople štrukle. Dalmatinski božićni ručak ne dolazi u obzir bez pašticade ili brudeta. Postoji više originalnih recepata za pašticadu, ali je ona u suštini meso preliveno sosom s tjesteninom, dok je brudet jelo od kuhane morske ribe sa začinima, koje se poslužuje s palentom.

Među hladnim predjelima izdvajaju se ruska i francuska salata, hladetina, suhomesnati proizvodi i domaći sirevi. Također pojedini dijelovi Hrvatske njeguju tradicionalno serviranje suhog i koštunjavog voća, što označava dobru i plodnu prošlu godinu.

Uz navedene specijalitete, postoje i ona jela koja se serviraju i nekoliko dana nakon samog Božića. U tu kategoriju spadaju sarma i hladni odojak ili ostalo pečeno meso.

Suhi i kremasti kolači

Božićne slastice se dijele u dvije vrste: suhe i kremaste kolače. Praksa je da se suhi kolači peku prije jer se mogu duže jesti, dok domaćice kremastim slasticama posvećuju pažnju tik prije Božića. U suhe slastice spadaju razni čajni kolačići, oraščići, kiflice i slični kolači, dok se u drugoj vrsti kolača pripremaju mađarica, čokoladne kocke ili medena pita.

Kao što je slučaj i s ostalim jelima, tako su i slastice različite u svim regijama. U Dalmaciji se tradicionalno rade fritule te se poslužuju suhe šljive, a stanovnici Siska i okolice obavezno na stolu imaju poznatu gibanicu.

U sjevernim krajevima slastice variraju od kućanstva do kućanstva, no ipak se u Zagrebu kao najomiljenije mogu izdvojiti ukusne orahnjače i makovnjače. Uz brojne razlike, postoji i nekoliko zajedničkih jela, pretežno kolača, koja se pripremaju skoro u svakoj regiji Hrvatske. Tu spadaju suhi čajni kolači, oblatne, kao i kremasti poput čupavaca, ruskih kapa ili krempita.

Odgovori